Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, odnosno Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, u srijedu, 16. kolovoza u 20 sati u Palači Milesi otvara retrospektivnu izložbu Josipa Pina Trostmanna (1938) pod nazivom ‘Vatrena paleta Pinove jeseni‘ koja će ostati postavljena sve do 16. rujna. Izložba je s velikim uspjehom prošlog mjeseca bila postavljena i u umjetnikovom rodnom gradu, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, a njome se obilježava čak šezdeset godina Trostmannova stvaralaštva, s više od osamdeset njegovih djela.
- Njegova platna kroz sva ta desetljeća uvijek su iznova svjedočila o osebujnom slikarskom doživljaju dubrovačkog podneblja, Grada, ljepote i sklada krajobraza iz kojega potječe, kaže ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je otvorila dubrovačku dionicu izložbe te dodaje da je Josip Pino Trostmann u svako svoje platno kroz svo ovo proteklo vrijeme unosio prepoznatljivu atmosferu i osjećaj, ali i trajno ustrajao u svom slikarskom rukopisu, kao jedinoj konstanti svog bogatog opusa. Jedan od najistaknutijih dubrovačkih slikara, kolorista, davno je prerastao granice Grada, ali mu je ostao vjeran cijeli život, pronalazeći nove načine interpretacije dubrovačke kamene arhitekture i mediteranskih krajolika.
Josip Pino Trostmann pripada najužem, malobrojnom krugu ponajboljih aktualnih hrvatskih likovnih umjetnika, autor je kompleksnog i zadivljujućeg opusa, izlagač na brojnim samostalnim izložbama s iznimnim odjekom i dalje, kontinuirano, predano, svesrdno slika u svom atelijeru, uporno, sustavno odvagujući svaki potez kistom u odmjeravanju s motivom, neprekidno težeći, svaki puta, visokom artističkom dosegu.
Jadan od niza motiva s kojim se rado susreće jest i cvijeće, cvjetni motiv, nekoliko uvezanih cvjetova, skladno raspoređenih ili se oni, onako raznoliki i oblikom i bojom, pak propinju u različitim pravcima čineći i dalje isti buket, izvirujući ili izničući iz bijelo plave vaze za koju rado pretpostavljam da je možda kineskog podrijetla i svakako krije izazovne ali i privlačne tajne s istoka urezane u njezino tkivo ili je u središtu slike obična staklena posuda koja je za ovu prigodu poslužila kao vaza uzdižući roj cvjetova uvis, osobno se previše ne ističući.
Trostmann je likovni pjesnik Dubrovnika jer je najintimnije srođen s kulturom i prirodom ambijenta, s iznimnom harmonijom arhitekture i hortikulture, skladom ljudskog udjela i pripitomljene naravi, kako je za njega rekao Tonko Maroević. Luko Paljetak pak kazao je za ovog umjetnika da je ‘pitomi fauvist, samosvojno prepoznatljiv. Kao da ne slika kistom nego cvjetnom granom hortenzije‘
- Tematika je Trostmannova slikarstva krajolik koji ga okružuje i sraslost sa svime što mediteransko podneblje čini prepoznatljivim, kaže o Trostmannovom djelu Andrea Batinić, kustosica izložbe i autorica popratnog teksta u katalogu retrospektive ‘Vatrena paleta Pinove jeseni‘ - Njegov likovni opus određuju motivi dubrovačke kamene arhitekture, i to ponajviše gradskih zidina, dalmatinske flore i faune, dvorišta, perivoji, tarace, odrine i sjenice te motivi mrtve prirode; naizgled uobičajeni slikarski motivi koji majstorstvom slikara, finom kolorističkom gamom i suptilnošću izraza postaju remek-djela stvarana toplinom i strašću iznimnoga stvaralačkog osjetila slikara, iskonskog Mediteranca.
- Pojedine motive svojega čudesnog kolorističkog sklopa i zavičajnog prostora - ugodu sunca, plavetnilo mora, palme na vjetru - koje promiče u autentično znakovlje naše likovne umjetnosti, nije moguće tretirati neposredno bez prisnog udjela složenih asocijativnih slojeva koje čine povijest, tradicija, filozofija, mašta i bezgranično duboka poetika ljudskoga življenja. Osim što ostaje ustrajan u svojim motivima, bitna odrednica Trostmannovih radova jest unošenje obilja svjetlosti u svako djelo. I u tome ustraje već punih šezdeset godina neumornog slikarskog rada, dodaje Andrea Batinić.
Splitsku izložbu u Palači Milesi otvorit će akademik Radoslav Tomić, voditelj Zavoda HAZU-a u Splitu, prisutnima će se obratiti Andrea Batinić, ali i sam umjetnik, akademski slikar Josip Trostmann.