Novi nalazi
Potvrdila je to ekipa arheologa iz Arheološkog muzeja Zadar, sa suradnicima, koji su do četvrtaka istraživali to područje. Voditelji istraživanja su Mario Radaljac i Dino Taras, a njihovi suradnici su: Dušanka Romanović, viša kustosica Arheološkog muzeja u Zadru, Mate Parica sa Sveučilišta u Zadru, Robert Maršić, dokumentarist iz zadarskog Arheološkog muzeja, te ronioci Željan Glasnović i Nikša Kaleb, dok se istraživanje odvija pod pokroviteljstvom Arheološkog muzeja Narona. Oni su nastavili prije započeti arheološki pregled dna (rekognosciranja) obale rijeke Neretve kod Komina.
Pregled se obavlja zbog radova na uređenju toga dijela obale u dužini od oko 500 metara, gdje će biti izgrađeno parkiralište i drugi potrebni sadržaji i gdje je u koritu rijeke pronađeno neobično bogato arheološko nalazište čiji predmeti datiraju iz razdoblja procvata Narone i kasnije. Na jednom od artefakata je i žig rimskog cara Tiberija, koji je vladao je od 14. do 37. godine poslije Krista. Zanimljivo je da su vrijedni nalazi bili pronađeni u površinskom sloju, bez sondiranja, među velikim količinama smeća, a riječ je bila o keramičkom materijalu, amforama, tegulama iz rimskoga razdoblja, antike i kasnog srednjeg vijeka. Novi nalazi, otkriveni na drugim lokacijama prethodnih dana, o čemu će javnost biti izvještena nakon napravljene analize, svjedoče kako to, do sada neistraženo područje, krije brojne tajne.
Ostatci brodoloma
Vrijedno nalazište u Kominu za bolje poznavatelje povijesti nije iznenađenje, jer je upravo ovim područjima nekada vodio pomorski put prema Naroni, a i ribari su ponekad imali zanimljive „ulove“. No, ova podvodno istraživanje u koritu Neretve odgovorit će na pitanje što sve Neretva krije sve vrijeme. Nije tajna da su arheolozi iznenađeni količinom i kvalitetom pronađenih materijala i da javnost sada očekuje dodatne informacije o istraživanjima u sedimentu rijeke, jer su dosadašnji vrijedni predmeti prikupljeni bez ikakvih kopanja.
Prilikom prvih istraživanja na dnu rijeke pronađeni su nalazi karakteristični za doba antike, točnije prijelaz u prvo stoljeće nakon Krista. Ističe se velika količina amfora tipa Lamboglia 2, datiranih 1. stoljeća prije Krista do 1. stoljeća nakon Krista, sa jednim primjerkom obilježenim radioničarskim pečatom, sigilatni tanjur na prstenastoj nozi, kao i ulomak rimskog krovnog crijepa (tegule) datirane pečatom radionice u prvu polovicu prvog stoljeća. Iz vremena kasne antike i bizanta prisutni su rijetki ulomci keramike, a jedan obod amfore datiramo u doba 6. do 8. stoljeća nakon Krista. Nađen je i ulomak novovjekovne bojane i glazirane keramike.
Na dnu Neretve uz obalu ipak dominiraju brojni ostaci iz recentnih vremena – 20 stoljeće. U prvom istraživanju pregledano je 500 metara priobalnog pojasa u širini od 20 metara, a keramički materijal iz vremena antike (najbrojniji arheološki materijal) mogao je potjecati iz nekih od vila rustica uz Neretvu, kao i sa brodoloma uzvodno od zone rekognosciranja. Rezultati drugog, upravo završenog istraživanja, očekuju se s velikim interesom. Lokalno stanovništvo je iskazalo veliko zanimanje za nalaze izvađene iz Neretve, a i naučili ponešto o arheologiji vlastitog kraja.