"Ministarstvo poljoprivrede razumije apele zainteresirane javnosti za pronalaženje drugih mogućnosti koje ne uključuju trajno uklanjanje podivljalih životinja te razmatra i prijedloge koji su pristigli u posljednja dva dana." - dio je priopćenja Ministarstva poljoprivrede nakon 'zakuhavanja' situacije s podivljalim govedima za koje nitko ne odgovara. Prepucavanje zaštitara životinja, ugroženih i oštećenih poljoprivrednika te nekadašnjeg vlasnika životinja čiji se slučaj već godinama povlači po sudovima nastavlja se, a u međuvremenu životinje i dalje lutaju i nesumnjivo prave štetu poljoprivrednicima prolazeći preko zemljišta poput bagera.
U Ministarstvu objašnjavaju liniju što - kako - ako, na koncu, odluku o tome hoće li se životinje odstrijeliti, spasiti, premjestiti ili nešto četvrto donijet će veterinarski inspektor Državnog inspektorata.
"Na temelju Zakona o lovstvu i zapisnika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede je dana 1. listopada 2021. donijelo dva Rješenja o dopuštenju trajnog uklanjanja podivljalih životinja domaćih vrsta goveda, ovaca, magaraca i konja u državnom otvorenom lovištu broj: XIX/7 – RUJNICA i u zajedničkom otvorenom lovištu broj: XIX/116 – OPUZEN radi zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže staništa, divljači i divlje faune i flore. Prema zapisniku, radi se o podivljalim životinjama i životinjama bez nadzora i kontrole čovjeka, a koje se, osim što u lovištima ugrožavaju biološku i ekološku ravnotežu staništa, divljači i divlje faune i flore, spuštaju iz lovišta u naselja te predstavljaju veliku ugrozu sigurnosti stanovništva. Ministarstvo poljoprivrede je bilo dužno postupiti po Zakonu, a sve radi smanjenja rizika od štetnih posljedica definiranih Zakonom - piše Ministarstvo poljoprivrede u priopćenju.
Neovisno o Rješenjima koja su donesena sukladno Zakonu o lovstvu i zapisniku DIRH-a te koja se odnose na postupanja u području lovišta RUJNICA i OPUZEN, sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja zabranjeno je zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, a posjednik ne smije napustiti domaću životinju ili kućnog ljubimca koje drži pod nadzorom. Inspekcijski nadzor u provođenju Zakona o zaštiti životinja provode veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata te se novčanom kaznom od 30 do 50 tisuća kuna kažnjava za prekršaj pravna osoba ako napusti domaću životinju te ako pravodobno ne zatraži veterinarsku pomoć i zbrinjavanje bolesnih ili ozlijeđenih životinja ili veterinarsku pomoć pri porodu ako je potrebna ili odgovarajuću njegu bolesnih, ozlijeđenih i iscrpljenih životinja, a fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom od 15 do 30 tisuća kuna.
Poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Nadzor nad provedbom općih akata JLS-a provode komunalni redari. Ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti životinja, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Ako komunalni redar u nadzoru utvrdi povredu Zakona u skladu sa svojim ovlastima, ima pravo i obvezu naplatiti novčanu kaznu propisanu općim aktom predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave, a ta sredstva prihod su jedinica lokalne samouprave i koriste se za potrebe zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja. U slučaju ugrožene sigurnosti i zaštite ljudi ili životinja, u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom 6. Zakona o zaštiti životinja takve životinje mogu se trajno ukloniti, a odluku donosi veterinarski inspektor Državnog inspektorata."
Istovremeno, FB grupa Hrvatski krški pašnjaci objavljuje informaciju o 'neposluhu' lovaca kojima je Ministarstvo predložilo da sudjeluju u akciji odstrela životinja.
"LOVCI ODBIJAJU UBIJATI DOMAĆE ŽIVOTINJE !!!
Lovci ne žele postupiti po rješenju Ministarstva poljoprivrede kojim se traži interventni odstrel domaćih životinja u dolini Neretve, kažu da se Ministarstvo obrati policiji i vojsci, hvala im na tome.! Zatražili smo od Ministarstva poljoprivrede da poništi riješenje o trajnom odstrelu domaćih životinja u dolini Neretve. Smatramo da je izdano rješenje doneseno ishitreno, nepromišljeno i brzopleto i da će štetiti međunarodnom ugledu Republike Hrvatske. Slike ubijenih koza, krava, konja i ostalih domaćih životinja ubijenih vatrenim oružjem nije nešto po čemu bi Hrvatska trebala biti poznata u svijetu. Postoje druge, bolje i humanije metode zbrinjavanja domaćih životinja a ne brutalno ubijanje. Mnoge seoske siromašne obitelji bi bile sretne da im se poklone te životinje. Radi se također o velikoj materijalnoj vrijednosti i velikoj količini ekološkog mesa koje se može upotrijebiti u humanitarne svrhe. Stoga predlažemo da se sporne životinje, koje rade štetu lokalnom stanovništvu, namame hranom i uz pomoć elektopastira zatvore u ograđen prostor kako bi se stavile pod nadzor.
Nudimo pomoć naših članova iz Dubrovačko - neretvanske županije koji bi se stavili na raspolaganje u hvatanju stoke i stavljanja pod nadzor. Još jednom najoštrije osuđujemo svako zanemarivanje domaćih životinja. Žao nam je lokalnog stanovništva koje godinama trpi štetu, ali u ovom slučaju zakazalo je Ministarstvo poljoprivrede koje već dugi niz godina nije riješilo taj gorući problem. Osim toga Ministarstvo poljoprivrede nije stvorilo kvalitetne zakonske uvjete za razvoj stočarstva na ovim prostorima. Stočari ne mogu zakupiti državne površine za pašarenje, ne mogu i ne smiju postaviti električni pastir ili fiksnu ogradu radi držanja stoke pod nadzorom koja služi ujedno i kao zaštita od napada krupne divljači. Poljoprivrednicima se brani gradnja tora i nadstrešnice koja bi služila stoci za sklanjanje od nevremena. Poljoprivrednicima se brani gradnja pojilišta na državnom zemljištu. Poljoprivrednici nemaju nikakve kvalitetne preduvjete za bavljenjem ekstenzivnim stočarstvom. Ministarstvo ne prati trend rasta i razvoja stočarstva, a zbog toga ispaštaju stočari i lokalno stanovništvo.
Dok u drugim mediteranskim zemljama stočari imaju sve uvjete za rad i proizvodnju, nama se onemogućavaju osnovne stvari (davanje pašnjaka u zakup i ograđivanje pašnjaka fiksnom ogradom ili elek.pastirom). Jedina smo zemlja članica EU u kojoj poljoprivrednici žele raditi i proizvoditi, ali im država nije osigurala kvalitetne uvjete za to. Ista Zajednička politika a sasvim različita pravila!!??"