Dubrovnik posljednjih desetak dana diše punim 'turističkim' plućima. Gužve na cestama i po ulicama, krevet više koji se traži dokaz su da je Dubrovnik najjači i najpoznatiji hrvatski turistički brend te da je, unatoč pandemiji i ovisnosti o zračnom prijevozu i dalje jedna od najatraktivnijih svjetskih destinacija. Kako vidi ovogodišnju turisičku sezonu, pitali smo dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića s kojim smo popričali i o nadolazećem preustroju gradske uprave.
Dubrovnik je zadnjih desetak dana pun turista, gradske ulice nalik su na one iz kolovoza predpandemijske 2019. godine. Jeste li očekivali ovako dobru špicu turističke sezone?
Cijela turistička sezona odvija se upravo u smjeru u kojem smo je pripremali i očekivali. Preduvjet su bili pozitivni epidemiološki pokazatelji, odnosno mali broj novozaraženih koronavirusom, direktni letovi iz SAD-a i Rusije, kao i dolazak aviokompanije KLM na dubrovački aerodrom nakon 32 godine te povratak britanskog turističkog tržišta. Sve je to rezultiralo zasad uspješnom turističkom sezonom. Naravno, pred nama je još puno posla jer, rekao bih, nismo odradili još ni prvo poluvrijeme ove turističke sezone. Moramo odraditi udarni dio sezone do kraja kolovoza, a potom i podsezonu u rujnu i listopadu, za što imamo izvrsne najave. No, moram podsjetiti da sve ovisi kakvu ćemo imati epidemiološku situaciju. Ako situacija s koronavirusom bude dobra, vjerujem da će dubrovačko gospodarstvo do kraja listopada prikupiti dovoljno energije i financijske moći da krene u kvalitetnu pripremu iduće turističke sezone. Prema tom cilju, zasad idemo vrlo uspješno idemo.
Kažete da imate dobre najave za podsezonu. O čemu se radi?
Uistinu imamo sjajne najave. U rujnu imamo potvrde dolaska velikih turističkih grupa, pojačavaju nam se dolasci s američkog tržišta no, ponavljam, sve će ovisiti o epidemiološkoj slici dubrovačkog područja, a time i o broju cijepljenih. Zasad imamo zadovoljavajući postotak procijepljenosti, no ipak nedovoljan da bismo ovu pandemiju priveli kraju. I sami vidite da posljednjih tjedana raste broj hospitaliziranih u Općoj bolnici Dubrovnik, a većinom se radi o starijim ljudima koji se nisu cijepili. Četvero ih je na respiratoru. A sve bi se to izbjeglo cijepljenjem. Primio sam jako puno poruka ljudi koji se protive mojim porukama kako se treba cijepiti, no, nažalost vrijeme pokazuje da je to jedini način borbe protiv koronavirusa.
Posljednjih dana dosta se raspravljalo ima li smisla ograničavati rad ugostiteljskih objekata do ponoći. Posebno 'glasan' bio je sinjski gradonačelnik Miro Bulj. Što Vi mislite, treba li se raditi dulje, posebice jer se ljudi nakon zatvaranja lokala nastavljaju družiti po plažama i parkovima?
Brojni političari ovih dana pričaju o tome budi li se korona u ponoć ? Nije to pitanje suština, već činjenica da se nakon pola noći svi pomalo opuste i druže, a fizički kontakt tad postaje rizičan i izazov borbi protiv virusa. Stoga, nisam za produljenje radnog vremena iako je ljeto, ljudi se okupljaju i druže do kasnih sati. No, pokušajmo smanjiti okupljanja na najmanju moguću mjeru, a to možemo jedino ograničenjem radnog vremena ugostiteljskih objekata. Moramo pronaći balans u ovoj situaciji, a Hrvatska je imala i još ima liberalnije mjere od mnogih drugih zemalja, posebice u EU. Mislim da smo uspjeli pronaći sredinu između potreba gospodarstva i zahtjeva epidemiologa. Držim da u ovakvoj situaciji treba slušati epidemiološku struku, jer oni puno bolje od nas znaju što je najbolje u borbi protiv koronavirusa.
Raspisani su natječaji za dva gradska pročelnika. Je li je riječ o početku reorganizacije gradske uprave koju ste najavili nakon lokalnih izbora u lipnju?
Sve se odvija prema planu. U prvom četverogodišnjem mandatu bili smo orijentirani na projekte, prvenstveno na povlačenje novaca iz europskih fondova, no našim sugrađanima jednako važno je održavanje komunalne infrastrukture. Oni s pravom očekuju brže i efikasnije reakcije gradske uprave i svih tvrtki koje su za nju zadužene, pa i onih koje nisu gradske već su ugovorene za te poslove. Građani očekuju njihovu bržu i kvalitetniju reakciju i u tom će smjeru ići dio reorganizacije gradske uprave u smislu komunalnog odjela i ustrojavanja službe za hitne intervencije. Kako sada stvari stoje, planiramo objediniti komunalni i prometni odjel jer nam je praksa pokazala da bi to bilo snažnije i efikasnije rješenje. Inače, obavio sam razgovor sa svim pročelnicima, a naravno neću sad putem medija govoriti o tome tko od njih ide,a tko ostaje na poziciji. No, činjenica je da će uslijediti ozbiljna reorganizacija gradske uprave kako bi ona bila brža i efikasnije u svim segmentima. To naravno ne znači da dosadašnji ustroj nije bio dobar i da pročelnici nisu dobro radili svoj posao, no siguran sam da će malo 'svježe krvi' dobro doći. Prije četiri godine postavili smo visoko sebi letvicu, no u iduće četiri godine ona će biti još više pozicionirana. Naime, u protekle četiri godine sebe smo obvezali povući milijardu kuna iz europskih fondova, a u ovom mandatu planiramo povući tri milijarde kuna.
Znači da će biti još natječaja za nove pročelnike?
U rujnu ćemo donijeti odluke o potpunoj reorganizaciji gradske uprave, odluka o novom ustrojstvu a nakon toga ćemo raspisati natječaje.
Hoće li biti promjena i u gradskim tvrtkama, hoće li se neke od njih možda spajati u jednu?
Nećemo spajati gradske komunalne tvrtke, ali u nekima će doći do kadrovskih promjena i to na pozicijama direktora. Želimo napraviti iskorak, posebice u Domoupravi koja ima veliki potencijal, no realno on dosad nije dovoljno bio korišten, posebice kod europskih fondova i energetske obnove. Nismo se tu baš proslavili, a to će biti naglasak za njihovo buduće poslovno razdoblje. I u Libertasu će se napraviti iskorak i to prema električnoj energiji. Nakon što završi obnovu voznog parka financiranu iz EU fondova, Libertas će se okrenuti zelenim tehnologijama i uvođenju električnih gradskih autobusa. U početku će to biti jedan manji broj, no kako se bude sustav Libertasa prilagođavao, nabavlja će ih se još. Sve se to radi u cilju smanjenja troškova i postizanja krajnjeg cilja, a to je besplatan javni prijevoz za sve građane Dubrovnika.
Kad to kažete, moramo se osvrnuti na kritike da Dubrovčani koji ne žive u gradu nemaju nikakve beneficije kad dođu u Grad. Što kažete o tome?
U zadnje vrijeme bilo je rasprava oko ulaznica za Lokrum, no treba reći da su građani Grad Dubrovnika svi koji tu imaju prebivalište i tu plaćaju porez i prirez. Nisu građani Dubrovnika oni koji imaju kuću ili stan u gradu. Oni ne plaćaju ni porez ni prirez Gradu, pa onda ne mogu uživati benefite koje imaju oni koji ovdje žive i financijski pridonose gradskoj blagajni. No, to je vrlo lako riješiti. Neka se presele natrag u Dubrovnik, bit će dobrodošli i uživat sve povlastice koje imaju Dubrovčani. Od povoljnije cijene parkinga, imat će i besplatan ulazak i prijevoz na otok Lokrum, te brojne druge pogodnosti. Grad to osigurava svojim građanima, a ne vlasnicima nekretnina u gradu.
Govorimo o benefitima, pa ću Vas pitati je li istina da se cijene dječjih vrtića vraćaju na stare, predpandemijske iznose? Tako se barem priča po gradu.
O tome nismo još raspravljai, ali postoji čitava lepeza popusta u postojećem modelu sufinaciranja usluge dječjih vrtića, poput besplatnog boravka za treće dijete. Tu je i Zaklada Blaga djela koja svim obiteljima lošijeg financijskog stanja osigurava besplatan vrtić. Dakle, postoje brojne pogodnosti koje su i sad na snazi, a napomenuo bih da su cijene u Javnoj ustanovi Dječji vrtići Dubrovnik, pa ako uzmemo u obzir i punu cijenu, jedne od najnižih u Hrvatskoj. Naravno, politiku cijena uskladit ćemo s upravom Dječjih vrtića. Dogovorit ćemo se što je najbolje i najkvalitetnije za našu djecu. Što se tiče roditelja, uvijek ćemo izaći ususret svima kojima je potrebna pomoć.
To će svakako koštati, pa me zanima kako nam stoji gradski proračun? Hoćemo li uspjeti 'prezimiti' do iduće turističke sezone ili će biti financijskih rezova?
Punih 17 mjeseci funkcioniramo s gotovo nikakvim prihodima a nikome nismo 'otkinuli od usta'. Ne samo to, već smo i pomagali. Gospodarstvenicima smo značajno pomogli iznosima većim od 100 milijuna kuna, a kako se može i vidjeti, sve subvencije, od onih za podstanarstvo do onih za školske knjige, i dalje suaktivne. Ništa nije zaustavljeno, iako se proračun ne puni kako bismo željeli. Realno, on se tek malo snažnije počeo puniti u posljednjih dvadesetak dana. Zato sam više puta i rekao da rebalans nema smisla praviti prije kraja rujna jer ne znamo kako će se, u ovakvoj situaciji sa pandemijom, puniti. Dakle rebalans ćemo imati krajem rujna i sigurno će doći do smanjenja proračunskih prihoda, s obzirom da su bili planirani pod pretpostavkom da će turistička sezona ove godine krenuti u travnju, što se nije dogodilo. No ne treba dramatizirati, vjerujem da je situacija povoljna i da nema razloga za brigu.