Vijesti Kultura

PREDSTAVLJENA PUBLIKACIJA "KONZERVIRANJE I RESTAURIRANJE ARHIVSKOG GRADIVA IZ PERIODA DUBROVAČKE REPUBLIKE" 

NATAŠA MILOSLAVIĆ I GABRIJELA SAVINOVIĆ Arhivsko gradivo iz vremena Dubrovačke Republike neiscrpan je izvor sačuvane kulturne i povijesne građe

PREDSTAVLJENA PUBLIKACIJA
Publikacijom „Konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva iz perioda Dubrovačke Republike“ htjele smo ostaviti pisani trag jer se ipak radi o iznimno vrijednoj kulturnoj baštini grada Dubrovnika, navele su Savinović i Miloslavić

U Dvorani Ivana Pavla II. predstavljena je publikacija „Konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva iz perioda Dubrovačke Republike“ Hrvatskog restauratorskog zavoda. Predstavljanje je realizirano u suradnji s Vijećem za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije pa je tako okupljene najprije pozdravio generalni vikar Biskupije don Hrvoje Katušić koji je pohvalio dosadašnju izuzetnu suradnju s Hrvatskim restauratorskim zavodom. Naglasio je kako skoro nema prostora Dubrovačke biskupije u kojemu se ne nalazi neko djelo koje je rezultat rada djelatnika HRZ-a. Pohvalio je i suradnju s Društvom prijatelja dubrovačke starine kao i suradnju s Državnim arhivom Dubrovnik. Dubrovačka dogradonačelnica Jelka Tepšić pozdravila je okupljene te je kao primjer suradnje Grada Dubrovnika i Hrvatskog restauratorskog zavoda izdvojila Orlandov stup nad kojim se trenutno provodi monitoring koji nadgleda Ministarstvo kulture.

U ime Društva prijatelja dubrovačke starine obratio se Toni Kursar koji je naveo kako u Društvu nisu dvojili kad su dobili priliku ući u ovaj projekt jer "baština nije samo arhitektura, već i arhiv". Izrazio je Kursar zadovoljstvo suradnjom. 

U ime Državnog arhiva u Dubrovniku ravnateljica Nikolina Pozniak podsjetila je na važnost očuvanja dokumenata iz razdoblja Dubrovačke Republike koji su važni kako na lokalnoj, ali isto tako imaju izrazitu važnost i na razini Republike Hrvatske. 

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda ravnateljica Tajana Pleše izjavila je kako je posao restauratora dugo bio skriven iza zidova ljetnikovca Stay u kojemu je smješten Restauratorski odjel Dubrovnik, a dodala je kako su iskoristili Europsku godinu kulturne baštine da bi javnosti predstavili svoj rad. Skrenula je pažnju na uključivanje javnosti, pohvalila je autorice tekstova, sve sudionike projekta, ali i Sanju Serhatlić koja kao edukator na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku uči nove naraštaje konzervatora-restauratora. Na kraju je rekla kako je publikacija posvećena nedavno i prerano preminuloj kolegici Martini Ljutić.  

Potom su autorice tekstova Gabrijela Savinović i Nataša Miloslavić, inače obje konzervatorice-restauratorice, održale predavanje o radovima predstavljenima u publikaciji.

Trilateralnim ugovorom Društva prijatelja dubrovačke starine, Državnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog restauratorskog zavoda postavljeni su 2015. čvrsti temelji za sustavno konzerviranje i restauriranje dokumenata i kodeksa iz razdoblja od 13. do 15. stoljeća. Izložbom „Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu“ prije skoro godinu dana predstavljen je rezultat uspješne dugogodišnje suradnje i dovršenih cjelovitih konzervatorsko-restauratorskih radova na čak 207 dokumenata i 11 kodeksa iz Državnog arhiva u Dubrovniku.  Publikacija je svojevrsni logični nastavak izložbe, a više o publikaciji otkrile su Savinović i Miloslavić.

 - Arhivsko gradivo iz vremena Dubrovačke Republike neiscrpan je izvor sačuvane kulturne i povijesne građe i od najvećeg je kulturnog i nacionalnog značenja za Hrvatsku. Publikacijom „Konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva iz perioda Dubrovačke Republike“ htjele smo ostaviti pisani trag jer se ipak radi o iznimno vrijednoj kulturnoj baštini grada Dubrovnika. Pored toga htjele smo se zahvaliti na suradnji između dominantnih ustanova na području očuvanja kulturne baštine, Društvu prijatelja dubrovačke starine, Državnom arhivu u Dubrovniku i Hrvatskog restauratorskog zavoda. S izradom publikacije krenule smo odmah po završetku izložbe kako bi detaljnije obradili tematiku. Publikacijom su opisani konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni na dokumentima i kodeksima, opisani su materijali koje je Dubrovačka Republika koristila kao podlogu za pisanje i na koji način je arhivska građa čuvana, istaknule su.

Dodale su i što ih dodatno motiviralo da stečeno iskustvo prenesu na papir.

- Ideja koja nas je potakla da napišemo publikaciju je upravo nedostatak literature na hrvatskom jeziku za konzervaciju i restauraciju papira i pergamenta. Radujemo se ako ćemo ovom publikacijom doprinijeti razvoju struke i možda olakšati kolegama u daljnjim procesima i zahvatima, napomenule su stručnjakinje.

Pitanje je koliko su se mogli osloniti da dosadašnja iskustva i saznanja, a koliko je rad na građi bio izazov?

- Suradnja navedene tri institucije traje već godinama i rezultat je suradnje svih kolega Odsjeka za papir u Dubrovniku. Ja sam na tom programu od početka i mogu reći da je svaki dokument priča za sebe. Faze rada variraju od problematike svakog dokumenta zasebno, ali u principu uvijek započinju detaljnom pisanom i foto dokumentacijom, istraživanjima, testovima i analizama. Potom se rade različite vrste čišćenja, konsolidacija oštećenja, popravci uveza te na kraju adekvatna zaštita. Poseban izazov bila je izrada adekvatne pohrane za dokumente, zbog visećih voštanih pečata i velikih dimenzija. U samom postupku izrade zaštitnih kutija i paspartua obratila se velika pažnja na odabir materijala, kao i na funkcionalnu i estetsku stranu. Bilo je potrebno adekvatno zaštititi dokumente kako bi i dalje bili podatni za rukovanje, pojasnila je Savinović.  

Dokumenti su nakon obrade zasigurno otporniji na 'zub vremena'.

 - Sva građa koja je restaurirana datira iz 13.-15. stoljeća, dakle radi se o dokumentima pisanim na papiru i pergamentu starima barem 700 godina. Loši uvjeti čuvanja i protok vremena uvelike su promijenili svojstva materijala bez obzira na kvalitetu. Konzervacijom i restauracijom uspješno su uklonjena nastala oštećenja koja će uz kvalitetnu podlogu za pisanje, adekvatnu pohranu i čuvanje, dokumentima omogućiti dugogodišnju zaštitu, kazala je Miloslavić.

Obrazložile su po kojim je kriterijima je građa za restauraciju odabrana.

- U Državnom arhivu u Dubrovniku čuva se iznimno vrijedna građa od početka 11. stoljeća sve do današnjih dana, a najvrjednije su one arhivalije koje pripadaju fondovima Dubrovačke Republike. U dogovoru s kolegama iz arhiva u Dubrovniku odlučeno je kako će se sustavno i detaljno konzervirati i restaurirati dokumenti i kodeksi upravo iz perioda Dubrovačke Republike. Neadekvatna temperatura, svjetlost i vlaga uzrokovala je propadanje ovog vrijednog gradiva, upravo takvo zatečeno stanje olakšalo nam je odabir gradiva koje ćemo konzervirati i restaurirati, kazale su.

Iznijele su i svoje mišljenje po pitanju ulaganja u zaštitu i očuvanje baštine u Dubrovniku.

 - Svijest o zaštiti i očuvanju arhivske građe u doba Dubrovačke Republike utjecale su na to da se svo gradivo pohrani na najbolji mogući način, a zahvaljujući pravovremenom preuvezivanju i popravcima oštećenog gradiva te kvalitetnom materijalu koristimo ga  i danas.  S obzirom na mogućnosti i resurse kojima naše društvo raspolaže, velika se pažnja posvećuje konzervaciji i restauraciji, upravo zahvaljujući ustanovama koje su spremne ulagati i koje prepoznaju važnost pisane kulturne baštine.    

Rad na građi donio je veliko bogatstvo kada je riječ o iskustvu.

 - Organizacija izložbe, izrada i predstavljanje ove publikacije za nas restauratore predstavlja svojevrstan izlet iz svakodnevnih aktivnosti i obaveza života jednog restauratora. To je prilika da široj publici predstavimo svoj rad i svoj doprinos očuvanju naše bogate povijesne i kulturne baštine. Od same organizacije i aktivnosti vezanih uz organizaciju, grafičku pripremu pa do postavljanja same izložbe, ali i uređivanja ove publikacije, stekle smo novo iskustvo koje je obogatilo našu dosadašnju karijeru. S obzirom na neiscrpan izvor arhivske građe, vjerujemo da će se ovim projektom nastaviti uspješna suradnja pa se nadamo kako ćemo u skoroj budućnosti ponovno javnosti predstaviti jednako bogatu restauriranu građu, zaključile su. 

Publikacija „Konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva iz perioda Dubrovačke Republike“ objavljena je sredstvima Društva prijatelja dubrovačke starine. bLu

loading...
Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije