Sjedinjene Američke Države su prilično šokirale neupućene nedavnim naputkom Ukrajini da prestane gađati ruske rafinerije dronovima i dalekometnim projektilima. Iz Washingtona se nisu posebno izjašnjavali o civilnim žrtvama i metama, o napadima dronova na Moskvu i Sankt Peterburg, kao ni o višekratnim upadima antiputinovskih partizana preko ruske granice, u Belgorodsku oblast. No, nakon što su u nekoliko uspješnih ukrajinskih napada nedavno zapaljene neke veće ruske rafinerije, preporuka State Departmenta da se to više ne radi bila je brža od ptice, zanemarujući čak i rusko iživljavanje bombardiranjem Ukrajine koje je polučilo rekordne štete.
Washington je direktno pozvao dužnosnike Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) i ukrajinske Vojne obavještajne uprave (GUR) da zaustave napade na ruske rafinerije, izvijestio je Financial Times pozivajući se na tri neimenovana izvora.
Rusija je u osvetničkom uzvraćanju na ukrajinske udare prema rafinerijama ispalila rekordne baraže na energetsku infrastrukturu Ukrajine, ostavivši nekoliko velikih gradova bez struje i oštetivši hidroelektranu Dnjipro, najveću ukrajinsku branu. Nikad dosad u dvije godine rata nije bilo takvog masovnog rasturanja energetskih mreža: Kremlj je istodobno ispalio više od 60 borbenih bespilotnih letjelica i gotovo 90 dalekometnih projektila, gađajući primarno elektrane i električne centrale i vodove. Harkiv, Zaporižje, Sumi, Poltava, Dnjepropetrovsk, Odesa i Hmelnicki su među područjima koja su posve ostala bez struje. Ukrajinske snage oborile su 37 ruskih projektila i 55 dronova, ali ih je dosta i pogodilo ciljeve.
Istodobno dok se to dešavalo Washington je zatražio od Ukrajine da prekine napade bespilotnim letjelicama na ruske rafinerije. Ako ste se pitali što se dogodilo i je li možda administracija Donalda Trumpa i prije izbora preuzela poluge američke moći, odgovor je niječan. Sjedinjene Američke Države nisu se prepale da će Ukrajina uskoro nestati s lica zemlje, ali su se itekako prepale mogućeg podizanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, sudeći prema relevantnim ekonomskim analizama. Drugim riječima, nije Washington reagirao zbog ukrajinskih šteta i života, nego zbog sebe i svojih milijunskih zarada. Očito im nije problem ni otrpjeti što iz Kremlja usprkos zapadnim sankcijama i dalje naveliko trguju naftom i plinom na globalnome tržištu, ali ne mogu nikako prijeći preko mogućnosti da se mogući rast cijena svjetske nafte slomi preko leđa Wall Streeta i njihovih profita.
SAD su bile najveći svjetski proizvođač nafte u prošloj 2023. godini. Daleko iza njih se nalazi prva među zemljama OPEC-a, Saudijska Arabija, pa tek onda slijede Rusija, Kanada, Irak i ostali masovni profiteri od crnog zlata. SAD danas proizvodi više od 13 milijuna barela sirove nafte dnevno, više nego bilo koja druga zemlja u čitavoj svjetskoj povijesti, a analitičari očekuju i daljnji porast njihove proizvodne količine u doglednoj budućnosti, objavio je ugledni portal Oilprice.com
"Ne sjećam se da je Bijela kuća imala problema s napadima ukrajinskih bespilotnih letjelica na elitna predgrađa Moskve ili druge neenergetske ciljeve. No, ruska energetska infrastruktura za njih je puno osjetljivija tema, posebno u izbornoj godini", izjavio je ukrajinski energetski stručnjak Daniel Vajdich, predsjednik tvrtke Yorktown Solutions.
Istodobno, Ukrajina ne može realizirati čak ni privid ruskoga vojnog odvraćanja bez gađanja njihove energetske infrastrukture koja pokreće čitav Putinov ratni stroj. Ako SAD zbog sebe to ne dopušta, pitanje je jesu li tamošnje vlasti i u Bidenovu mandatu spremne žrtvovati Ukrajinu kako ne bi ugrozile vlastite zarade.
Portal Politico uputio je pitanje Bijeloj kući oko ovoga američkoga fenomena, no dužnosnik Bidenove administracije nije izravno odgovorio je li Bijela kuća apelirala na Ukrajinu da smanji žestinu napada na ruske rafinerije kako to ne bi utjecalo na ukupna energetska tržišta.
"Dugo smo govorili da ne potičemo niti omogućujemo napade unutar teritorija Rusije", rekao je dužnosnik Bijele kuće. "Mi cijelo vrijeme pomažemo Ukrajini da se obrani od ruske agresije", glasio je njegov prilično pitijski komentar.
Čelnici EU-a na samitu u četvrtak iznova se nisu složili oko europskog financiranja novog paketa oružja za Ukrajinu, nego su zatražili od Europske komisije da izvijesti o mogućnostima mobilizacije sredstava za tu namjenu do lipnja. U Washingtonu je paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara još od listopada blokiran političkim ucjenama Trumpovih republikanaca u američkom Kongresu. Premda se Ukrajina snašla preko europskih saveznika i nabavila par stotina tisuća topničkih granata, činjenica je da im fatalno nedostaje američkoga streljiva, posebno za raketne sustave Patriot. Ukrajina, dakle, ne samo što više nema čime, nego sad još i ne smije gađati ruske rafinerije sve i kad bi imala oružja, kako ne bi uznemirila tankoćutne duše američkih naftnih magnata čiji se novčanici plaše nestabilnosti tržišta.
Izborna godina u SAD-u i EU-u nipošto nije dobra za Ukrajinu. Zbog nastojanja da se ne zamjere svojim biračima, u mnogim zemljama Zapada raste nacionalna sebičnost koja je najčešće put u sljepilo, glupa rezoniranja i izolacionizam koji u današnjemu svijetu nema nikakvu dugoročnu logiku. Za to vrijeme Putin napreduje i jednoga će jutra sigurno osvanuti i pred neukrajinskim vratima.