Jel’ bi Sveti Vlaho trebao biti službeni blagdan u Dubrovniku? Dakle, možemo raspravljati o tome da u Hrvatskoj već postoji jako veliki broj blagdana i praznika. Trebamo li još jedan? Koliko zapravo imamo tih slobodnih dana i kako s njima stojimo u usporedbi s ostatkom Europe? Trenutno u Hrvatskoj brojimo 14 slobodnih dana godišnje. Brojka od 12 dana bila bi skroz u redu, jedan praznik mjesečno i taj broj imaju Talijani.
Ako tomu dodamo i njihove regionalne blagdane onda na taj broj pribrajamo još 13 novih, što znači da Venecija, Milano i Trst imaju još jedan slobodan dan. I to sad povlači pitanje, ako talijanski gradovi mogu od dana posvećenih proslavi svojih svetaca napraviti službene blagdane zašto to ne bismo mogli i mi? Znam da na Svetoga Vlaha institucije ne rade, ali taj dan nije službeno blagdan.
“Ne možeš danas na poštu jer je bank holiday,” rekao mi je jedan od članova obitelji dva dana nakon Božića. Moram priznati da se toga nisam sjetio. Je li toga bilo u vrijeme moje mladosti? Mislim da nije. Danas Velika Britanija ima najmanji broj praznika ili kako ih zovu “banking day”, ima ih 8. Sam naziv banking day nastao je zbog toga što su na te dan zatvorene sve banke. Postoji velika razlika između službenih blagdana u Velikoj Britaniji i ostatku Europe.
Nije samo vožnja lijevom stranom, milje umjesto kilometara i razlika u utičnicama ono što dijeli Otočane od ostatka Europe. I još jedna značajna razlika na koju sam bio potpuno zaboravio: ako praznik “pada” preko vikenda, kao što je recimo ove godine bilo s Božićem i Boxing Dayom (dan nakon Božića), onda se kao državni blagdan sve prebacuje u sljedeći tjedan, što je za ovu godinu značilo da su to bili ponedjeljak i utorak. Skroz kontra u odnosu na većinu Europe. Znači onih 8 blagdanskih dana, ostalo je 8, dok smo u Hrvatskoj ostali “kratki” za dva dana.
I naravno, tih 14 dana godišnje nije fiksna brojka jer se često zna dogoditi da blagdani padnu na dane vikenda. Na primjer, Njemačka ima 9 praznika godišnje i ako padnu preko vikenda nema zamjenskih dana, a tako je zapravo u većini Europe. Naravno, jedina iznimka su Švicarci koji godišnje imaju samo 4 državna praznika i ako neki od njih pada za vikend nema dodatnog dana.
Hrvati su pravi eksperti kad je spajanje praznika ili blagdana u pitanju, ako praznik pada u četvrtak, možete biti sigurni, uostalom, što ću vam govorit, petak se spaja i eto ga, lijepi mali godišnji odmor. Vjerojatno mislite da je to tipično naša praksa, e pa nije! Država koja se po uređenosti i životnom standardu nalazi na vrhu ljestvice također je poznata po “spajanju”. Švedska! Ima bit’ da imamo što naučit od Skandinavaca.
Njihova učinkovitost poništava argumente kako veliki broj praznika znači manju produktivnost. Skroz kontra! Švedska ima 9 praznika s tim da iako Ivanje, Badnji dan i Stara godina nisu praznici, većina zaposlenika tretira ih kao da jesu. I tu smo došli do broja talijanskih praznika.
Međutim, u nas na mnogim radnim mjestima postoje interni dogovori i politika oko praznika što uključuje da se dan prije pojedinih praznika radi skraćeno ili se sve jednostavno spoji, pa tako ako je praznik u utorak ili četvrtak, gotovo je sigurno da će se spojiti s ponedjeljkom odnosno petkom.
Po svemu sudeći, Šveđani ne provode svo vrijeme proizvodeći Ikea namještaj. Sjeverna i južna Europa sličnije su nego smo mislili. Tako da ako mogu Šveđani, onda i mi sigurno možemo službeno slaviti dan našega parca Svetoga Vlaha. S obzirom da se većina slobodnih dana odnosi na blagdane, tj. na dane koji su povezani s vjerskim proslavama, onda službeni blagdan Svetog Vlaha ne bi bio ništa neobično, jel da? Živio nam Sveti Vlaho!