Okrutni rat koji se vodi na području Gaze između izraelske vojske i Hamasa ostavio je i ostavlja teške gubitke i ožiljke na tamošnjim stanovnicima. Međutim, doseg tih razarajućih ratnih djelovanja ima puno širi radijus pa se tamošnja stradanja i traume šire cijelim svijetom. Tako i Njemačkom.
Ester K. nikada neće zaboraviti taj trenutak. U subotu ujutro prijateljica joj je napisala poruku da pogleda što se događa u Izraelu.
Ona je pomislila: "Naviknuti smo da se u toj maloj, ludoj zemlji stalno nešto događa."
Onda je stručnjakinja za nekretnine počela čitati vijesti i primati fotografije iz Izraela. Hamasovi teroristi su upali u Izrael, ubijali su ljude, uzimali taoce. Ester. K kaže da od tada osjeća samo crnu prazninu.
"Vojnici još uvijek u tim selima pronalaze ubijene roditelje, ubijenu dječicu pored uključene igraće konzole". Ona se pita koliko njih je zurilo u ekrane mobitela pitajući se što se to zbiva i gdje je vojska, piše Bettina Stehkämper za Deutsche Welle.
Izrael ima jednu od najboljih vojski, tajnu službu Mosad, protuzračni štit Željeznu kupolu. Leo Latasch koji je nadležan za sigurnost židovske zajednice u Frankfurtu sve do danas ne shvaća kako teroristički napad nije bio otkriven na vrijeme. On nije mislio da je zemlja tako ranjiva. Kao bolničar morao je gledati kako njegovi kolege u Izraelu bez vojne zaštite pokušavaju pomoći.
"Ne znam kako će se to završiti. Ne zna se ni koliko će još ljudi umrijeti", kaže Latasch misleći na moguću kopnenu ofanzivu Izraela u Pojasu Gaze.
Roditelji strahuju za djecu u vrićima i školama
Od velikog je značaja za Njemačku da u zemlji ponovo živi preko 100.000 Židova. Židovski život u Njemačkoj je ponovo moguć - ali siguran je pod policijskom zaštitom i iza visokih ograda.
Glasnogovornik berlinske židovske zajednice Ilan Kiesling kao da je pomalo ogorčen kada piše: "Za naše ustanove odavno vrijedi povećani stupanj sigurnosti. Naši članovi su još od sedamdesetih godina naviknuti da se život zajednice odvija iza zaštitnih ograda i pod nadzornim kamerama. I zbog zabrinjavajućeg porasta napada na židovske objekte i osobe širom Europe, prisiljeni smo i dalje štititi naše članove i ustanove na visokoj razini."
Odavno židovske zajednice izdvajaju veliki dio svog proračuna za sigurnost. Najveći broj njih ima svoje odjele za sigurnost koja tijesno surađuju s policijom. Ali poslije terorističkih napada brojne Židovke i Židovi više nemaju povjerenja u sigurnost.
Telefonski poziv za židovski dječji vrtić u Berlinu. Suradnica je uznemirena. "Roditelji se plaše, strah ih je", kaže ona. U nizu židovskih vrtića samo je polovica djece došla ovih dana. To potvrđuje i Ilan Kiesling i kaže da i u školama i u vrtićima roditelji žele biti točno informirani o sigurnosnim mjerama.
očekivanje demonstracija radikalnih islamista
Leo Latasch je već 37 godina zadužen za sigurnost židovske zajednice u Frankfurtu na Majni. Pokušava umiriti roditelje, govori im da je to sukob u Izraelu, a ne u Frankfurtu.
On kaže da zajednica do sada nije bila u ovakvoj situaciji. Kao i policija, i on računa s tim da će radikalni islamisti u idućim tjednima demonstrirati pred židovskim ustanovama.
Hamas je pozvao muslimanski i arapski svijet da u petak 13. izvrše napade na židovske institucije širom svijeta. Govori o petku "poplave Al-Aksa" - što je kodno ime za terorističke napade na Izrael.
Nitko neće zamjeriti židovskim roditeljima ako djecu u petak ipak zadrže kod kuće.
Marina Chernivsky radi za savjetovalište OFEK. Ona smatra da su Židovi u Njemačkoj izloženi dvostrukom opterećenju. S jedne strane, to je duboko ukorijenjeni antisemitizam u Njemačkoj koji znači realnu prijetnju. Ona kaže da sada oni dodatno "doživljavaju najveće nasilje nad civilnim stanovništvom u Izraelu od holokausta. Time se obnavlja duboka trauma. Sada se moraju suočiti s tim".
Njeno savjetovalište ima više posla nego obično. "Vruća linija" za savjetovanje putem telefona postala je izuzetno tražena. Radi se i o konkretnim slučajevima, ali i o roditeljima koji se raspituju koji je najbolji način da s djecom razgovaraju o ratu.
‘Nitko ne nudi smještaj za židove‘
Ester K. se svesrdno angažirala u pomoći ukrajinskim izbjeglicama. U međuvremenu je njena grupa na aplikaciji WhatsApp zaista velika. Budući da je obustavljen zračni promet s Izraelom, brojni izraelski turisti morali su ostati u Njemačkoj. Među njima su žene s djecom.
Ona je pokušala preko svoje mreže na aplikaciji pronaći smještaj za njih. Ali osim jedne starice nitko se nije javio. Brautmann je razočarano rekla da nitko nije uputio ni riječ suosjećanja. "Za Nijemce je to samo još jedna katastrofa u svijetu." Ona zato ima osjećaj da je u Njemačkoj potpuno ostavljena na cjedilu.
Leo Latasch je šokiran time što su Hamasovi teroristi ubili jednu Židovku kojoj je bilo 90 godina, to snimili i postavili na njen profil na Facebooku. "To ne može biti perverznije", kaže Latasch. Grupe koje takve stvari predstavljaju kao oslobodilačku borbu Palestinaca trebalo bi, po njemu, zabraniti. Za oklijevanje u zabrani on krivi antisemitske stavove na ljevici.
I Ester K. zahtijeva oštrije mjere protiv radikalnih islamističkih grupa: "Ne smiju se ubijati bebe. Ni otimati trogodišnjaci. Te stvari su beskrajno ružne", kaže ona.
Židovska zajednica Berlina zahtijeva zabranu propalestinske mreže Samidoun. Članovi ovog udruženja su od radosti zbog Hamasovog napada dijelili slatkiše u Berlinu.
Njemački kancelar Olaf Scholz je najavio zabranu djelovanja Hamasa u Njemačkoj kao i zabranu udruženja Samidoun, piše Deutsche Welle.
Naravno da to neće riješiti sve probleme odjećaja straha i nesigurnosti, ali barem bi donekle umirilo židovsku zajednicu u Njemačkoj.
