Četvrta je generacija vinara u obitelji i prva koja je zahvaljujući uznapredovalim tehnologijama svoje zlatne kapljice dodatno oplemenio i učinio prepoznatljivima daleko izvan granica plemenitog konavoskog vinogorja. Izazov potpunog rebrendiranja uspješno je savladao, pa su danas Crvik – vinogradi i vinarija postali sinonim za nagrađivana vina iz njegovih rodnih Komaja.
Otkad zna za sebe, Petar Crvik druguje s vinovom lozom, grožđe poznaje u dušu, svaka bobica za njega je jednako važna jer se iz nje dade iscijediti kapljica nektara. A kako se vinuo u vinarske visine? Dvojbe nije bilo, ni u najranijoj dobi.
U novom Dubrovačkom čeka vas poseban prilog ‘Konavle prepune miline‘
Kao dijete odabrao posao
Cijela je Petrova poslovna priča vodila prema omiljenoj profesiji koju će ovaj poduzetni Konavljanin razvijati još godinama:
- Vinarstvom sam se odlučio baviti već kao dijete. Otac je s majkom odmah po završetku rata krenuo u sadnju novih vinograda i proizvodnju vina, pa smo sestre, brat i ja pomagali roditeljima u poslu kad bismo mogli. Ja sam se uvijek "motao" negdje kad se radilo oko vina te sam ga tako zavolio zauvijek. Sve je nekako vodilo prema tome da upišem i završim Agronomski fakultet u Zagrebu. Upisao sam studij 2006. godine, a nakon pet godina stekao sam magisterij sa zvanjem enologa. Moju profesiju inače doživljavam dvojako, istodobno kao vrlo sporu, ali i kao vrlo dinamičnu. Puno je posla oko loze koja zahtijeva mnogo strpljenja i teškog rada, gdje ništa ne dolazi preko noći. A s druge su strane tu strane degustacije i mnogobrojni vinski festivali, iznimno dinamični su to događaji gdje upoznate mnogo zanimljivih ljudi, za mene je to u biti najljepši dio posla – ističe Petar Crvik koji se kod ‘imenovanja‘ vina nadahnuo dubrovačkom književnom tradicijom i baštinom. Neki nazivi nepogrešivo ‘vonjaju‘ po opusu Marina Držića i kao takvi pripovijedaju okusom, mirisom i duhom prošlosti:
- Težište naše proizvodnje je na Malvasiji dubrovačkoj kao etikete Tezoro i Blasius, a i na Merlotu kao Negromant i Lorko. U ponudi još imamo i Cabernet Sauvignon i Plavac Mali koji nam služe za kupažu s Merlotom za Vilin ples – kaže nam trofejni mladi vinar koji skromno navodi tek mali djelić dosadašnjih priznanja za vrsnost i kvalitetu svog ‘vinskog opusa‘:
- Od najvažnijih nagrada naveo bih zlatnu medalju za Vilin ples na prestižnom natjecanju Decanter u Londonu, te na istom natjecanju srebro za Tezoro, kao i nedavno osvojena 92/100 boda za Blasius, narančasto(jantarno) macerirano vino od Malvasije koje smo dobili na istom natjecanju, odnosno od istog časopisa. Naš pogon inače nije velik, u vinariji nas nema puno, otac koji je u mirovini nadgleda sve skupa te naravno uvijek nađe neke zamjerke. Najstarija sestra Katia je direktorica, bavi se administracijom te zapravo ona sve skupa vodi, dok još dvoje zaposlenika sa mnom sve odradimo. Majka je domaćica, da nema nje, ne bi bilo ni prekrasnog vrta koji cijelu godinu uređuje s ljubavlju,a bome ni ručka za sve nas – reći će ovaj meštar od vina iz Komaja.
Brendiranje vinske zemlje
Uz komentar stanja na domaćem vinskom tržištu koje ocjenjuje dosta kompliciranim:
- Dubrovnik je grad u kojemu se prodaju vina iz cijele Hrvatske, svi hoće komadić tržišta koje je u Dubrovniku veliko. Posebno nas je pogodilo razdoblje pandemije jer je plasman vina uvelike pao, te se još uvijek oporavljamo od tada. Isto tako, otkad smo uveli euro kao valutu, sve je poskupjelo pa tako su sukladno tome poskupjela i vina u restoranima, što je utjecalo na nešto slabiju prodaju za razliku od vremena prije pandemije. Najbolji plasman i dalje su restorani te hoteli, te se radujemo obnovi još neobnovljenih hotela na dubrovačkom području, čime će se, naravno, i prodaja povećati – navodi naš sugovornik koji s optimizmom gleda na budućnost konavoskih vina:
- Naša su vina sve bolja i bolja, pogotovo u zadnjih deset godina jako se puno ulagalo u kvalitetu i brending. Uvelike pomaže i blizina Dubrovnika, kao i povezanost Konavljana s Gradom, te se stoga izvan županije konavoska vina spominju kao i "dubrovačka vina" što pomaže u daljnjem promoviranju konavoskih vina diljem Hrvatske, pa tako i svijeta. Inozemna tržišta postoje ali i dalje su to manje količine koje se prodaju, prvenstveno jer još nismo uvelike prepoznati kao vinska zemlja. Zbog toga su na inozemnim tržištima najčešće kupci ‘naši ljudi‘ koji poznaju asortiman, Hrvati – veli 36-godišnji Petar, pa napominje kako turizam uvelike utječe sliku Hrvatske kao vinske zemlje:
- U posljednje vrijeme često viđamo turiste koji kad degustiraju vino se odluče na online kupnju naših vina u svojim državama, kao što postoji i mogućnost slanja vina u njihove zemlje. Naši poslovni planovi su održavanje kvalitete, širenje na neka nova tržišta, te možda još pokoja nova etiketa kroz koju godinu - zaključuje entuzijastično vinar Crvik.
