StoryEditor
KonavleLASIĆ ODGOVARA VIDAKU|

Na Prevlaci se ne gradi muzej druge države, nego muzej mornarice u kojoj su Hrvati bili značajno zastupljeni!

Piše dv
7. travnja 2021. - 10:50
Tvrđava iz 1850. godine koju je na Prevlaci  sagradila Austro ugarska monarhija za obranu bokokotorskog zaljeva.Anton Hauswitschka

Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić odgovorio je Ivu Vidaku koji je njemu i tajniku Društva prijatelja dubrovačke starine, Niku Kapetaniću uputio otovoreno pismo u kojem je izrazio nezadovjstvo jer se nakon obnove tvrđave na Prevlaci u njoj planira otvaranje muzeja austro-ugarske mornarice. Odgovor načelnika Lasića prenosimo u cijelosti:

Poštovani gosparu Ivo!

Obično ne odgovaram na otvorena pisma i na polemike iz tiska jer to oduzima vrijeme, a i konačan rezultat takvih polemika me ne zadovoljava. Međutim, dopustite da Vam to i pojasnim. Škrti smo kad je riječ o imovini i novcu, kaže Seneka, a premalo razmišljamo o traćenju vremena prema kojem bismo svi trebali biti najveći škrci. Složit ćete se da vrijeme ne možemo vratiti, jednom kad zrnce pijeska iscuri iz pješčanog sata našeg života, nestalo je zauvijek. Dakle, čemu trošiti vrijeme uzalud kad u bilo kojoj polemici nikoga nećemo uvjeriti u suprotno, nego ćemo samo izazvati još veću žuč, daljnje prijepore i sukobe.

image
Načelnik Božo Lasić 
Cropix

Bez obzira na ovakav uvod, na Vaše otvoreno pismo nisam mogao ostati nijem u želji da cjelokupnu javnost informiramo o zlonamjernim neistinama koje su se počele širiti od trenutka kada je počela obnova tvrđave na Prevlaci, pa ću Vam u par kratkih crta pokušati odgovoriti i pojasniti svoj stav u vezi s narativom kojeg Vi zastupate kako su Hrvati podijeljeni na tri dijela, trpjeli mađarski i austrijski jaram stoljećima. Naravno, dijelom se mogu složiti, a dijelom ne. Povijest je protkana različitim nijansama, a Vi navodite samo onu negativnu komponentu bivstvovanja u ondašnjoj monarhiji. Činjenica je da su se Hrvati o okviru Austro-Ugarske Monarhije razvijali i razvili svoju nacionalnu svijest i za razliku od brojnih drugih naroda isticali svoje državno pravo koje im nitko nije mogao osporiti. Kontinuitet postojanja Hrvatskog sabora kroz povijest nam govori kako su Hrvati kroz stoljeća uspijevali održavati svoju državnost u tamnici naroda, kako Vi nazivate Austro-Ugarsku Monarhiju.

Međutim, mislim da nema potrebe da o svemu ovome posebno pišem jer bi mi to zauzelo previše prostora, a i ne želim Vas i ostale čitatelje umarati s nekim povijesnim činjenicama, ali ću se osvrnuti na neke Vaše konstatacije koje nikako ne mogu prihvatiti.

image
Tvrđava iz 1850. godine koju je na Prevlaci  sagradila Austro ugarska monarhija za obranu bokokotorskog zaljeva.
Anton Hauswitschka

Na Prevlaci se ne gradi muzej druge države, kako Vi to kažete, nego muzej one mornarice u kojoj je bila značajno zastupljena hrvatska komponenta.U tom izložbenom postavu, koliko ja znam, bit će istaknut poseban doprinos Hrvata u stvaranju i održavanju tadašnje austrougarske mornarice. Ta ista mornarica koju prozivate zaustavila je Italiju (Viška bitka, 1866.godine) da pripoji Dalmaciju svom državnom područjui u Prvom svjetskom ratu torpediranjem broda Garibaldi zaustavila daljnje akcije Talijana na našoj obali. Iznenađuju meVaši navodi (možda znate nešto više od mene) da na Prevlaci neće biti Hrvata koji su plovili u slavu propale carevine i do polarnog kruga, ginuli osvajajući zaleđenu i beskorisnu zemlju, Franja Josipa…, te mislim da ste u krivu jer cinično donositi zaključak da na Prevlaci neće biti Hrvata koji su plovili u slavu propale carevine nije korektno s obzirom na to da se možemo ponositi što su posadu istraživačkog broda Tegetthoffa sačinjavali i Hrvati jer je u to vrijeme malo naroda imalo čast osvajati ta ledena prostranstva. Uostalom, mnoge je ljude vodio istraživački i avanturistički duh u želji da upoznaju nepoznate krajeve. Značili to da bi i braću Seljan koji su svoje djelovanje započeli u Austro-Ugarskoj Monarhiji trebalo prozivati kako su djelovali u slavu propale carevine?

Nadalje, spominjete i admirala Janka Vukovića, tesmatramda ste tu nešto pobrkali jer on nije bio zapovjednik austrougarske mornarice, nego je zapovjednik bio jedan drugi Hrvat,Maxmilian Njegovan, dok je Vuković bio zapovjednik broda ViribusUnitis. Dakle,jedan je Hrvat bio zapovjednik mornarice, a drugi Hrvat zapovjednik admiralskoga broda, koji je nažalost stradao u talijanskoj diverziji, što opet dokazuje talijanske aspiracije na naše područje.  Opjevana Dubrovačka sloboda kleka je pred Napoleonom, a ne pred Habsburgovcima. gosparu Ivo, čini mi se da žarko želite s Vašim političkim istomišljenicima ukloniti Austriju iz naše povijesti.Možda bi bilo najbolje da se sredstva koja se planiraju uložiti u postavljanje muzeja investiraju u rušenje svega što su Austrijanci tamo izgradili u 19. stoljeću. Možda da to bude prilog našoj kulturi otkazivanja, aktualnoj danas u SAD-u, primjerice u Chicagu, gdje Meštrovićevi Indijanci čekaju presudu pred suludom inicijativom. Dakle, želim Vam reći da muzej zasigurno neće biti posvećen samo austrougarskim oficirima, to je nečije podlo podmetanje i simplificiranje.       

Poštovani gosparu Ivo, Habsburšku ili Austro-Ugarsku Monarhiju možemo promatrati kao tamnicu naroda, ali to je jedno vrlo plitko gledište, zapravo nastalo kad su se Hrvati našli u zajednici koja je bila prava tamnica naroda, prvoj Jugoslaviji. Jesu li ti Austrijanci držali Hrvate u tamnici kad su u 16. stoljeću organizirali obranu od Turaka, ulagali ogromna sredstva i znanje kako bi organizirali Vojnu krajinu, zahvaljujući čemu su Turci napokon zaustavljeni? Je li Stjepan Radić bio toliko naivan kada je rekao da ne srljamo kao guske u magli ili je dobro znao koja je razlika, uz sve mane, između Austro-Ugarske Monarhije i one političke zajednice koja je nastala na ruševinama Habsburgovaca, a u kojoj je izgubio svoj život?  

image
Tvrđava iz 1850. godine koju je na Prevlaci  sagradila Austro ugarska monarhija za obranu bokokotorskog zaljeva.
Anton Hauswitschka

Smatramda se otvaranjem muzeja na Prevlaci neće veličati Austro-Ugarska Monarhija, nego njezina hrvatska komponenta kojom ćemo dokazati važnost i značaj hrvatskoga bića u okviru te višenacionalne asocijacije. Kako bih javnostiukazaona netočnost Vaših tvrdnji, spomenut ću Vam neke Hrvate koji će biti zastupljeniu postavu muzeja s nekim svojim predmetima: Viktor Klobučar (Rukavina pl. Bunić) – prvi zapovjednik austrougarskog mornaričkog zrakoplovstva, osnivač zrakoplovnih baza sve do Boke kotorske, Ivan Kršnjavi – sin Isa Kršnjavog, poručnik bojnog broda, prvi zapovjednik podmornice U-40, torpedirao je 5 britanskih brodova, Nikša Nardelli – vojni pilot, sudjelovao je u Otrantskoj bitci, Lukša Beretić– sudjelovao je u napadu na Talijansku obalu, Barun Lazar Mamula – hrvatski general topništva, izgradio niz vojnih utvrda (Vis, Hvar, Split, Padova, Mantova, Komarno) 1848. bio je zapovjednik glavnog vojnog stožera u Hrvatskoj pod zapovjedništvom bana Jelačića, zapovjednik garnizona u Dubrovniku i Kotoru kada se gradila tvrđava na Ponti Oštro, Nikola Kerković – hrvatski junak koji je u Viškoj bitci s talijanskog zapovjednog broda oteo zastavu i mnogi drugi.

Još nešto gosparu Ivo, već nekoliko godina uzastopce na Prevlaku dolaze predstavnici Mađarske mornarice i polažu vijenac u spomen Otrantske bitke.Vijenac se polagao bez isticanja hrvatskog barjaka i intoniranja Hrvatske himne, na moj izričiti zahtjev to je promijenjeno na način da je istaknuta hrvatska zastava i intonirana Hrvatska himna. Ako se Mađari, Austrijanci, Česi, Slovaci i drugi ne odriču dijela svoje povijesti, zašto bismo mi? Trebamo li se odreći Jelačića i ostalih hrvatskih velikana jer su se borili za slavu carevine? Zrinski je odavno postao narativ mađarske povijesti zbog našeg povijesnog zaborava .

image
Tvrđava iz 1850. godine koju je na Prevlaci  sagradila Austro ugarska monarhija za obranu bokokotorskog zaljeva.
Anton Hauswitschka

Dakle, nisam od onih koji smatraju da naša povijest započinje 1918.godine, a da smo sve do tada bili sluge pokorne stranim zavojevačima i ne odobravamnarativ koji se stalno reproducira, narativ žrtve. Naša je nacija stvarana stoljećima prožimanjem različitih kultura;nacionalni identitet konstruira se neprestano, u danom trenutku, na određenom prostoru i u stalnoj je mijeni ovisno o promjenama konteksta. Sve sastavnice naše povijesti moramo poštovati i kritično valorizirati, a nikako ih se odricati. 

Što je u otovorenom pismu Ivo Vidak poručio Lasiću i Kapetaniću pročitajte OVDJE.

20. travanj 2021 06:26