stdClass Object ( [id] => 1344196 [title] => Ugledni arheolog Smiljan Gluščević detaljno je istražio zadarski ‘grad mrtvih‘ i o tome objavio jedinstvenu knjigu [alias] => ugledni-arheolog-smiljan-gluevi-detaljno-je-istraio-zadarski-grad-mrtvih-i-o-tome-objavio-jedinstvenu-knjigu [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Monografija “Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. st. po Kristu – istraživanja tijekom 20. stoljeća”, autora Smiljana Gluščevića, jedinstvena je knjiga zadarske, ali i hrvatske arheologije. Objavio ju je nedavno Književni krug Split u biblioteci Knjiga Mediterana te predstavlja prvu sintezu nekih antičkih nekropola na području današnje Hrvatske.

Slična monografija u Hrvatskoj jednostavno ne postoji, a njezinu važnost za nacionalnu arheologiju komplimentima su je ocijenili recenzenti, akademik Nenad Cambi, akademik Emilio Marin te prof. dr. sc. Robert Matijašić.

Gluščević je krajem osamdesetih godina, za potrebe izgradnje prvog trgovačkog centra u Dalmaciji, bio voditelj arheoloških istraživanja na području zadarske Relje. Na tom mjestu Gluščević je sa suradnicima pronašao preko 900 antičkih grobova s raznim i bogatim prilozima, pogotovo predmeta od stakla, naslanjajući se tako na istraživanja koje je na širem području još 1954. pokrenuo Šime Batović.

Rezultate svojih iskapanja Gluščević je najprije obradio u svojoj doktorskoj disertaciji prije dvadesetak godina, a sada je taj doktorski rad proširio na 850 stranica monografije dodavši mu detaljne crteže i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisuća predmeta pronađenih tijekom 20. stoljeća u jadertinskim nekropolama.

---

image

Dr. Smiljan Gluščevic s monografijom ‘Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. stoljeća po Kristu - istraživanja tijekom 20. stoljeća‘

Jure Mišković/Cropix
---

“Možemo čestitati Smiljanu Gluščeviću da je svoje komplicirano terensko arheološko istraživanje dovršio na primjeren način, kompletirao ga ništa manje složenim kabinetskim istraživanjem, u kojem je stare nalaze integrirao s novim, te nam pružio sintezu koja zaokružuje zadarsku arheologiju u 20. stoljeću, te ju je istovremeno uveo u 21. stoljeće”, napisao je Emilio Marin, član Francuske akademije znanosti i umjetnosti te član Papinskog povjerenstva za kršćansku arheologiju.

Smiljan Gluščević (Metković, 1952.) poznat je kao ugledni podmorski arheolog, voditelj istraživanja na lokaciji nalaza Apoksiomena kod Malog Lošinja, te kao bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru.

Tragovi liburniskih naselja

Gospodine Gluščević, u horizontu vremena na istočnoj obali Jadrana, kakav je grad bio Jader? Koliki je bio, tko je živio u njemu, s kim je komunicirao...?

- Zadar je bio centar plemena Liburna koji su nastanjivali prostor od rijeke Raše u Istri, cijelu obalu s otocima do Velebita, koji je bio granica prema Japodima, te sve do Krke na jugu. Govorimo o vremenu koje započinje oko tisuću godina prije Krista pa sve do dolaska Rimljana. Tragove naselja Liburna nalazimo na zadarskom poluotoku gdje su, konkretno na području križanja decumanusa i karda, između današnjeg hostela Forum i Arheološkog muzeja, nađeni ostaci kuća iz 8. i 7. st. pr. Krista. Nešto kasnijih liburnskih grobova pronađeno je na širem prostoru Foruma te nekoliko njih iz 7. i 6 st. pr. Krista. na području Relje.

Kad je Rim počeo širenje na istočnu obalu Jadrana, u prvoj polovici 2. st. pr. Krista, najprije su porazili Histre, a onda južnije, pod vodstvom Tuditana, oko 129. došli su do Zadra. Liburni su tako vjerojatno pacificirani prije drugih ilirskih plemena. Sredinom 1. st. pr. Krista, u sklopu sukobu Cezara i Pompeja, spominje se kako su se borbama “pridružili i Zadrani koji su uvijek bili vjerni rimskoj državi”, dakle nekoliko desetljeća nakon što su Liburni pacificirani.

---

image

Nalaz groba 352
 

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Koliko je Jader bio velik?

- Veličinu pogotovo liburnskih naselja, osim onih koji su bili na gradinama i opasani bedemom pa ih možemo egzaktno utvrditi, gotovo je nemoguće detektirati. Pogotovo kad su ta naselja bila na ovakvom ravničarskom dijelu kakav je bio Jader. Koliko je neposredno uoči romanizacije liburnsko naselje bilo izgrađeno, dakle krajem republike u 1. st. pr. Krista, gotovo je nemoguće detektirati.

Ni uz pomoć istraživanja antičkih nekropola, tih gradova mrtvih, kako ih nazivate, koje se doslovno okruživale tadašnji grad?

- Kada negdje dolaze, Rimljani pokušavaju asimilirati lokalno stanovništvo, konkretno Liburne. Godine 1985. istražio sam jednu nekropolu u današnjoj Kaljskoj ulici, gdje je bilo sačuvano dvadesetak od stotinjak grobova. Mislio sam da bi se kroz jedno veće istraživanje nekropole na osnovi pronađenog materijala možda moglo detektirati je li u tim grobovima pokopano romansko ili domaće stanovništvo. Međutim, kroz svih tih 1200 grobova koje sam uspio obraditi nema nijednog elementa koji bi ukazivao da je u nekom grobu sahranjen neki domorodac. Latinske imenske formule koje se javljaju na nadgrobnim spomenicima, tzv. tria nomina (ime, prezime i nadimak), samo u jednom malom dijelu spomenika iz 1., a nešto manje iz 2. stoljeća, pomažu da se preko njih može znati je li u nekom grobu bio sahranjen neki domorodac. U 3. stoljeću to se potpuno gubi, a već krajem 2. stoljeća domaći su ljudi potpuno inkorporirani u rimski pravni sustav. Ni u jednom grobu koji sam ja obradio, ali i u grobovima koje su kasnije drugi našli, a bilo ih je više od dvije tisuće poslije mene, koliko znam, nije bilo moguće ustanoviti da se radi o domaćem življu.

Realni tadašnji broj stanovnika u Zadru

Po čemu se razlikuje liburnski od rimskog “podzemnoga grada”?

- Liburnski grobovi su pojedinačni, a rimski način sahranjivanja je bio drugačiji. Rimske nekropole su se sterale uz glavne ceste, s jedne i druge strane, koje su vodile iz grada ili u grad, ali uvijek na dovoljnoj udaljenosti da ne bi štetile gradu. Tako su, primjerice, kožare, u kojima se koristila velika količina mokraće, zbog smrada, bile smještene izvan grada. Glavni pravci današnjih izvangradskih zadarskih cesta su zapravo pravci liburnskih ulica. Rimljani su koristili zatečene prometnice od Liburna i uvijek preferirali najbolje pravce, izbjegavali su stjenovite ili neprohodne terene, i tako su gradili mreže cesta koje su negdje sačuvane do danas.

Negdje početkom 1. st. pr. Krista Rimljani donose potpuno drukčiju organizaciju gradskog tkiva tadašnjeg Jadera. Naime, već 27. godine imamo jednu bunarsku krunu prokonzula Liburnije na Forumu što nam govori da je Forum, ili njegov dio, već tada bio urbanistički artikuliran.

---

image

Grob 510, ostaci spaljenog pokojnika u kamenoj urni i prilozima uz nju

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Klasičan primjer tog rimskog steranja nekropola imamo u antičkom Starigradu, Argiruntumu, koja je iskopana početkom 20. stoljeća i gdje su pronađene brojne grobne parcele, u unutar njih oko 400 grobova, nedaleko od gradskih zidina. Mi smo takve prve grobne parcele, koje su mogli priuštiti bogatiji, u Zadru pronašli na području današnjeg Bulevara još 1975./1976. godine.

U Saloni su nekropole poništavane širenjem naselja, u Jaderu je bilo obrnuto, nekropole uokolo grada poništavale su druge gradnje, primjerice, neke stambene objekte. Može li se preko veličine nekropola procijeniti broj stanovnika antičkog Zadra?

- Tu imate isti problem kao i s određivanjem veličine liburnskoga grada koji je trajao nekoliko stotina godina, sve do dolaska Rimljana. Kako se on razvijao, nikad nećemo znati. Međutim, postoje pokušaji posrednih načina kako bi se saznalo koliko je eventualno bilo stanovništva u antičkom Zadru, ali i u drugim rimskim središtima. Neki koji imaju antički amfiteatar, poput Pule ili Salone, to računaju na osnovi broja gledatelja koji su mogli doći u arenu. No to nije baš dobar princip jer za neke događaje ljudi dolaze sa svih strana, ne samo iz matičnoga grada. Arena u Puli je šesta najveća sačuvana u rimskom svijetu, a Pula sigurno nije bila veća od Salone, ali ni Zadra.

Drugi važan moment za procjenu veličine grada je kapacitet vodovoda. Zadar je imao dva vodovoda, jedan koji je vodio iz Vrane i drugi koji je vodio iz Crnog. Međutim, ni to nije relevantno do kraja zato što je unutar gradskog tkiva antičkog Zadra bilo bogatih kuća koje su imale “centralno grijanje” (hipokaust), odnosno grijane podove i zidove, bazene, javna kupatila, javne česme, fontane...

---

image

Grob 555: u njemu je pokopan tesar

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Kolega Mario Novak u svojoj disertaciji na osnovi antropoloških ostataka pokojnika pronađenih na Relji, a bazirajući se na izvorima drugih autora, govori o gradu od 14 do 20 tisuća stanovnika, no realne brojke su vjerojatno puno manje. U vrijeme najveće ekspanzije Rimskog carstva, pax romane pod Augustom, car je za pacificiranje svih provincija na raspolaganju imao nekih 300.000 vojnika. Nešto malo manje vojnika je bilo sudjelovalo u našem Domovinskom ratu tijekom Oluje...

Drugi primjer, mir u cijeloj rimskoj provinciji Dalmaciji, dakle od Istre, sjeverno do Save, pa istočno do Morave i Srbije te Crne Gore, održale su dvije legije. Jedna je bila smještena u Burnumu, kod Kistanja, a druga u Trilju. Svaka od njih je u naponu snage imala oko šest tisuća vojnika. Ako je u prosjeku imala pet tisuća, znači da je s deset tisuća vojnika Rim držao u miru cijelu provinciju Dalmaciju. Dakle, pretjerano je govoriti o 15 do 20 tisuća stanovnika, skloniji sam pretpostavci da je Zadar imao od pet do sedam tisuća stanovnika. Toliko je, prije 50 godina, kada sam došao u Zadar, živjelo stanovnika na Poluotoku, odnosno u Gradu. Sada mi kažu da ih u Gradu živi pet puta manje, od 800 do 1200 stanovnika.

Osobno istražio preko 900 Grobova

Što se iz grobnih nalaza može zaključiti o kulturnim slojevima tadašnjeg Zadra? Je li do kraja 5. stoljeća bilo tragova kršćanstva?

- Ako govorimo o vremenu do kraja 5. stoljeća, nigdje nisu pronađeni tragovi kršćanstva, ali smo pronašli neke amfore afričke provenijencije 4., 5. ili 6. stoljeća koje su korištene za sahranu pokojnika. Kada se kršćanstvo počinje širiti, u grobovima nema više nalaza jer se pokojnici ukapaju bez priloga. Rimsku politeističku zamjenjuje monoteistička religija, u kojoj je vjera u zagrobni život drugačija od rimskog vjerovanja po kojem su u grobove polagali predmete koji su pokojnicima služili na drugom svijetu.

Neki su grobovi, primjerice, imali ostavljene otvore (cijevi) izvan površine kako bi se za vrijeme obilaska groblja, kada se i blagovalo nad grobovima, kroz njih ulijevala tekućina za pokojnike, a u staklene i keramičke plitice i čaše stavljala hrana i piće. Na Relji smo našli dva groba s takvim otvorima, a tu su bile i svjetiljke, odnosno lampe, kako bi pokojnik imao svjetla i na onom svijetu.

Osobno ste istražili preko 900 grobova na Relji, no u knjizi ste detaljno opisali njih 1200, praktički sve grobove otkrivene do kraja 20. stoljeća. Početkom 21. stoljeća otkriveno je još preko 2000 grobova. Vašu knjigu recenzenti su nazvali najvećom sintezom antičkih nekropola na području Hrvatske. Možete li povući paralelu između antičkih nekropola u Zadru s onima iz Narone i Salone?

- U Zadru smo imali sreće što smo zbog intenzivne izgradnje, osobito u zadnjih 35 godina, istražiti toliko grobova. U Saloni je također nađeno puno grobova za vrijeme izgradnje zaobilaznice 80-ih godina, oko 600, kasnije još nekoliko stotina, ali nikad nisu obrađeni. U arheologiji je bitno, pogotovo ranije grobove, obraditi što prije kako bismo kasnije imali komparativni materijal. On vam govori o dataciji pojedinoga groba, a samim time i o trajanju čitave nekropole.

Materijal koji smo pronašli u grobovima, a riječ je o nekoliko tisuća predmeta, ili je bio proizveden u Zadru ili je došao iz uvoza. Isto vrijedi za nekropole u Naroni, Saloni ili Puli. Osobno mi je najdraže što smo na Relji našli dvije stvari: jedna je hrpica neuspjelo pečene keramike, što nedvojbeno govori da je negdje na tom arealu bila peć koju, na našu žalost, nismo našli. Je li ona kasnije negirana nekropolom ili nečim drugim, kućama, ne znamo, ali ta hrpica nedvojbeno ukazuje da se ta vrsta keramike tu negdje i proizvodila.

---

image

Izgled terena na Relji prije početka istraživanja

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Drugo, pronašli smo otpadni kanal kakvih nema u nas, ali ima primjerice u antičkom Viminaciju - Kostolcu u Srbiji. Oni su tamo istražili desetke tisuća grobova do srednjeg vijeka u zadnjih 50 godina. U našem otpadnom kanalu pronašli smo različite lončiće i lonce grublje, ali kvalitetne izrade, bez premaza, koji su sasvim sigurno služili u pogrebnim događanjima, kada su se ili razbili ili su ih namjerno razbijali i odlagali u kanal.

Našli smo također tri rimska bunara, a u jedan od njih su bili ubačeni okrugli cipusi - nadgrobni spomenici. U istom bunaru, koji je očito služio potrebama na nekropolama, otkrili smo 30 ostataka nekih individua. Pokojnici su analizirani, no nijedan na sebi nije imao neku vanjsku traumu pa ostaje nejasno zašto su tu bačeni.

U Ulici Petra Svačića, nadalje, nađeni su ostaci jedne grobnice s ostacima dvadesetak djece, ili nerođene ili tek rođene. Naš poznati antropolog akademik Mario Šlaus pretpostavlja da je negdje u blizini moguće bila javna kuća, kojih je bilo u gotovo svim antičkim gradovima, i da su ta nerođena djeca možda tu polagana.

Životni vijek tadašnjih žena i muškaraca

Što je utvrdila antropološka analiza, je li možda poznato etničko porijelo pokojnika u zadarskim nekropolama?

- O etnicitetu se ne može govoriti jer za to nema nikakve osnove. Ali analizirano je nekoliko stotina grobova i spaljenih ostataka kostura te su utvrđeni podaci o spolu, prosječnoj starosti, visini, različitim bolestima, uzrocima smrti... Broj umrle djece među rođenima do prve godine je bio oko dva posto, manje nego u drugim rimskim gradovima i nekropolama. Saznali smo da su muškarci tada živjeli duže od žena, prosječna starost im je bila 38,4, a žena 37,4 godine, za razliku od danas, kada žene “šiju” muškarce za nekih sedam godina. Visina muškarca je bila u prosjeku 168 centimetara, a žena 156 centimetara. Smrtnost je bila najveća između 31. i 45. godine, rijetko tko je doživio 60 godina.

Utvrdio se također cijeli niz bolesti, primjerice karijes povezan s prehranom. U Zadru je prevladavala mesna prehrana, za razliku od unutrašnjih provincija, gdje su više bili biljožderi, pa je i karijesa bilo više. Zanimljivo je da je utvrđen i jedan slučaj sifilisa, spolne bolesti za koju se oduvijek smatralo da je stigla u Europu nakon otkrića Amerike i Novog svijeta. Međutim, u Francuskoj na jednom mjestu i u Italiji, ali i ovdje na Relji, utvrđeno je da je sifilisa bilo i prije kraja 5. stoljeća, dakle u vrijeme antike. Odakle je došao, ne znamo, ali je sigurno utvrđen.

---

image

Prapovijesni i antički zidovi na Relji

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Koji vas se nalaz, odnosno grob, najviše dojmio?

- Meni je posebno bio zanimljiv grob 555, pod tegulama, odnosno ravnim krovnim crijepom čiji su se sastavci pokrivali kupom kanalicom. Kad smo ga otvorili, u njemu je bio pokojnik s osam alatki. To je jedini takav grob u Hrvatskoj i dosta sam se namučio dok sam pronašao komparacije za pojedine alatke. Riječ je bila o tesaru koji je uza sebe imao pilu, svrdla, turpiju, dvije sjekire i vrh strijele. Datiran je u kraj 4. i početak 5. stoljeća. Vjerujem da je pokojnik kao zanatlija bio pripadnik neke vojne jedinice. Marija Šlausa sam zamolio da mu odredi starost u trenutku smrti, ne spominjući mu pronađene alatke. Kad je napravio analizu, utvrdio je da se radi o muškarcu starom oko 35 godina i da mu je gornji dio tijela bio posebno razvijeniji. Sve se poklopilo s njegovim zagrobnim atributima, mora dakle da je bio neki zanatlija.

U nekropolama ste pronašli velike količine staklenog materijala, od urni do raznoraznih staklenih posuda za hranu i piće. Je li se to staklo proizvodilo u Zadru?

- Često se misli da se u ono vrijeme sve uvozilo, od najgrublje do najfinije keramike, pa tako i staklo. Za neke stvari sasvim sigurno možemo reći da su došle iz Sjeverne Afrike, Male Azije, s nekih grčkih otoka, ali tadašnji gradovi na istočnoj obali Jadrana su bili kozmopolitski, komunicirali su s cijelim tadašnjim svijetom. Pronašli smo materijal iz sjeverne Italije i nešto malo iz Španjolske, što je u ono vrijeme bilo dosta komplicirano dostaviti, bilo kopnenim ili morskim putem. Pronašli smo lampe proizvedene u Efezu i Korintu, s pečatom vlasnika ili proizvođača. Sve nam to govori, a to je kvalitetna keramika, gdje su bile radionice i odakle su uvezeni ti predmeti. Međutim, imamo i ostatke grube keramike, ono neuspjelo pečenje, koja se sasvim sigurno proizvodila u antičkom Zadru. Ali dok ne pronađete radionicu nekog materijala, to ne možete sa sigurnošću reći. U Saloni su pronađeni neki tragovi staklarske radionice, u Aseriji je pronađena keramička lampa koja na disku ima prikaz puhača stakla, no to ne znači da je radionica bila u Aseriji ili negdje drugdje kod nas. Mogla je jednostavno biti odnekud uvezena.

 katastrofa s izmještanjem staklenih nalaza

Unatoč brojnim nalazima staklenih predmeta, niste dakle našli tragove neke staklarske tvornice na području antičkih nekropola?

- Nažalost, nismo. Staklo je uglavnom dolazilo iz Sjeverne Afrike, bile su poznate aleksandrijske radionice u današnjem Egiptu, ili iz današnje Sirije koja je u antici bila jako poznata po proizvodnji određenih vrsta stakla. Međutim, ovdje na Relji u tih oko tisuću grobova našli smo oko 500 staklenih kvadratičnih vrčića. To su bočice visine do 10 centimetara s ručicom, koje su stavljane u grobove, uz ostale predmete. Nekada dvije, tri, nekada četiri, a jednom i pet. To znači da su imali neku ulogu u pogrebnom kultu, ali koju možda nikad nećemo znati. Takvi su vrčići pronađeni i u kasnije otkrivenim nekropolama. Na Relji ih je dakle bilo više nego u grobovima u cijeloj Sjevernoj Italiji. Svaka antička nekropola imala je slične pogrebne običaje, ali u nečemu su se ipak razlikovali. Zbog velike količine stakla u zadarskim nekropolama je vrlo logično pretpostaviti da je negdje bila staklarska radionica. Hoćemo li je ikad naći, ne znam.

Stakleni nalazi o kojima govorite prije desetak godina izdvojeni su iz fundusa Arheološkog muzeja i preneseni u novi arheološki muzej, Muzej antičkog stakla. U knjizi ste jako kritični prema tom postupku, kažete da je to napravljeno i protiv struke i protiv zakona. Smatrate da se tako na krivi način prezentiraju nalazišta i da se oštećuje arheologija. Niste u međuvremenu promijenili mišljenje?

- Naravno da nisam. Zakon je vrlo izričit, međutim, onaj tko ima vlast, može napraviti što želi. Sa stručne strane to je potpuna katastrofa.

---

image

Grob 438: Grob žene sa zlatnim trakama i ostatcima zlatne mrežice za kosu

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Zašto?

- Zato što je u arheologiji najvažniji kontekst. Ako iz tog konteksta, sadržavao on tri ili 33 predmeta, a u nekim ranijim grobovima ih ima i po 50, izvučete samo jedan predmet, možete napraviti nepopravljivu štetu. Jer ako samo za jedan predmet imate dataciju, to znači da su i svi drugi predmeti u grobu iz tog vremena. Kontekst je sveti gral arheologije. Izdvajanjem pojedinih predmeta od stakla taj kontekst je razbijen. Svi stakleni predmeti o kojima ovdje govorimo su inventirani u Arheološkom muzeju u Zadru i onda preneseni u drugi muzej. Pojedine partije tog materijala su obrađene, ali sve je to izvan konteksta, što se ne smije događati. Svi arheolozi koji nisu neposredno vezani uz zadarski slučaj znaju što to znači u stručnom smislu, ali to vam je tako, psi laju, a karavana prolazi.

Zastoj kabinetskog rada

Vaša knjiga je zapravo proširena doktorska disertacija napisana prije dvadesetak godina, u kojoj ste se bavili antičkim nekropolama u Zadru od 1. do kraja 4. stoljeća. Disertaciju ste sada značajno proširili i upotpunili, no je li tih dvije tisuće grobova istraženih nakon vas, u 21. stoljeću, utjecalo na vaše konačne zaključke o antičkim nekropolama u Zadru?

- I u tekstu disertacije, ali i sada u knjizi kad sam dopunjavao tekst, napisao sam kako vjerujem da novi nalazi neće ništa bitno promijeniti. Dosad je samo manji dio tih novopronađenih grobova obrađen, a sve drugo je neobrađeno. Grobovi su evidentirani, materijal je izvađen, ali kabinetski rad stoji. Nitko na tome sustavno ne radi, a potrebno je minimalno pet ili deset godina da netko taj materijal obradi i sistematizira. Samo istraživanje je možda najbrži i najlakši dio da bi se došlo do nekih preliminarnih rezultata, ali onda nalaze treba oprati, pa spojiti, tražiti unutar toga elemente za spajanje i rekonstrukciju, pa tek onda početi tražiti analogije, materijal, literaturu, ljude koji bi vam mogli pomoći. To je ogroman posao. A kad imate ovako preko tisuću grobova, s nekoliko tisuća predmeta, onda je to popriličan posao. Potrebna je cijela karijera da se zaokruži priča o jednom takvom nalazištu. Kao što su istakli i recenzenti knjige, na području Hrvatske ne postoji ovako obrađena nekropola. To je ogroman put za koji je potrebna velika volja. Ali ja sam to volio raditi, volio bih i sad, ali za to vam treba pomoć. Sami to ne možete.

---

image

Gluščević tijekom istraživanja u ulici Polačišće 1999. godine

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Gluščević je na zadarskoj Relji sa suradnicima pronašao preko 900 antičkih grobova s bogatim prilozima, pogotovo predmeta od stakla. Rezultate svojih iskapanja najprije je obradio u doktorskoj disertaciji prije dvadesetak godina, a sada je taj rad proširio na 850 stranica monografije dodajući mu detaljne crteže i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisuća predmeta pronađenih tijekom 20. stoljeća u jadertinskim nekropolama [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ANTIČKI JADER [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) ) [extra_fields_search] => Gluščević je na zadarskoj Relji sa suradnicima pronašao preko 900 antičkih grobova s bogatim prilozima, pogotovo predmeta od stakla. Rezultate svojih iskapanja najprije je obradio u doktorskoj disertaciji prije dvadesetak godina, a sada je taj rad proširio na 850 stranica monografije dodajući mu detaljne crteže i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisuća predmeta pronađenih tijekom 20. stoljeća u jadertinskim nekropolama ANTIČKI JADER 2 0 20268 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2023-11-23 21:33:56 [created_by] => 3134 [created_by_alias] => Ivica Nevešćanin [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2023-12-02 18:45:17 [modified_by] => 3134 [publish_up] => 2023-12-02 18:07:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => Gluščević je na zadarskoj Relji sa suradnicima pronašao preko 900 antičkih grobova s bogatim prilozima, pogotovo predmeta od stakla. Rezultate svojih iskapanja najprije je obradio u doktorskoj disertaciji prije dvadesetak godina, a sada je taj rad pr [metadata] => robots= author= title=Ugledni arheolog Smiljan Gluščević detaljno je istražio zadarski 'grad mrtvih' i o tome objavio jedinstvenu knjigu page_title=Ugledni arheolog Smiljan Gluščević detaljno je istražio zadarski 'grad mrtvih' i o tome objavio jedinstvenu knjigu [metakey] => dr. Smiljan Gluščević, arheolog, Zadar, antičke nekropole, jader, kapitalna monografija, antika, proizvodnja stakla, Muzej antičkog stakla zadar, rimsko carstvo, provincija dalmacija [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104069.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104068.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104066.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104064.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104324.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104325.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104326.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104327.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104328.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104329.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104330.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104331.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104332.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104333.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104334.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104335.jpg","\/images\/slike\/2023\/11\/23\/26104336.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Jure Mi\u0161kovi\u0107\/Cropix","Jure Mi\u0161kovi\u0107\/Cropix","Jure Mi\u0161kovi\u0107\/Cropix","Jure Mi\u0161kovi\u0107\/Cropix","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija","Privatna Arhiva\/Slobodna Dalmacija"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Arheolog dr. Smiljan Glu\u0161\u010devi\u0107 sa svojom jedinstvenom monografijom od 850 stranica o anti\u010dkim nekropolama<\/p>","

Prikaz anti\u010dkih nekropola na podru\u010dju Zadra<\/p>","

Dr. Smiljan Glu\u0161\u010devic s monografijom \u2018Anti\u010dke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. stolje\u0107a po Kristu - istra\u017eivanja tijekom 20. stolje\u0107a\u2018<\/p>","

Monografija dr. Glu\u0161\u010devi\u0107a sadr\u017ei detaljne crte\u017ee i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisu\u0107a predmeta prona\u0111enih tijekom 20. stolje\u0107a u jadertinskim nekropolama\u00a0<\/p>","

Dio kutija s obra\u0111enim materijalom<\/p>","

Dio stropne dekoracije neke monumentalne grobnice s prikazom bo\u017eice Nox<\/p>","

Nalaz groba 352
\n\u00a0<\/p>","

Grob 352: Amfora Efez 56, najmlada amfora na nekropoli - 5. stolje\u0107e<\/p>","

Grob 438: Grob \u017eene sa zlatnim trakama i ostatcima zlatne mre\u017eice za kosu<\/p>","

Grob 510, ostaci spaljenog pokojnika u kamenoj urni i prilozima uz nju<\/p>","

Grob 555: u njemu je pokopan tesar<\/p>","

Izgled terena na Relji prije po\u010detka istra\u017eivanja<\/p>","

Materijal s Relje tijekom obrade<\/p>","

Prapovijesni i anti\u010dki zidovi na Relji<\/p>","

Glu\u0161\u010devi\u0107 tijekom istra\u017eivanja u ulici Pola\u010di\u0161\u0107e 1999. godine<\/p>","

Zdenko Brusi\u0107 i Smiljan Glu\u0161\u010devi\u0107 tijekom istra\u017eivanja 1990. godine na Relji<\/p>","

Zlatna mre\u017eica za kosu, nau\u0161nice i prsten\u00a0<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1268","hd_26104069_1920.jpg":"1920x1080","k_26104069_1280.jpg":"1280x1280","k_26104069_1024.jpg":"1024x1024","k_26104069_640.jpg":"640x640","k_26104069_480.jpg":"480x480","k_26104069_340.jpg":"340x340","k_26104069_220.jpg":"220x220","o_26104069_1280.jpg":"1280x845","o_26104069_1024.jpg":"1024x676","o_26104069_640.jpg":"640x422","o_26104069_480.jpg":"480x317","o_26104069_340.jpg":"340x224","o_26104069_220.jpg":"220x145","h_26104069_1280.jpg":"1280x854","h_26104069_1024.jpg":"1024x683","h_26104069_640.jpg":"640x427","h_26104069_480.jpg":"480x320","h_26104069_340.jpg":"340x227","h_26104069_220.jpg":"220x147","pp_26104069_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104069_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104069_640.jpg":"640x814","pp_26104069_480.jpg":"480x611","pp_26104069_340.jpg":"340x432","pp_26104069_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_26104068_1920.jpg":"1920x1080","k_26104068_1280.jpg":"1280x1280","k_26104068_1024.jpg":"1024x1024","k_26104068_640.jpg":"640x640","k_26104068_480.jpg":"480x480","k_26104068_340.jpg":"340x340","k_26104068_220.jpg":"220x220","o_26104068_1280.jpg":"1280x853","o_26104068_1024.jpg":"1024x682","o_26104068_640.jpg":"640x426","o_26104068_480.jpg":"480x320","o_26104068_340.jpg":"340x226","o_26104068_220.jpg":"220x146","h_26104068_1280.jpg":"1280x854","h_26104068_1024.jpg":"1024x683","h_26104068_640.jpg":"640x427","h_26104068_480.jpg":"480x320","h_26104068_340.jpg":"340x227","h_26104068_220.jpg":"220x147","pp_26104068_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104068_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104068_640.jpg":"640x814","pp_26104068_480.jpg":"480x611","pp_26104068_340.jpg":"340x432","pp_26104068_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_26104066_1920.jpg":"1920x1080","k_26104066_1280.jpg":"1280x1280","k_26104066_1024.jpg":"1024x1024","k_26104066_640.jpg":"640x640","k_26104066_480.jpg":"480x480","k_26104066_340.jpg":"340x340","k_26104066_220.jpg":"220x220","o_26104066_1280.jpg":"1280x853","o_26104066_1024.jpg":"1024x682","o_26104066_640.jpg":"640x426","o_26104066_480.jpg":"480x320","o_26104066_340.jpg":"340x226","o_26104066_220.jpg":"220x146","h_26104066_1280.jpg":"1280x854","h_26104066_1024.jpg":"1024x683","h_26104066_640.jpg":"640x427","h_26104066_480.jpg":"480x320","h_26104066_340.jpg":"340x227","h_26104066_220.jpg":"220x147","pp_26104066_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104066_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104066_640.jpg":"640x814","pp_26104066_480.jpg":"480x611","pp_26104066_340.jpg":"340x432","pp_26104066_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2880","hd_26104064_1920.jpg":"1920x1080","k_26104064_1280.jpg":"1280x1280","k_26104064_1024.jpg":"1024x1024","k_26104064_640.jpg":"640x640","k_26104064_480.jpg":"480x480","k_26104064_340.jpg":"340x340","k_26104064_220.jpg":"220x220","o_26104064_1280.jpg":"1280x1920","o_26104064_1024.jpg":"1024x1536","o_26104064_640.jpg":"640x960","o_26104064_480.jpg":"480x720","o_26104064_340.jpg":"340x510","o_26104064_220.jpg":"220x330","h_26104064_1280.jpg":"1280x854","h_26104064_1024.jpg":"1024x683","h_26104064_640.jpg":"640x427","h_26104064_480.jpg":"480x320","h_26104064_340.jpg":"340x227","h_26104064_220.jpg":"220x147","pp_26104064_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104064_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104064_640.jpg":"640x814","pp_26104064_480.jpg":"480x611","pp_26104064_340.jpg":"340x432","pp_26104064_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x3084","hd_26104324_1920.jpg":"1920x1080","k_26104324_1280.jpg":"1280x1280","k_26104324_1024.jpg":"1024x1024","k_26104324_640.jpg":"640x640","k_26104324_480.jpg":"480x480","k_26104324_340.jpg":"340x340","k_26104324_220.jpg":"220x220","o_26104324_1280.jpg":"1280x2056","o_26104324_1024.jpg":"1024x1644","o_26104324_640.jpg":"640x1028","o_26104324_480.jpg":"480x771","o_26104324_340.jpg":"340x546","o_26104324_220.jpg":"220x353","h_26104324_1280.jpg":"1280x854","h_26104324_1024.jpg":"1024x683","h_26104324_640.jpg":"640x427","h_26104324_480.jpg":"480x320","h_26104324_340.jpg":"340x227","h_26104324_220.jpg":"220x147","pp_26104324_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104324_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104324_640.jpg":"640x814","pp_26104324_480.jpg":"480x611","pp_26104324_340.jpg":"340x432","pp_26104324_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1244","hd_26104325_1920.jpg":"1920x1080","k_26104325_1280.jpg":"1280x1280","k_26104325_1024.jpg":"1024x1024","k_26104325_640.jpg":"640x640","k_26104325_480.jpg":"480x480","k_26104325_340.jpg":"340x340","k_26104325_220.jpg":"220x220","o_26104325_1280.jpg":"1280x829","o_26104325_1024.jpg":"1024x663","o_26104325_640.jpg":"640x414","o_26104325_480.jpg":"480x311","o_26104325_340.jpg":"340x220","o_26104325_220.jpg":"220x142","h_26104325_1280.jpg":"1280x854","h_26104325_1024.jpg":"1024x683","h_26104325_640.jpg":"640x427","h_26104325_480.jpg":"480x320","h_26104325_340.jpg":"340x227","h_26104325_220.jpg":"220x147","pp_26104325_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104325_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104325_640.jpg":"640x814","pp_26104325_480.jpg":"480x611","pp_26104325_340.jpg":"340x432","pp_26104325_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1781","hd_26104326_1920.jpg":"1920x1080","k_26104326_1280.jpg":"1280x1280","k_26104326_1024.jpg":"1024x1024","k_26104326_640.jpg":"640x640","k_26104326_480.jpg":"480x480","k_26104326_340.jpg":"340x340","k_26104326_220.jpg":"220x220","o_26104326_1280.jpg":"1280x1187","o_26104326_1024.jpg":"1024x949","o_26104326_640.jpg":"640x593","o_26104326_480.jpg":"480x445","o_26104326_340.jpg":"340x315","o_26104326_220.jpg":"220x204","h_26104326_1280.jpg":"1280x854","h_26104326_1024.jpg":"1024x683","h_26104326_640.jpg":"640x427","h_26104326_480.jpg":"480x320","h_26104326_340.jpg":"340x227","h_26104326_220.jpg":"220x147","pp_26104326_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104326_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104326_640.jpg":"640x814","pp_26104326_480.jpg":"480x611","pp_26104326_340.jpg":"340x432","pp_26104326_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x3629","hd_26104327_1920.jpg":"1920x1080","k_26104327_1280.jpg":"1280x1280","k_26104327_1024.jpg":"1024x1024","k_26104327_640.jpg":"640x640","k_26104327_480.jpg":"480x480","k_26104327_340.jpg":"340x340","k_26104327_220.jpg":"220x220","o_26104327_1280.jpg":"1280x2419","o_26104327_1024.jpg":"1024x1935","o_26104327_640.jpg":"640x1209","o_26104327_480.jpg":"480x907","o_26104327_340.jpg":"340x642","o_26104327_220.jpg":"220x415","h_26104327_1280.jpg":"1280x854","h_26104327_1024.jpg":"1024x683","h_26104327_640.jpg":"640x427","h_26104327_480.jpg":"480x320","h_26104327_340.jpg":"340x227","h_26104327_220.jpg":"220x147","pp_26104327_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104327_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104327_640.jpg":"640x814","pp_26104327_480.jpg":"480x611","pp_26104327_340.jpg":"340x432","pp_26104327_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x784","hd_26104328_1920.jpg":"1920x1080","k_26104328_1280.jpg":"1280x1280","k_26104328_1024.jpg":"1024x1024","k_26104328_640.jpg":"640x640","k_26104328_480.jpg":"480x480","k_26104328_340.jpg":"340x340","k_26104328_220.jpg":"220x220","o_26104328_1280.jpg":"1280x522","o_26104328_1024.jpg":"1024x418","o_26104328_640.jpg":"640x261","o_26104328_480.jpg":"480x196","o_26104328_340.jpg":"340x138","o_26104328_220.jpg":"220x89","h_26104328_1280.jpg":"1280x854","h_26104328_1024.jpg":"1024x683","h_26104328_640.jpg":"640x427","h_26104328_480.jpg":"480x320","h_26104328_340.jpg":"340x227","h_26104328_220.jpg":"220x147","pp_26104328_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104328_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104328_640.jpg":"640x814","pp_26104328_480.jpg":"480x611","pp_26104328_340.jpg":"340x432","pp_26104328_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1328","hd_26104329_1920.jpg":"1920x1080","k_26104329_1280.jpg":"1280x1280","k_26104329_1024.jpg":"1024x1024","k_26104329_640.jpg":"640x640","k_26104329_480.jpg":"480x480","k_26104329_340.jpg":"340x340","k_26104329_220.jpg":"220x220","o_26104329_1280.jpg":"1280x885","o_26104329_1024.jpg":"1024x708","o_26104329_640.jpg":"640x442","o_26104329_480.jpg":"480x332","o_26104329_340.jpg":"340x235","o_26104329_220.jpg":"220x152","h_26104329_1280.jpg":"1280x854","h_26104329_1024.jpg":"1024x683","h_26104329_640.jpg":"640x427","h_26104329_480.jpg":"480x320","h_26104329_340.jpg":"340x227","h_26104329_220.jpg":"220x147","pp_26104329_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104329_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104329_640.jpg":"640x814","pp_26104329_480.jpg":"480x611","pp_26104329_340.jpg":"340x432","pp_26104329_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1376x2362","hd_26104330_1920.jpg":"1920x1080","k_26104330_1280.jpg":"1280x1280","k_26104330_1024.jpg":"1024x1024","k_26104330_640.jpg":"640x640","k_26104330_480.jpg":"480x480","k_26104330_340.jpg":"340x340","k_26104330_220.jpg":"220x220","o_26104330_1280.jpg":"1280x2197","o_26104330_1024.jpg":"1024x1757","o_26104330_640.jpg":"640x1098","o_26104330_480.jpg":"480x823","o_26104330_340.jpg":"340x583","o_26104330_220.jpg":"220x377","h_26104330_1280.jpg":"1280x854","h_26104330_1024.jpg":"1024x683","h_26104330_640.jpg":"640x427","h_26104330_480.jpg":"480x320","h_26104330_340.jpg":"340x227","h_26104330_220.jpg":"220x147","pp_26104330_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104330_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104330_640.jpg":"640x814","pp_26104330_480.jpg":"480x611","pp_26104330_340.jpg":"340x432","pp_26104330_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1291","hd_26104331_1920.jpg":"1920x1080","k_26104331_1280.jpg":"1280x1280","k_26104331_1024.jpg":"1024x1024","k_26104331_640.jpg":"640x640","k_26104331_480.jpg":"480x480","k_26104331_340.jpg":"340x340","k_26104331_220.jpg":"220x220","o_26104331_1280.jpg":"1280x860","o_26104331_1024.jpg":"1024x688","o_26104331_640.jpg":"640x430","o_26104331_480.jpg":"480x322","o_26104331_340.jpg":"340x228","o_26104331_220.jpg":"220x147","h_26104331_1280.jpg":"1280x854","h_26104331_1024.jpg":"1024x683","h_26104331_640.jpg":"640x427","h_26104331_480.jpg":"480x320","h_26104331_340.jpg":"340x227","h_26104331_220.jpg":"220x147","pp_26104331_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104331_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104331_640.jpg":"640x814","pp_26104331_480.jpg":"480x611","pp_26104331_340.jpg":"340x432","pp_26104331_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1301","hd_26104332_1920.jpg":"1920x1080","k_26104332_1280.jpg":"1280x1280","k_26104332_1024.jpg":"1024x1024","k_26104332_640.jpg":"640x640","k_26104332_480.jpg":"480x480","k_26104332_340.jpg":"340x340","k_26104332_220.jpg":"220x220","o_26104332_1280.jpg":"1280x867","o_26104332_1024.jpg":"1024x693","o_26104332_640.jpg":"640x433","o_26104332_480.jpg":"480x325","o_26104332_340.jpg":"340x230","o_26104332_220.jpg":"220x149","h_26104332_1280.jpg":"1280x854","h_26104332_1024.jpg":"1024x683","h_26104332_640.jpg":"640x427","h_26104332_480.jpg":"480x320","h_26104332_340.jpg":"340x227","h_26104332_220.jpg":"220x147","pp_26104332_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104332_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104332_640.jpg":"640x814","pp_26104332_480.jpg":"480x611","pp_26104332_340.jpg":"340x432","pp_26104332_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1228","hd_26104333_1920.jpg":"1920x1080","k_26104333_1280.jpg":"1280x1280","k_26104333_1024.jpg":"1024x1024","k_26104333_640.jpg":"640x640","k_26104333_480.jpg":"480x480","k_26104333_340.jpg":"340x340","k_26104333_220.jpg":"220x220","o_26104333_1280.jpg":"1280x818","o_26104333_1024.jpg":"1024x654","o_26104333_640.jpg":"640x409","o_26104333_480.jpg":"480x307","o_26104333_340.jpg":"340x217","o_26104333_220.jpg":"220x140","h_26104333_1280.jpg":"1280x854","h_26104333_1024.jpg":"1024x683","h_26104333_640.jpg":"640x427","h_26104333_480.jpg":"480x320","h_26104333_340.jpg":"340x227","h_26104333_220.jpg":"220x147","pp_26104333_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104333_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104333_640.jpg":"640x814","pp_26104333_480.jpg":"480x611","pp_26104333_340.jpg":"340x432","pp_26104333_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1127","hd_26104334_1920.jpg":"1920x1080","k_26104334_1280.jpg":"1280x1280","k_26104334_1024.jpg":"1024x1024","k_26104334_640.jpg":"640x640","k_26104334_480.jpg":"480x480","k_26104334_340.jpg":"340x340","k_26104334_220.jpg":"220x220","o_26104334_1280.jpg":"1280x751","o_26104334_1024.jpg":"1024x601","o_26104334_640.jpg":"640x375","o_26104334_480.jpg":"480x281","o_26104334_340.jpg":"340x199","o_26104334_220.jpg":"220x129","h_26104334_1280.jpg":"1280x854","h_26104334_1024.jpg":"1024x683","h_26104334_640.jpg":"640x427","h_26104334_480.jpg":"480x320","h_26104334_340.jpg":"340x227","h_26104334_220.jpg":"220x147","pp_26104334_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104334_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104334_640.jpg":"640x814","pp_26104334_480.jpg":"480x611","pp_26104334_340.jpg":"340x432","pp_26104334_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1243","hd_26104335_1920.jpg":"1920x1080","k_26104335_1280.jpg":"1280x1280","k_26104335_1024.jpg":"1024x1024","k_26104335_640.jpg":"640x640","k_26104335_480.jpg":"480x480","k_26104335_340.jpg":"340x340","k_26104335_220.jpg":"220x220","o_26104335_1280.jpg":"1280x828","o_26104335_1024.jpg":"1024x662","o_26104335_640.jpg":"640x414","o_26104335_480.jpg":"480x310","o_26104335_340.jpg":"340x220","o_26104335_220.jpg":"220x142","h_26104335_1280.jpg":"1280x854","h_26104335_1024.jpg":"1024x683","h_26104335_640.jpg":"640x427","h_26104335_480.jpg":"480x320","h_26104335_340.jpg":"340x227","h_26104335_220.jpg":"220x147","pp_26104335_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104335_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104335_640.jpg":"640x814","pp_26104335_480.jpg":"480x611","pp_26104335_340.jpg":"340x432","pp_26104335_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1581x840","hd_26104336_1920.jpg":"1920x1080","k_26104336_1280.jpg":"1280x1280","k_26104336_1024.jpg":"1024x1024","k_26104336_640.jpg":"640x640","k_26104336_480.jpg":"480x480","k_26104336_340.jpg":"340x340","k_26104336_220.jpg":"220x220","o_26104336_1280.jpg":"1280x680","o_26104336_1024.jpg":"1024x544","o_26104336_640.jpg":"640x340","o_26104336_480.jpg":"480x255","o_26104336_340.jpg":"340x180","o_26104336_220.jpg":"220x116","h_26104336_1280.jpg":"1280x854","h_26104336_1024.jpg":"1024x683","h_26104336_640.jpg":"640x427","h_26104336_480.jpg":"480x320","h_26104336_340.jpg":"340x227","h_26104336_220.jpg":"220x147","pp_26104336_1280.jpg":"1280x1628","pp_26104336_1024.jpg":"1024x1303","pp_26104336_640.jpg":"640x814","pp_26104336_480.jpg":"480x611","pp_26104336_340.jpg":"340x432","pp_26104336_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1"]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7562637 Threads: 7 Questions: 1545269549 Slow queries: 4705697 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111056221 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 56 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [1] => stdClass Object ( [id] => 482 [name] => Premium [alias] => premium [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vinski-podrum-stari/sponzori ) ) [link] => /vijesti/hrvatska/ugledni-arheolog-smiljan-gluevi-detaljno-je-istraio-zadarski-grad-mrtvih-i-o-tome-objavio-jedinstvenu-knjigu-1344196 [printLink] => /vijesti/hrvatska/ugledni-arheolog-smiljan-gluevi-detaljno-je-istraio-zadarski-grad-mrtvih-i-o-tome-objavio-jedinstvenu-knjigu-1344196?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 739043 [name] => dr. Smiljan Gluščević [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-12-02 19:10:05 [main_article_id] => 0 [alias] => dr-smiljan-gluscevic [link] => /tag/dr-smiljan-gluscevic ) [1] => stdClass Object ( [id] => 739044 [name] => arheolog [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-12-02 19:10:05 [main_article_id] => 0 [alias] => arheolog-0 [link] => /tag/arheolog-0 ) [2] => stdClass Object ( [id] => 293378 [name] => zadar [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => zadar [link] => /tag/zadar ) [3] => stdClass Object ( [id] => 739045 [name] => antičke nekropole [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-12-02 19:10:05 [main_article_id] => 0 [alias] => anticke-nekropole [link] => /tag/anticke-nekropole ) [4] => stdClass Object ( [id] => 739046 [name] => jader [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-12-02 19:10:05 [main_article_id] => 0 [alias] => jader [link] => /tag/jader ) [5] => stdClass Object ( [id] => 739047 [name] => kapitalna monografija [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-12-02 19:10:06 [main_article_id] => 0 [alias] => kapitalna-monografija [link] => /tag/kapitalna-monografija ) [6] => stdClass Object ( [id] => 63173 [name] => antika [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => antika [link] => /tag/antika ) [7] => stdClass Object ( [id] => 739048 [name] => proizvodnja stakla [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-12-02 19:10:06 [main_article_id] => 0 [alias] => proizvodnja-stakla [link] => /tag/proizvodnja-stakla ) [8] => stdClass Object ( [id] => 505240 [name] => Muzej antičkog stakla Zadar [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => muzej-antickog-stakla-zadar [link] => /tag/muzej-antickog-stakla-zadar ) [9] => stdClass Object ( [id] => 653505 [name] => rimsko carstvo [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-10-20 09:26:34 [main_article_id] => 0 [alias] => rimsko-carstvo [link] => /tag/rimsko-carstvo ) [10] => stdClass Object ( [id] => 739049 [name] => provincija dalmacija [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-12-02 19:10:06 [main_article_id] => 0 [alias] => provincija-dalmacija [link] => /tag/provincija-dalmacija ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Gluščević je na zadarskoj Relji sa suradnicima pronašao preko 900 antičkih grobova s bogatim prilozima, pogotovo predmeta od stakla. Rezultate svojih iskapanja najprije je obradio u doktorskoj disertaciji prije dvadesetak godina, a sada je taj rad proširio na 850 stranica monografije dodajući mu detaljne crteže i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisuća predmeta pronađenih tijekom 20. stoljeća u jadertinskim nekropolama [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ANTIČKI JADER [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Ugledni arheolog Smiljan Gluščević detaljno je istražio zadarski ‘grad mrtvih‘ i o tome objavio jedinstvenu knjigu [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3134 [name] => Ivica Nevešćanin [username] => ivica.nevescanin [email] => ivica.nevescanin@slobodnadalmacija.hr [password] => $2y$10$dvf/Fim4uuFs2azWGhuZw.uCSZYgWQEm.S3IDrCVmuQDMDlRd4njO [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/ivica-nevescanin-3134 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1652 [gender] => m [description] => [image] => 1652.webp [url] => [group] => 4 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1652.webp ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104069.jpg [galleryCount] => 17 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Jure Mišković/Cropix [mainImageDesc] =>

Arheolog dr. Smiljan Gluščević sa svojom jedinstvenom monografijom od 850 stranica o antičkim nekropolama

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104069.jpg [title] =>

Arheolog dr. Smiljan Gluščević sa svojom jedinstvenom monografijom od 850 stranica o antičkim nekropolama

Jure Mišković/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104068.jpg [title] =>

Prikaz antičkih nekropola na području Zadra

Jure Mišković/Cropix ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104066.jpg [title] =>

Dr. Smiljan Gluščevic s monografijom ‘Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. stoljeća po Kristu - istraživanja tijekom 20. stoljeća‘

Jure Mišković/Cropix ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104064.jpg [title] =>

Monografija dr. Gluščevića sadrži detaljne crteže i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisuća predmeta pronađenih tijekom 20. stoljeća u jadertinskim nekropolama 

Jure Mišković/Cropix ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104324.jpg [title] =>

Dio kutija s obrađenim materijalom

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104325.jpg [title] =>

Dio stropne dekoracije neke monumentalne grobnice s prikazom božice Nox

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104326.jpg [title] =>

Nalaz groba 352
 

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104327.jpg [title] =>

Grob 352: Amfora Efez 56, najmlada amfora na nekropoli - 5. stoljeće

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104328.jpg [title] =>

Grob 438: Grob žene sa zlatnim trakama i ostatcima zlatne mrežice za kosu

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [9] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104329.jpg [title] =>

Grob 510, ostaci spaljenog pokojnika u kamenoj urni i prilozima uz nju

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [10] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104330.jpg [title] =>

Grob 555: u njemu je pokopan tesar

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [11] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104331.jpg [title] =>

Izgled terena na Relji prije početka istraživanja

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [12] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104332.jpg [title] =>

Materijal s Relje tijekom obrade

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [13] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104333.jpg [title] =>

Prapovijesni i antički zidovi na Relji

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [14] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104334.jpg [title] =>

Gluščević tijekom istraživanja u ulici Polačišće 1999. godine

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [15] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104335.jpg [title] =>

Zdenko Brusić i Smiljan Gluščević tijekom istraživanja 1990. godine na Relji

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) [16] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/11/23/26104336.jpg [title] =>

Zlatna mrežica za kosu, naušnice i prsten 

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Monografija “Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. st. po Kristu – istraživanja tijekom 20. stoljeća”, autora Smiljana Gluščevića, jedinstvena je knjiga zadarske, ali i hrvatske arheologije. Objavio ju je nedavno Književni krug Split u biblioteci Knjiga Mediterana te predstavlja prvu sintezu nekih antičkih nekropola na području današnje Hrvatske.

Slična monografija u Hrvatskoj jednostavno ne postoji, a njezinu važnost za nacionalnu arheologiju komplimentima su je ocijenili recenzenti, akademik Nenad Cambi, akademik Emilio Marin te prof. dr. sc. Robert Matijašić.

Gluščević je krajem osamdesetih godina, za potrebe izgradnje prvog trgovačkog centra u Dalmaciji, bio voditelj arheoloških istraživanja na području zadarske Relje. Na tom mjestu Gluščević je sa suradnicima pronašao preko 900 antičkih grobova s raznim i bogatim prilozima, pogotovo predmeta od stakla, naslanjajući se tako na istraživanja koje je na širem području još 1954. pokrenuo Šime Batović.

Rezultate svojih iskapanja Gluščević je najprije obradio u svojoj doktorskoj disertaciji prije dvadesetak godina, a sada je taj doktorski rad proširio na 850 stranica monografije dodavši mu detaljne crteže i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisuća predmeta pronađenih tijekom 20. stoljeća u jadertinskim nekropolama.

---

image

Dr. Smiljan Gluščevic s monografijom ‘Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. stoljeća po Kristu - istraživanja tijekom 20. stoljeća‘

Jure Mišković/Cropix
---

“Možemo čestitati Smiljanu Gluščeviću da je svoje komplicirano terensko arheološko istraživanje dovršio na primjeren način, kompletirao ga ništa manje složenim kabinetskim istraživanjem, u kojem je stare nalaze integrirao s novim, te nam pružio sintezu koja zaokružuje zadarsku arheologiju u 20. stoljeću, te ju je istovremeno uveo u 21. stoljeće”, napisao je Emilio Marin, član Francuske akademije znanosti i umjetnosti te član Papinskog povjerenstva za kršćansku arheologiju.

Smiljan Gluščević (Metković, 1952.) poznat je kao ugledni podmorski arheolog, voditelj istraživanja na lokaciji nalaza Apoksiomena kod Malog Lošinja, te kao bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru.

Tragovi liburniskih naselja

Gospodine Gluščević, u horizontu vremena na istočnoj obali Jadrana, kakav je grad bio Jader? Koliki je bio, tko je živio u njemu, s kim je komunicirao...?

- Zadar je bio centar plemena Liburna koji su nastanjivali prostor od rijeke Raše u Istri, cijelu obalu s otocima do Velebita, koji je bio granica prema Japodima, te sve do Krke na jugu. Govorimo o vremenu koje započinje oko tisuću godina prije Krista pa sve do dolaska Rimljana. Tragove naselja Liburna nalazimo na zadarskom poluotoku gdje su, konkretno na području križanja decumanusa i karda, između današnjeg hostela Forum i Arheološkog muzeja, nađeni ostaci kuća iz 8. i 7. st. pr. Krista. Nešto kasnijih liburnskih grobova pronađeno je na širem prostoru Foruma te nekoliko njih iz 7. i 6 st. pr. Krista. na području Relje.

Kad je Rim počeo širenje na istočnu obalu Jadrana, u prvoj polovici 2. st. pr. Krista, najprije su porazili Histre, a onda južnije, pod vodstvom Tuditana, oko 129. došli su do Zadra. Liburni su tako vjerojatno pacificirani prije drugih ilirskih plemena. Sredinom 1. st. pr. Krista, u sklopu sukobu Cezara i Pompeja, spominje se kako su se borbama “pridružili i Zadrani koji su uvijek bili vjerni rimskoj državi”, dakle nekoliko desetljeća nakon što su Liburni pacificirani.

---

image

Nalaz groba 352
 

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Koliko je Jader bio velik?

- Veličinu pogotovo liburnskih naselja, osim onih koji su bili na gradinama i opasani bedemom pa ih možemo egzaktno utvrditi, gotovo je nemoguće detektirati. Pogotovo kad su ta naselja bila na ovakvom ravničarskom dijelu kakav je bio Jader. Koliko je neposredno uoči romanizacije liburnsko naselje bilo izgrađeno, dakle krajem republike u 1. st. pr. Krista, gotovo je nemoguće detektirati.

Ni uz pomoć istraživanja antičkih nekropola, tih gradova mrtvih, kako ih nazivate, koje se doslovno okruživale tadašnji grad?

- Kada negdje dolaze, Rimljani pokušavaju asimilirati lokalno stanovništvo, konkretno Liburne. Godine 1985. istražio sam jednu nekropolu u današnjoj Kaljskoj ulici, gdje je bilo sačuvano dvadesetak od stotinjak grobova. Mislio sam da bi se kroz jedno veće istraživanje nekropole na osnovi pronađenog materijala možda moglo detektirati je li u tim grobovima pokopano romansko ili domaće stanovništvo. Međutim, kroz svih tih 1200 grobova koje sam uspio obraditi nema nijednog elementa koji bi ukazivao da je u nekom grobu sahranjen neki domorodac. Latinske imenske formule koje se javljaju na nadgrobnim spomenicima, tzv. tria nomina (ime, prezime i nadimak), samo u jednom malom dijelu spomenika iz 1., a nešto manje iz 2. stoljeća, pomažu da se preko njih može znati je li u nekom grobu bio sahranjen neki domorodac. U 3. stoljeću to se potpuno gubi, a već krajem 2. stoljeća domaći su ljudi potpuno inkorporirani u rimski pravni sustav. Ni u jednom grobu koji sam ja obradio, ali i u grobovima koje su kasnije drugi našli, a bilo ih je više od dvije tisuće poslije mene, koliko znam, nije bilo moguće ustanoviti da se radi o domaćem življu.

Realni tadašnji broj stanovnika u Zadru

Po čemu se razlikuje liburnski od rimskog “podzemnoga grada”?

- Liburnski grobovi su pojedinačni, a rimski način sahranjivanja je bio drugačiji. Rimske nekropole su se sterale uz glavne ceste, s jedne i druge strane, koje su vodile iz grada ili u grad, ali uvijek na dovoljnoj udaljenosti da ne bi štetile gradu. Tako su, primjerice, kožare, u kojima se koristila velika količina mokraće, zbog smrada, bile smještene izvan grada. Glavni pravci današnjih izvangradskih zadarskih cesta su zapravo pravci liburnskih ulica. Rimljani su koristili zatečene prometnice od Liburna i uvijek preferirali najbolje pravce, izbjegavali su stjenovite ili neprohodne terene, i tako su gradili mreže cesta koje su negdje sačuvane do danas.

Negdje početkom 1. st. pr. Krista Rimljani donose potpuno drukčiju organizaciju gradskog tkiva tadašnjeg Jadera. Naime, već 27. godine imamo jednu bunarsku krunu prokonzula Liburnije na Forumu što nam govori da je Forum, ili njegov dio, već tada bio urbanistički artikuliran.

---

image

Grob 510, ostaci spaljenog pokojnika u kamenoj urni i prilozima uz nju

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Klasičan primjer tog rimskog steranja nekropola imamo u antičkom Starigradu, Argiruntumu, koja je iskopana početkom 20. stoljeća i gdje su pronađene brojne grobne parcele, u unutar njih oko 400 grobova, nedaleko od gradskih zidina. Mi smo takve prve grobne parcele, koje su mogli priuštiti bogatiji, u Zadru pronašli na području današnjeg Bulevara još 1975./1976. godine.

U Saloni su nekropole poništavane širenjem naselja, u Jaderu je bilo obrnuto, nekropole uokolo grada poništavale su druge gradnje, primjerice, neke stambene objekte. Može li se preko veličine nekropola procijeniti broj stanovnika antičkog Zadra?

- Tu imate isti problem kao i s određivanjem veličine liburnskoga grada koji je trajao nekoliko stotina godina, sve do dolaska Rimljana. Kako se on razvijao, nikad nećemo znati. Međutim, postoje pokušaji posrednih načina kako bi se saznalo koliko je eventualno bilo stanovništva u antičkom Zadru, ali i u drugim rimskim središtima. Neki koji imaju antički amfiteatar, poput Pule ili Salone, to računaju na osnovi broja gledatelja koji su mogli doći u arenu. No to nije baš dobar princip jer za neke događaje ljudi dolaze sa svih strana, ne samo iz matičnoga grada. Arena u Puli je šesta najveća sačuvana u rimskom svijetu, a Pula sigurno nije bila veća od Salone, ali ni Zadra.

Drugi važan moment za procjenu veličine grada je kapacitet vodovoda. Zadar je imao dva vodovoda, jedan koji je vodio iz Vrane i drugi koji je vodio iz Crnog. Međutim, ni to nije relevantno do kraja zato što je unutar gradskog tkiva antičkog Zadra bilo bogatih kuća koje su imale “centralno grijanje” (hipokaust), odnosno grijane podove i zidove, bazene, javna kupatila, javne česme, fontane...

---

image

Grob 555: u njemu je pokopan tesar

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Kolega Mario Novak u svojoj disertaciji na osnovi antropoloških ostataka pokojnika pronađenih na Relji, a bazirajući se na izvorima drugih autora, govori o gradu od 14 do 20 tisuća stanovnika, no realne brojke su vjerojatno puno manje. U vrijeme najveće ekspanzije Rimskog carstva, pax romane pod Augustom, car je za pacificiranje svih provincija na raspolaganju imao nekih 300.000 vojnika. Nešto malo manje vojnika je bilo sudjelovalo u našem Domovinskom ratu tijekom Oluje...

Drugi primjer, mir u cijeloj rimskoj provinciji Dalmaciji, dakle od Istre, sjeverno do Save, pa istočno do Morave i Srbije te Crne Gore, održale su dvije legije. Jedna je bila smještena u Burnumu, kod Kistanja, a druga u Trilju. Svaka od njih je u naponu snage imala oko šest tisuća vojnika. Ako je u prosjeku imala pet tisuća, znači da je s deset tisuća vojnika Rim držao u miru cijelu provinciju Dalmaciju. Dakle, pretjerano je govoriti o 15 do 20 tisuća stanovnika, skloniji sam pretpostavci da je Zadar imao od pet do sedam tisuća stanovnika. Toliko je, prije 50 godina, kada sam došao u Zadar, živjelo stanovnika na Poluotoku, odnosno u Gradu. Sada mi kažu da ih u Gradu živi pet puta manje, od 800 do 1200 stanovnika.

Osobno istražio preko 900 Grobova

Što se iz grobnih nalaza može zaključiti o kulturnim slojevima tadašnjeg Zadra? Je li do kraja 5. stoljeća bilo tragova kršćanstva?

- Ako govorimo o vremenu do kraja 5. stoljeća, nigdje nisu pronađeni tragovi kršćanstva, ali smo pronašli neke amfore afričke provenijencije 4., 5. ili 6. stoljeća koje su korištene za sahranu pokojnika. Kada se kršćanstvo počinje širiti, u grobovima nema više nalaza jer se pokojnici ukapaju bez priloga. Rimsku politeističku zamjenjuje monoteistička religija, u kojoj je vjera u zagrobni život drugačija od rimskog vjerovanja po kojem su u grobove polagali predmete koji su pokojnicima služili na drugom svijetu.

Neki su grobovi, primjerice, imali ostavljene otvore (cijevi) izvan površine kako bi se za vrijeme obilaska groblja, kada se i blagovalo nad grobovima, kroz njih ulijevala tekućina za pokojnike, a u staklene i keramičke plitice i čaše stavljala hrana i piće. Na Relji smo našli dva groba s takvim otvorima, a tu su bile i svjetiljke, odnosno lampe, kako bi pokojnik imao svjetla i na onom svijetu.

Osobno ste istražili preko 900 grobova na Relji, no u knjizi ste detaljno opisali njih 1200, praktički sve grobove otkrivene do kraja 20. stoljeća. Početkom 21. stoljeća otkriveno je još preko 2000 grobova. Vašu knjigu recenzenti su nazvali najvećom sintezom antičkih nekropola na području Hrvatske. Možete li povući paralelu između antičkih nekropola u Zadru s onima iz Narone i Salone?

- U Zadru smo imali sreće što smo zbog intenzivne izgradnje, osobito u zadnjih 35 godina, istražiti toliko grobova. U Saloni je također nađeno puno grobova za vrijeme izgradnje zaobilaznice 80-ih godina, oko 600, kasnije još nekoliko stotina, ali nikad nisu obrađeni. U arheologiji je bitno, pogotovo ranije grobove, obraditi što prije kako bismo kasnije imali komparativni materijal. On vam govori o dataciji pojedinoga groba, a samim time i o trajanju čitave nekropole.

Materijal koji smo pronašli u grobovima, a riječ je o nekoliko tisuća predmeta, ili je bio proizveden u Zadru ili je došao iz uvoza. Isto vrijedi za nekropole u Naroni, Saloni ili Puli. Osobno mi je najdraže što smo na Relji našli dvije stvari: jedna je hrpica neuspjelo pečene keramike, što nedvojbeno govori da je negdje na tom arealu bila peć koju, na našu žalost, nismo našli. Je li ona kasnije negirana nekropolom ili nečim drugim, kućama, ne znamo, ali ta hrpica nedvojbeno ukazuje da se ta vrsta keramike tu negdje i proizvodila.

---

image

Izgled terena na Relji prije početka istraživanja

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Drugo, pronašli smo otpadni kanal kakvih nema u nas, ali ima primjerice u antičkom Viminaciju - Kostolcu u Srbiji. Oni su tamo istražili desetke tisuća grobova do srednjeg vijeka u zadnjih 50 godina. U našem otpadnom kanalu pronašli smo različite lončiće i lonce grublje, ali kvalitetne izrade, bez premaza, koji su sasvim sigurno služili u pogrebnim događanjima, kada su se ili razbili ili su ih namjerno razbijali i odlagali u kanal.

Našli smo također tri rimska bunara, a u jedan od njih su bili ubačeni okrugli cipusi - nadgrobni spomenici. U istom bunaru, koji je očito služio potrebama na nekropolama, otkrili smo 30 ostataka nekih individua. Pokojnici su analizirani, no nijedan na sebi nije imao neku vanjsku traumu pa ostaje nejasno zašto su tu bačeni.

U Ulici Petra Svačića, nadalje, nađeni su ostaci jedne grobnice s ostacima dvadesetak djece, ili nerođene ili tek rođene. Naš poznati antropolog akademik Mario Šlaus pretpostavlja da je negdje u blizini moguće bila javna kuća, kojih je bilo u gotovo svim antičkim gradovima, i da su ta nerođena djeca možda tu polagana.

Životni vijek tadašnjih žena i muškaraca

Što je utvrdila antropološka analiza, je li možda poznato etničko porijelo pokojnika u zadarskim nekropolama?

- O etnicitetu se ne može govoriti jer za to nema nikakve osnove. Ali analizirano je nekoliko stotina grobova i spaljenih ostataka kostura te su utvrđeni podaci o spolu, prosječnoj starosti, visini, različitim bolestima, uzrocima smrti... Broj umrle djece među rođenima do prve godine je bio oko dva posto, manje nego u drugim rimskim gradovima i nekropolama. Saznali smo da su muškarci tada živjeli duže od žena, prosječna starost im je bila 38,4, a žena 37,4 godine, za razliku od danas, kada žene “šiju” muškarce za nekih sedam godina. Visina muškarca je bila u prosjeku 168 centimetara, a žena 156 centimetara. Smrtnost je bila najveća između 31. i 45. godine, rijetko tko je doživio 60 godina.

Utvrdio se također cijeli niz bolesti, primjerice karijes povezan s prehranom. U Zadru je prevladavala mesna prehrana, za razliku od unutrašnjih provincija, gdje su više bili biljožderi, pa je i karijesa bilo više. Zanimljivo je da je utvrđen i jedan slučaj sifilisa, spolne bolesti za koju se oduvijek smatralo da je stigla u Europu nakon otkrića Amerike i Novog svijeta. Međutim, u Francuskoj na jednom mjestu i u Italiji, ali i ovdje na Relji, utvrđeno je da je sifilisa bilo i prije kraja 5. stoljeća, dakle u vrijeme antike. Odakle je došao, ne znamo, ali je sigurno utvrđen.

---

image

Prapovijesni i antički zidovi na Relji

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Koji vas se nalaz, odnosno grob, najviše dojmio?

- Meni je posebno bio zanimljiv grob 555, pod tegulama, odnosno ravnim krovnim crijepom čiji su se sastavci pokrivali kupom kanalicom. Kad smo ga otvorili, u njemu je bio pokojnik s osam alatki. To je jedini takav grob u Hrvatskoj i dosta sam se namučio dok sam pronašao komparacije za pojedine alatke. Riječ je bila o tesaru koji je uza sebe imao pilu, svrdla, turpiju, dvije sjekire i vrh strijele. Datiran je u kraj 4. i početak 5. stoljeća. Vjerujem da je pokojnik kao zanatlija bio pripadnik neke vojne jedinice. Marija Šlausa sam zamolio da mu odredi starost u trenutku smrti, ne spominjući mu pronađene alatke. Kad je napravio analizu, utvrdio je da se radi o muškarcu starom oko 35 godina i da mu je gornji dio tijela bio posebno razvijeniji. Sve se poklopilo s njegovim zagrobnim atributima, mora dakle da je bio neki zanatlija.

U nekropolama ste pronašli velike količine staklenog materijala, od urni do raznoraznih staklenih posuda za hranu i piće. Je li se to staklo proizvodilo u Zadru?

- Često se misli da se u ono vrijeme sve uvozilo, od najgrublje do najfinije keramike, pa tako i staklo. Za neke stvari sasvim sigurno možemo reći da su došle iz Sjeverne Afrike, Male Azije, s nekih grčkih otoka, ali tadašnji gradovi na istočnoj obali Jadrana su bili kozmopolitski, komunicirali su s cijelim tadašnjim svijetom. Pronašli smo materijal iz sjeverne Italije i nešto malo iz Španjolske, što je u ono vrijeme bilo dosta komplicirano dostaviti, bilo kopnenim ili morskim putem. Pronašli smo lampe proizvedene u Efezu i Korintu, s pečatom vlasnika ili proizvođača. Sve nam to govori, a to je kvalitetna keramika, gdje su bile radionice i odakle su uvezeni ti predmeti. Međutim, imamo i ostatke grube keramike, ono neuspjelo pečenje, koja se sasvim sigurno proizvodila u antičkom Zadru. Ali dok ne pronađete radionicu nekog materijala, to ne možete sa sigurnošću reći. U Saloni su pronađeni neki tragovi staklarske radionice, u Aseriji je pronađena keramička lampa koja na disku ima prikaz puhača stakla, no to ne znači da je radionica bila u Aseriji ili negdje drugdje kod nas. Mogla je jednostavno biti odnekud uvezena.

 katastrofa s izmještanjem staklenih nalaza

Unatoč brojnim nalazima staklenih predmeta, niste dakle našli tragove neke staklarske tvornice na području antičkih nekropola?

- Nažalost, nismo. Staklo je uglavnom dolazilo iz Sjeverne Afrike, bile su poznate aleksandrijske radionice u današnjem Egiptu, ili iz današnje Sirije koja je u antici bila jako poznata po proizvodnji određenih vrsta stakla. Međutim, ovdje na Relji u tih oko tisuću grobova našli smo oko 500 staklenih kvadratičnih vrčića. To su bočice visine do 10 centimetara s ručicom, koje su stavljane u grobove, uz ostale predmete. Nekada dvije, tri, nekada četiri, a jednom i pet. To znači da su imali neku ulogu u pogrebnom kultu, ali koju možda nikad nećemo znati. Takvi su vrčići pronađeni i u kasnije otkrivenim nekropolama. Na Relji ih je dakle bilo više nego u grobovima u cijeloj Sjevernoj Italiji. Svaka antička nekropola imala je slične pogrebne običaje, ali u nečemu su se ipak razlikovali. Zbog velike količine stakla u zadarskim nekropolama je vrlo logično pretpostaviti da je negdje bila staklarska radionica. Hoćemo li je ikad naći, ne znam.

Stakleni nalazi o kojima govorite prije desetak godina izdvojeni su iz fundusa Arheološkog muzeja i preneseni u novi arheološki muzej, Muzej antičkog stakla. U knjizi ste jako kritični prema tom postupku, kažete da je to napravljeno i protiv struke i protiv zakona. Smatrate da se tako na krivi način prezentiraju nalazišta i da se oštećuje arheologija. Niste u međuvremenu promijenili mišljenje?

- Naravno da nisam. Zakon je vrlo izričit, međutim, onaj tko ima vlast, može napraviti što želi. Sa stručne strane to je potpuna katastrofa.

---

image

Grob 438: Grob žene sa zlatnim trakama i ostatcima zlatne mrežice za kosu

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

Zašto?

- Zato što je u arheologiji najvažniji kontekst. Ako iz tog konteksta, sadržavao on tri ili 33 predmeta, a u nekim ranijim grobovima ih ima i po 50, izvučete samo jedan predmet, možete napraviti nepopravljivu štetu. Jer ako samo za jedan predmet imate dataciju, to znači da su i svi drugi predmeti u grobu iz tog vremena. Kontekst je sveti gral arheologije. Izdvajanjem pojedinih predmeta od stakla taj kontekst je razbijen. Svi stakleni predmeti o kojima ovdje govorimo su inventirani u Arheološkom muzeju u Zadru i onda preneseni u drugi muzej. Pojedine partije tog materijala su obrađene, ali sve je to izvan konteksta, što se ne smije događati. Svi arheolozi koji nisu neposredno vezani uz zadarski slučaj znaju što to znači u stručnom smislu, ali to vam je tako, psi laju, a karavana prolazi.

Zastoj kabinetskog rada

Vaša knjiga je zapravo proširena doktorska disertacija napisana prije dvadesetak godina, u kojoj ste se bavili antičkim nekropolama u Zadru od 1. do kraja 4. stoljeća. Disertaciju ste sada značajno proširili i upotpunili, no je li tih dvije tisuće grobova istraženih nakon vas, u 21. stoljeću, utjecalo na vaše konačne zaključke o antičkim nekropolama u Zadru?

- I u tekstu disertacije, ali i sada u knjizi kad sam dopunjavao tekst, napisao sam kako vjerujem da novi nalazi neće ništa bitno promijeniti. Dosad je samo manji dio tih novopronađenih grobova obrađen, a sve drugo je neobrađeno. Grobovi su evidentirani, materijal je izvađen, ali kabinetski rad stoji. Nitko na tome sustavno ne radi, a potrebno je minimalno pet ili deset godina da netko taj materijal obradi i sistematizira. Samo istraživanje je možda najbrži i najlakši dio da bi se došlo do nekih preliminarnih rezultata, ali onda nalaze treba oprati, pa spojiti, tražiti unutar toga elemente za spajanje i rekonstrukciju, pa tek onda početi tražiti analogije, materijal, literaturu, ljude koji bi vam mogli pomoći. To je ogroman posao. A kad imate ovako preko tisuću grobova, s nekoliko tisuća predmeta, onda je to popriličan posao. Potrebna je cijela karijera da se zaokruži priča o jednom takvom nalazištu. Kao što su istakli i recenzenti knjige, na području Hrvatske ne postoji ovako obrađena nekropola. To je ogroman put za koji je potrebna velika volja. Ali ja sam to volio raditi, volio bih i sad, ali za to vam treba pomoć. Sami to ne možete.

---

image

Gluščević tijekom istraživanja u ulici Polačišće 1999. godine

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Jure Mišković/Cropix Jure Mišković/Cropix Jure Mišković/Cropix Jure Mišković/Cropix Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija
Jure Mišković/Cropix

Arheolog dr. Smiljan Gluščević sa svojom jedinstvenom monografijom od 850 stranica o antičkim nekropolama

Jure Mišković/Cropix

Prikaz antičkih nekropola na području Zadra

Jure Mišković/Cropix

Dr. Smiljan Gluščevic s monografijom ‘Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. stoljeća po Kristu - istraživanja tijekom 20. stoljeća‘

Jure Mišković/Cropix

Monografija dr. Gluščevića sadrži detaljne crteže i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisuća predmeta pronađenih tijekom 20. stoljeća u jadertinskim nekropolama 

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Dio kutija s obrađenim materijalom

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Dio stropne dekoracije neke monumentalne grobnice s prikazom božice Nox

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Grob 352: Amfora Efez 56, najmlada amfora na nekropoli - 5. stoljeće

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Grob 438: Grob žene sa zlatnim trakama i ostatcima zlatne mrežice za kosu

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Grob 510, ostaci spaljenog pokojnika u kamenoj urni i prilozima uz nju

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Grob 555: u njemu je pokopan tesar

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Izgled terena na Relji prije početka istraživanja

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Materijal s Relje tijekom obrade

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Prapovijesni i antički zidovi na Relji

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Gluščević tijekom istraživanja u ulici Polačišće 1999. godine

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Zdenko Brusić i Smiljan Gluščević tijekom istraživanja 1990. godine na Relji

Privatna Arhiva/Slobodna Dalmacija

Zlatna mrežica za kosu, naušnice i prsten 

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/ugledni-arheolog-smiljan-gluevi-detaljno-je-istraio-zadarski-grad-mrtvih-i-o-tome-objavio-jedinstvenu-knjigu-1344196 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=13d898d9323b20e93e0df5b36f2df7e918944e56 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ugledni+arheolog+Smiljan+Glu%C5%A1%C4%8Devi%C4%87+detaljno+je+istra%C5%BEio+zadarski+%E2%80%98grad+mrtvih%E2%80%98+i+o+tome+objavio+jedinstvenu+knjigu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fugledni-arheolog-smiljan-gluevi-detaljno-je-istraio-zadarski-grad-mrtvih-i-o-tome-objavio-jedinstvenu-knjigu-1344196 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fugledni-arheolog-smiljan-gluevi-detaljno-je-istraio-zadarski-grad-mrtvih-i-o-tome-objavio-jedinstvenu-knjigu-1344196 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Gluščević je na zadarskoj Relji sa suradnicima pronašao preko 900 antičkih grobova s bogatim prilozima, pogotovo predmeta od stakla. Rezultate svojih iskapanja najprije je obradio u doktorskoj disertaciji prije dvadesetak godina, a sada je taj rad proširio na 850 stranica monografije dodajući mu detaljne crteže i opise svih 1200 grobova te nekoliko tisuća predmeta pronađenih tijekom 20. stoljeća u jadertinskim nekropolama [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ANTIČKI JADER [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) )
StoryEditorOCM
HrvatskaANTIČKI JADER

Ugledni arheolog Smiljan Gluščević detaljno je istražio zadarski ‘grad mrtvih‘ i o tome objavio jedinstvenu knjigu

Piše Ivica Nevešćanin
2. prosinca 2023. - 19:07
Arheolog dr. Smiljan Gluščević sa svojom jedinstvenom monografijom od 850 stranica o antičkim nekropolamaJure Mišković/Cropix

Monografija “Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. st. po Kristu – istraživanja tijekom 20. stoljeća”, autora Smiljana Gluščevića, jedinstvena je knjiga zadarske, ali i hrvatske arheologije. Objavio ju je nedavno Književni krug Split u biblioteci Knjiga Mediterana te predstavlja prvu sintezu nekih antičkih nekropola na području današnje Hrvatske.

Slična monografija u Hrvatskoj jednostavno ne postoji, a njezinu važnost za nacionalnu arheologiju komplimentima su je ocijenili recenzenti, akademik Nenad Cambi, akademik Emilio Marin te prof. dr. sc. Robert Matijašić.

Gluščević je krajem osamdesetih godina, za potrebe izgradnje prvog trgovačkog centra u Dalmaciji, bio voditelj arheoloških istraživanja na području zadarske Relje. Na tom mjestu Gluščević je sa surad...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2024 21:59