Poznato je da pretilost uzrokuje kardiometaboličke bolesti, poput hipertenzije i dijabetesa, ali pripisivanje tih bolesti samo prevelikoj količini masti nije cijela priča, navodi Portal Zdravlje.
Na osnovnoj razini, masnoća djeluje kao spremnik za pohranu energije, ali kad se bolje pogleda, bitni je akter u vitalnim tjelesnim procesima kao što su imunološki odgovor, regulacija osjetljivosti na inzulin i održavanje tjelesne temperature.
Pokazalo se da se masno tkivo lučenjem hormona značajno upliće u hormonski status organizma te se ponaša kao zaseban organ.
U studiji objavljenoj u časopisu 'Cell', istraživači tvrde da negativni učinci pretilosti na zdravlje ne proizlaze samo iz viška masnoće već i iz pada sposobnosti reagiranja na promjene ili drugim riječima, smanjenja njegove ...