Sve do prošle srijede mogli ste nekažnjeno šarati grafite po gradu. Ali više ne možete jer je tog dana u Službenom glasniku Grada Splita objavljena nova Odluka o komunalnom redu.
Odsad ćete za grafiterske radosti kojima uništavate tuđu imovinu morati imati dovoljno eura da ih uplatite u gradsku blagajnu ako vas uhvati komunalni redar.
Izgleda da se isplatilo naše pisanje o ovoj temi. Naime, upozoravali smo na propust koji je postojao u staroj Odluci o komunalnom redu. Novčane kazne bile su propisane za grafite u povijesnoj jezgri i za šaranje po građevinama javne namjene, ali ne i za stambene i poslovne zgrade po ostatku grada, kojih ima najviše i čiji su zidovi najčešće na meti grafitera.
U članku 23. pisalo je kako je "zabranjeno ispisivati ili iscrtavati grafite na vanjskim dijelovima zgrada ili objekata, osim uz odobrenje nadležnog tijela za komunalne poslove isključivo kao dio organiziranih događaja". No nije bilo propisane kazne za one koji izvan gradske povijesne jezgre šaraju grafite.
Kad smo je pitali, pročelnica za komunalu Leona Grgić kazala je kako je u pitanju "lapsus" koji će ispraviti. No mjeseci su prolazili, a pogreška nije ispravljena. I tko zna koliko bi trebalo vremena gradskoj administraciji da jednostavan "lapsus" ispravi da nije Odluka o komunalnom redu stavljena izvan snage presudom Visokog upravnog suda zbog tužbe ugostitelja.
Bili smo sumnjičavi kad je Grad stavio Odluku na javno savjetovanje jer je u njoj bila identična pogreška. Pa smo opet pisali o problemu nekažnjenog šaranja grafita po splitskim fasadama, kojem komunalni redari ne mogu stati na kraj zbog administrativnog propusta.
Bez prigovora
Međutim, u novoj Odluci, koja je objavljena u "Službenom glasniku" od 13. rujna, pogreška je doista ispravljena. Pohvale za ispunjenje danog obećanja idu Gradu, osobito što nitko od onih koji su uputili primjedbe na javnom savjetovanju nije upozorio na ovaj problem.
Odsad stvari s kaznama stoje ovako: ako pravna osoba ispisuje ili šara grafite po vanjskim dijelovima zgrada ili objekata bez odobrenja nadležnih i izvan organiziranih događanja, taj prekršaj će je koštati 1320 eura (gotovo deset tisuća kuna). Osim toga, odgovorna osoba u toj pravnoj osobi morat će platiti dodatnih 300 eura.
Ako je u pitanju fizička osoba ili obrtnik koji obavlja samostalnu djelatnost, onda će mu oslikavanje grafita po tuđim zidovima iz džepa izbiti 650 eura.
No grafitima se najviše bave mladi ljudi koji nemaju firme ni obrte, a na njih se odnosi novčana kazna koja obuhvaća fizičke osobe koja iznosi 260 eura. To će uglavnom plaćati njihovi roditelji pa će možda proraditi kućni odgoj.
Split je grad u kojem je u posljednje vrijeme grafiterstvo jednostavno podivljalo, a to su primijetili i turisti jer ih sve više odsjeda izvan užeg područja grada. Najčešće nije riječ o grafitima kao uličnoj umjetnosti, nego o vizualnom vandalizmu, beskonačnom označavanju tuđe imovine "tagovima", tj. potpisima grafitera. Čini se da nije slučajno što se ta eksplozija dogodila posljednjih godina.
Podsjetimo, pogreška na koju smo upozoravali, da se ne može kažnjavati grafitere, postojala je i u Odluci o komunalnom redu koja je 2020. donesena za vrijeme Andre Krstulovića Opare. Također je pisalo da se ne smije šarati po vanjskim zidovima, ali nije bila predviđena kazna.
Soli na rep
Dakle, nakon nekoliko godina u Odluku o komunalnom redu ponovno se uvodi kazna za šaranje grafita. Nadamo se da će se to osjetiti u svakodnevici i da će se vandaliziranje javnih površina zaustaviti. Jer kako je primijetio nedavno u "Slobodnoj" sociolog mr. Mirko Petrić, po "rukopisu" grafiterskih obilježja može se primijetiti da grafitera nema puno, ali kako su im do sada nadležni mogli staviti soli na rep, oni su se razbahatili i zidovi cijeloga grada postali su njihovo "platno".
Petrić je objasnio da poplava grafita na fasadama može imati nepoželjne društvene posljedice. Kad se na nepovoljne ekonomske parametre doda još vizualni osjećaj da je grad nešto što je neuredno i neodržavano, a da to nitko ne može sankcionirati, onda to stvara još veći osjećaj besperspektivnosti kod ljudi, napomenuo je sociolog.
– Jedna ozbiljna akcija u rješavanju grafita doprinijela bi da građani počnu osjećati da je značajniji pozitivni pomak moguć. Dakle, imala bi znatno veći učinak i na širi život grada i preokretanje postojećeg stanja koje mnogi osjećaju posve besperspektivnim, da ne kažem bezizlaznim – istaknuo je Petrić.
Objašnjavajući kako represija nije jedino rješenje, Petrić je naveo Tiranu, u kojoj je stanje bilo također očajno s grafitima, ali gradska je vlast, nakon što je policija otkrila grafitere, s njima ispregovarala da oslikavaju jedno mjesto, a grad da ostave na miru.
U svakom slučaju, nakon usvajanja nove Odluke o komunalnom redu ostaje vidjeti kako će gradska vlast riješiti problem grafita, koji je toliko nabujao da Split, kao i po raspojasanom turizmu, daleko prednjači pred drugim gradovima na našoj obali.