Čini se da će ova godina biti jedna od najtežih za ukrajinsko preživljavanje. Očekuje se nastavak ruskih ofenziva s primarnom namjerom dovršetka okupacije cijele regije istočnog Donbasa, bez obzira na visoku cijenu u ljudskim životima i opremi. Globalna situacija s izbornim godinama u SAD-u, ali i u EU-u, nije dobra za Kijev: svi se koncentriraju na vlastite probitke i bježe od zona rizika, što Ukrajince u mnogim aspektima prepušta samima sebi.
Ni Ukrajina ni Rusija ne objavljuju detaljne podatke o dosadašnjim gubicima i žrtvama. Deklasificirano izvješće američkih obavještajnih službi koje je citirao Reuters u prosincu procjenjuje ukupno 315.000 mrtvih i ozlijeđenih ruskih vojnika od veljače 2022., što predstavlja oko 90 posto snaga Moskve prije invazije. Kijev megalomanski tvrdi da je "eliminirao" oko 435.000 ljudi iz redova ruske vojske.
New York Times je lani u kolovozu citirao procjenu Pentagona koja govori o oko 124.500 do 131.000 ukupnih ukrajinskih žrtava. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u veljači ove godine da je 31.000 njegovih sunarodnjaka ubijeno u dvije godine borbi.
Kremlj je čitavo vrijeme povećavao broj svojih trupa tihom mobilizacijom i novačenjem osuđenika. U kolovozu 2022. Putin je naredio povećanje broja aktivnih vojnika za čak 13 posto (oko 137 000 vojnika) s ciljem povećanja ukupnog broja boraca na 1,15 milijuna. Uslijedila je i “djelomična mobilizacija” 300.000 rezervista.
Ruske oružane snage sad imaju oko 1,1 milijun aktivnih pripadnika u svim granama, od čega je oko 500 tisuća u vojsci, ako je suditi prema bazi podataka Međunarodnog instituta za strateške studije za 2024. Moskva ima još oko 1,5 milijun ljudi u pričuvnim postrojbama.
Borbe su u Ukrajini dosad bile najteže za ruske oklopne jedinice, koje su bile zamišljene kao razorna prethodnica koja će prva probiti ukrajinske linije. Reuters navodi neimenovanog američkog dužnosnika koji je izjavio da je ruska vojska započela rat s 3.100 tenkova, od kojih je 2.200 posve izgubljeno. Praznina je popunjena starim platformama, poput tenkova T-62 proizvedenih 1970-ih.
Moskva sad ima oko 1300 tenkova u upotrebi. Neki stariji tenkovi pretvoreni su u statične platforme za paljbu. Među izgubljenima su deseci glavnih borbenih tenkova T-90; ruska najnaprednija oklopna vozila dokazana u borbi. Dugo odgađano uvođenje najmodernijeg ruskog tenka T-14 Armata odgođeno je i ove godine, a obrambeni konglomerat Rostec naveo je rastuće troškove. Izvješće Military Balance za 2024. kaže da Rusija ima oko 1.750 tenkova različitih tipova, od kojih je oko 200 preostalih T-90, te da raspolaže s još okko 4.000 zastarjelih tenkova u skladištu.
Rusko topništvo povijesna je udarna snaga Moskve, no danas je fatalno načeta premda još uvijek igra vitalnu ulogu na bojnom polju. Putin ima oko 4397 raznih cijevi, premda Ukrajina tvrdi da je uništila više od 10.700 u borbama.
U zraku Rusija nije uspjela ostvariti svoju nadmoć čak ni u ranim fazama rata, a pogotovo danas. Ukrajinski zrakoplovi i dalje lete redovito, a uz podršku protuzračnog arsenala ruskim su zrakoplovima zatvorili dominantan dio nacionalnog zračnog prostora. Ukrajina tvrdi da je oborila 347 ruskih zrakoplova svih tipova od veljače 2022. Obavještajna web stranica otvorenog koda Oryx navodi 97 potvrđeno uništenih i osam oštećenih zrakoplova.
Ipak, moskovski zrakoplovi imaju ključni učinak na istočnom bojištu, pogotovo otkako koriste klizne bombe za razbijanje ukrajinskih položaja u vrućim točkama poput Avdiivke. Rusija također koristi i niz zrakoplova za lansiranje projektila dugog dometa prema ukrajinskim gradovima i infrastrukturnim ciljevima. Kijev procjenjuje da Moskva još uvijek ima oko 900 od svojih prijeratnih 2300 strateških projektila.
IISS je izvijestio da ruske zračne snage imaju oko 1.169 zrakoplova s fiksnim krilima, od čega 129 bombardera, 188 lovaca, 433 kombinirana lovca/jurišna zrakoplova i 257 namjenskih jurišnih zrakoplova, plus oko 200 letjelica mornaričkog zrakoplovstva. Zračne snage Ruske Federacije također imaju i oko 340 jurišnih helikoptera, stoji u izvješću Military Balance.
Neki od najvećih dosadašnjih poraza Moskve dogodili su se na moru, u asimetričnim pomorskim napadima Kijeva koji defakto ne raspolaže mornaricom. Rusija se i dalje može pohvaliti trećom najvećom mornaricom na svijetu, odmah iza SAD-a i Kine, ali njezina Crnomorska flota, nekad dominantna uz Baltičku, Pacifičku i Sjevernu flotu, znatno je oštećena u posljednje dvije godine.
Crnomorska flota započela je invaziju na Ukrajinu s oko 80 brodova. Ukrajina ih je uništila 27 i natjerala najmanje 15 drugih na popravak. Sjedište flote u okupiranom gradu Sevastopolju je uništeno, a nekoliko ključnih objekata na suhom vezu teško oštećeno. Flota se morala evakuirati iz svoje glavne luke. Među najznačajnijim ruskim gubicima do danas su razarač Moskva, napadna podmornica Rostov-na-Donu, korveta Ivanovets i desantni brod Cesar Kunikov.