StoryEditor
KorčulaINVAZIVNA VRSTA

Lumbarjani kreću u borbu protiv pajasena

Piše Dora Lozica
14. listopada 2021. - 08:13
PajasenAntonije Kriletić

Ailanthus, pajasen, odnosno jablan kako ga otočani generacijama nazivaju iako nema nikakve veze s jablanom, odnedavno puni medijske stupce. Omiljena biljka iz djetinstva, koja je služila za razne dječje igre i alate, posljednjih je nekoliko godina poprimila negativnu konotaciju i to s potpunim pravom. U Europu ga je u 18. stoljeću iz Kine donio francuski jezuit Pierre Nicolas Le Cheron d'Incarville, sadio se obilato za potrebe hortikulture, a tri stoljeća nakon pajasen doslovno guta sve pred sobom. Istiskuje zavičajnu vegetaciju, smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, a dobro mu ide i uništavanje kulturne baštine i privatnih građevina i to toliko dobro da je čak i Eurpska unija, kroz projekt Life Contra Ailanthus, odlučila potrošiti milijune ne bi li uspostavila kontrolu nad jednom od najinvaznivijih biljnih vrsta u Europi. 

Shvatili su to Lumbarjani kojima pajasen strelovitom brzinom napada skučeno Lumbarajsko polje na kojem raste glasovita, autohtona sorta bijelog grožđa grk. U suradnji s ekološkom udrugom Mala sirena i Ministarstvom poljoprivrede, Općina Lumbarda organzira besplatne edukacije kako bi obučili otočane za borbu protiv pajasena. 

„U petak, 15. listopada, u 18 sati u prostorijama kino sale Levant iznad Studenca u Lumbardi održat će se predavanje na temu kako se efikasno boriti protiv pajasena. Predavači su inžinjerka agronomije Zrinka Favro iz Ministarstva poljoprivrede te članovi Ekološke udruge Mala sirena koji imaju nekoliko godina iskustva u uklanjanju pajasena na terenu, odnosno diljem županije. Sutradan, u subotu 16. listopada, demonstrirat ćemo na terenu kako ukloniti pajasen, okupljanje je u 10 sati ispred igrališta u Lumbardi. U ime općine, voditelj će biti Antonije Kriletić koji je okupio ekipu i istaknuo važnost podizanja svijesti sumještana i svih otočana o problemu širenja ove invazivne biljke. U projekt smo svi uključeni volonterski, financijskog opterećenja za općinu nema, a nadamo se velikoj koristi. Svi ste pozvani, u petak ponesite bilježnicu, a u subotu motikicu, nakon terenskog pokaza organizirana je i zajednička marenda“, najavila je načelnica Lumbarde Marija Klisura, inače inžinjerka krajobrazne arhitekture koja je detaljno upoznata s problemom. 

Vrijeme je, tvrdi načelnica Klisura, da se na pajasen prestane gledati sa simpatijama. Osim što korjenom uništava temelje, septičke jame i ostalu infrastrukturu, izaziva alergije, guši masline i lozu te u svom kemijskom sastavu ima elemente koje priječe rast drugih biljaka u blizini. Osim toga, pajasen je, možemo reći, gotovo neuništiv, a širi se strelovitom brzinom. Širi se korjenom do 20 metara od matične biljke, ali i sjemenom, ako ga primijetite u blizini, vrlo brzo će se preseliti u vaš vrt ili dvorište. Pajasen je pokazao i izvanrednu otpornost na vanjske utjecaje na koje se brzo prilagođava, a ukoliko ga pokosite, narast će još veći i bujniji! Kako se onda boriti protiv te biljke?

„Kad je u pitanju veća biljka ili stablo, treba otpiliti deblo te na vanjski dio još uvijek živog debla, u roku od nekoliko minuta prije nego ispusti zaštitni sloj, nanijeti herbicit koji se potom pokrije plasitom ili folijom i detaljno zaveže kako bi se herbicid što bolje upio u žilni sustav. Što se tiče manjih primjeraka, korjen treba odstraniti u što većoj mjeri, svaka se žila mora izvaditi do desetak centimetara iz tla, iz jedne žile izraste nova biljka. Otpad, pogotovo osjemenjena stabla, potrebno je izgoriti kako bi zaustavili daljnje širenje. Mi smo sami pridonijeli njegovom širenju, u prošlosti su ljudi motikama vadili korijenje, dolaskom mehanizacije, traktorima korijenje samo rasprostranjujemo i pomažemo širenju“, objasnila je načelnica. 

Najvažnije u cijeloj priči nije samo naučiti kako se boriti s pajasenom, već pokrenuti ideju među ljudima da ova akcija mora biti zajednička, inače nema smisla. Načelnica ističe kako jedinica lokalne samouprave nema sredstava niti ovalsti uklanjati pajasene na privatnim zemljištima, no spremni su pomoći pri kupnji i rukovanju herbicidom. Velika je odgovornost na ljudima koji trebaju prepoznati važnost ove invazije. 

„U Lumabrajskom polju trenutno imamo veliku grupu pajasena, naše je polje bonitetno, većinom je obrađeno, no postoje neobrađene čestice na kojima raste i širi se. Iz Male Postrane se od pajasena više ne vidi centar, toga prije dvije godine nije bilo. Dok ne odstranimo invazivne vrste, nećemo imati mjesta ni uvjete za sadnju autohtonih biljaka“, poručila je načelnica Klisura. 

item - id = 1134856
related id = 0 -> 1136318
related id = 1 -> 1126581
22. listopad 2021 01:02