Učenici Gimnazije Metković sa svojim su mentorima briljirali prošlog vikenda u projektu Škole budućnosti, na Danima inovacija – STEMwaves. Kući su se vratili s nagradama za najuspješnije programiranje heksapoda. Ovaj rezultat nije slučajnost. Metkovska gimnazija može se pohvaliti izvrsnim rezultatima svojih učenika.
„Ova jednodnevna konferencija o inovacijama u podučavanju informatike i robotike održana je u Svetoj Klari na modernom kampusu Alpha Centauri tvrtke Infobip koja je, uz STEMI i A1 Hrvatska, nositelj projekta Škole budućnosti. Uz brojne izlagače i sponzore iz svijeta tehnologije te igre i izazove za sudionike predstavljeni su najuspješniji uratci ovogodišnje sezone Škole budućnosti. Tako su naši učenici Ana Jelčić, Marija Žderić, Valentina Šutalo i Lovre Galov prezentirali svoj rasplesani heksapod za koji su oni i njihove mentorice, prof. Ljubica Jerković i prof. Petra Ujdur, nagrađeni vrijednim nagradama”, objavila je Gimnazija Metković. Uz pobjedničku ekipu 3. b sudjelovalo je i dvadesetak učenika prvih, drugih i trećih razreda ove škole koji dijele njihov interes za računarstvo i robotiku.
“Učenici su izjavili kako je upravo zahvaljujući ovakvim aktivnostima naša škola postala više od obične, gdje učenje nije naporno nego se uči stvaranjem. U svojoj su prezentaciji iznijeli izazove s kojima su se nosili prilikom osmišljavanja i programiranja koreografije za svog robota, ali i podsjetili da prava inženjerska perspektiva zahtijeva neprestalno učenje i poboljšavanje”, navode iz Gimnazije.
Mentorica, nagrađivana profesorica matematike, Ljubica Jerković kaže kako su s projektnim aktivnostima krenuli još lani u listopadu. Inženjeri iz STEMI-ja su održavali online edukacije za profesore, detaljno prolazili sve cjeline kurikula i neprestano bili raspolaganju za sve možebitne nejasnoće ili poteškoće.
- Učenici i profesori od početka projekta imaju pristup STEMI Labu – virtualnoj učionici za vođenje nastavnog procesa sa svim nastavnim materijalima na jednom mjestu. Tu se nalaze interaktivne prezentacije, upute za učenike i profesore, predlošci za rad na nastavi, rubrike za evaluaciju, ankete, a kroz chat je osigurana stalna podrška. Kako bi se što bolje organizirali i sve stigli na vrijeme, imali smo rokove: do 23. prosinca složen Hexapod, 15. veljače napravljenu mobilnu aplikaciju, 6. travnja dizajn svih dijelova robota i 26. svibnja plesnu koreografiju. To je uistinu pomoglo. Istina je da smo često dovršavali pet do podne, ali je na kraju sve bilo u roku – prepričava prof. Jerković.
Završni projekt je trebao zadovoljiti zadane kriterije, kao što su aplikacija u App inventoru, 3D izradu krovne i temeljne ploče ili ples hexapoda kroz arduino kod a trebalo je voditi računa i o tome da ples na snimci mora trajati najmanje minutu i da plesni koraci moraju odgovarati odabranoj glazbi i ritmu, a ovako to izgleda https://bit.ly/za_elizu_stemi.
- Odlazak u Zagreb na Dan inovacija, završnu konferenciju, nam je snažan motivacijski faktor od početka. Bili smo i prošle godine, oduševili se svime što smo vidjeli i doživjeli, vratili se s idejom „Think Big“, motom prošlogodišnje konferencije i u duhu te ideje nastavili. STEMI je, uz Infobip i A1 Hrvatska, i ove godine pripremio nezaboravan spektakl i hvala im za to. Na ovogodišnjem Danu inovacija, 17. lipnja 2023. u Zagrebu, je predstavljeno novo ime projekta Škola budućnosti – STEMwave. Osnovna ideja ostaje ista, učiniti učenje zabavnim i motivirajućim. Osim u Hrvatskoj, u kojoj je projekt prema STEMI-jevoj statistici, u 2022./2023. okupio 3959 učenika, 459 učitelja i 228 škola, prisutan je još u Bosni i Hercegovini i u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj projekt je izuzetno iskustvo, širi horizonte i pomiče granice te ga iskreno preporučam – kaže prof. Ljubica Jerković, a evo što još iznosi u razgovoru:
Negativne pojave u društvu u posljednje se vrijeme najčešće pripisuju utjecaju novih tehnologija. Uglavnom se govori o lošim stranama novih tehnologija, a ovaj vaš primjer ukazuje na one dobre. Što biste iz vlastitog iskustva rada s više generacija gimnazijalaca rekli o ovoj današnjoj, rođenoj u digitalno doba?
- Složila bih se da se češće ističu negativni utjecaji, no upravo zato je poseban izazov izvući u prvi plan one pozitivne. Zahvaljujući tehnologiji imamo cijeli svijet na dlanu. Internet je nevjerojatna platforma za učenje, no na nama je da to pametno iskoristimo u odgojne - obrazovne svrhe. Tolike edukacije su kvalitetne, besplatne i dostupne na klik miša. Zar to nije super? Istina, današnje generacije su drugačije od onih prije 10 – 20 godina, ali naglašavam DRUGAČIJE, nipošto lošije. Odrastaju u drugačijem okruženju i jasno da im ne možemo pristupati kao onima prije.
Koje su to vještine koje su izraženije kod današnjih generacija gimnazijalaca?
- Ove generacije traže češći feedback, slobodniji su i otvoreniji u komunikaciji s nastavnikom, češće traže da im se obrazloži svrha onoga što uče i češće mijenjaju aktivnosti jer ne mogu dugo zadržati fokus. No, konstante ostaju pa su i današnji mladi svjesni važnosti izgradnje karaktera, preuzimanja odgovornosti te prihvaćanja i razumijevanja drugih i drugačijih.
Je li obrazovni sustav dovoljno poticajan za njih? Priprema li ih za izazove koji ih čekaju po završetku srednje škole?
- Smatram da je obrazovni sustav, gledano u jednom širem kontekstu, poticajan te da spremno i spretno odgovara izazovima na koje nailazi. Sustav čine motivirani i entuzijastični nastavnici, od njih polazi promjena, ne od kurikula.
Kako usmjeriti interese djece i mladih da svoje sposobnosti i poznavanje novih tehnologija iskoriste za korisna i kreativna rješenja?
- Tehnologija se razvija dosta brzo, teško ju je pratiti i svrhovito implementirati u ono što radimo. Najčešće je upravo u tome problem: što, kako i koliko pametno odabrati te kako pametno optimizirati. Pronaći mjeru, univerzalna je preporuka. Na nama koji radimo s mladima je primarno educirati ih kako se spretnije snaći u promjenama kojima su izloženi. Ja sam svojim učenicima sve manje izvor znanja, sve više sam im mentor. Nudim manje informacija, a više usmjeravanja i podrške. Jednostavno nam treba više akcije pa je naglasak na aktivnom učenju i podučavanju, istraživačkoj i projektnoj nastavi. Uz „Školu budućnosti“ naši su se učenici ove godine okušali i u online projektu „Digitalni inovacijski inkubator“ kroz koji su trenirali kreativnost, razvijali primjenjiva inovativna rješenja, jačali vještine timskoga rada i učili se nositi s neuspjehom. Nijedan od tri ponuđena rješenja nije nam ušao u TOP 10, no jači nego ikad čekamo sljedeću sezonu. Poželjno je učenicima nuditi širinu, ukazivati na interdisciplinarnost i stalno ih hrabriti jer oni, nesumnjivo, imaju potencijal koji će prije ili poslije isplivati na površinu i oduševiti nas. „Gađajte mjesec. Čak i ako ga promašite, završit ćete među zvijezdama“, poručuje Les Brown, a ja se uvelike slažem s njim.
Kako komentirate činjenicu da se škole danas susreću s teškoćama pri pronalasku nastavnika matematike, pa se za taj posao upošljavaju, naprimjer, diplomirani ekonomisti?
Ajoj, teško pitanje! Odgovor nije ni jednostavan ni jednoznačan. Ovisi o mnogočemu… Možda je spomenuti diplomirani ekonomist dobar u matematici, predan poslu, objektivan, marljiv, otvoren za nove ideje, usto strpljiv, tolerantan, kontinuirano se osobno i profesionalno razvija, a možda pričamo o matematici u kontekstu modularne nastave u strukovnim školama…
Pa zašto ne?! Jasno da to nije rješenje za kompleksni problem nedostatka STEM nastavnika, možda najviše nastavnika matematike, no ne mora nužno biti loše rješenje. Ne zaboravimo ni na sve značajnije uloge neformalnog i informalnog učenja koji su sve prisutniji upravo zahvaljujući razvoju tehnologije. Postaje sve jasnije da sama diploma, izvan konteksta cjeloživotnog učenja, više nema značenje kao nekad. Jasno da je problem nedostatka nastavnika matematike gorući i da je jednako velik i problem odakle početi s njegovim rješavanjem, no ako se svatko od nas koji smo na prvoj crti, u razredu, malo potrudi, kapljica će pokrenuti val, val promjene, promjene nabolje. Često se ističe da nam mladi nisu motivirani za nastavničku struku, no ja sam nepopravljivo optimistična i vjerujem da smo upravo mi primjeri i uzori, motivatori i pokretači. "Onoliko koliko vjerujemo u mogućnosti i vrijednost drugoga toliko napora u to i ulažemo" (A. Mougniotte: Odgajati za demokraciju). Vjerujem da svi skupa možemo i bolje i više...