StoryEditor
KonavleDOMAĆE JE DOMAĆE|

FOTO/ FREE GMO NA JUGU HRVATSKE: Lukine tikvice i grah u Vitaljini rastu iz sjemena starijeg od 60 godina!

Piše Romano Radonić
11. srpnja 2021. - 09:50
Tikvice su posebna delicija, uvjerava nas LukaVlaho Car

Domaće povrće iz vrta na pjacama i u trgovinama vrlo je tražena roba te nije nikakva tajna da sve „plane“ u sekundi čim se nađe u ponudi. Još kada su domaće tikvice, grah i krumpir proizvedeni iz sjemena koje je staro preko 60 godina, velika zainteresiranost za povrće iz kojeg nastaju ukusni i zdravi zalogaji gotovo je zagarantirana.

Ni GMO-a ni hibrida

Luko Pržić iz Vitaljine ponosni je vlasnik sjemena starog preko pola stoljeća te je s nama odlučio podijeliti svoju priču i iskustvo bavljenja poljoprivredom u najjužnijem selu u Hrvatskoj.

„Moja obitelj i ja bavimo se sadnjom starinskog sjemena tikvica i graha koje je staro više od 60 godina, odnosno od dana kada se moja majka, Mare Pržić, udala i došla u obitelj. Sjeme je čisto domaće, dakle ne koristimo nikakve GMO oblike niti hibride te što je još važnije tikvice i grah se uzgajaju bez ikakve zaštite odnosno prskanja što bi se popularno reklo među ljudima. Također izbjegavamo sve oblike glifosata, fungicida i insekticida te mogu reći da ne koristimo nikakve kemijske spojeve u uzgoju već da se u proizvodnji koristi samo sjeme, zemlja i voda. Gnoj koji se koristi je također isključivo domaći, a ukoliko primijetimo da je grah napala mušica ili neki nametnik, problem rješavamo uništavanjem stabljika.

image
Tete Mare Pržić i u 87. radi u baštini
Vlaho Car

Kad dođe sezona za branje i prodaju, na tjednoj bazi uberem veće količine graha i tikvica, a sve traje kroz lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad i eventualno studeni, ukoliko bude malo toplija zima. Grah i tikvice su ljudi na tržištu prihvatili i dobro se prodaje, a meni treba po cijeli dan provesti u njivi kako bi sve stigao napraviti, doslovno od jutra do mraka što bi se reklo. U ljetnom periodu u njivu idem samo ujutro rano i predvečer zbog jakog sunca, dok zimi znam provesti po cijeli dan pazeći na moje kulture. Evo baš sam prije nekoliko dana imao radnu akciju od 17 do 20 sati, u kojoj mi je pet ljudi pomoglo brati i pripremati za prodaju.

Sjeme našeg graha nekada se zvalo „Mitrovka“ po zaseoku Vitaljine u kojoj živimo. Njegovo korištenje postalo je mala tradicija u obitelji što bude i našim kupcima drago te mnogi ostanu u čudu kada im kažem koliko je staro sjeme od kojega je nastalo povrće kojeg kupuju. Ljudi su na jedan način prepoznali kako ovo nama nije samo posao već i dugogodišnja ljubav prema proizvodnji.

image
Jedna od niza sorti pomadora u Pržića
Vlaho Car

Reprodukciju sjemena radimo na način da sačuvamo određenu količinu graha i tikvica koje osušimo i smrvimo. Iz graha se izvadi sjeme, a tikvica se prereže i iznutra se izvadi sjeme. Vodimo računa da najveće tikvice ostavimo za ovu namjenu jer su pune sjemena, a samim time i nisu nešto ukusne za jesti jer postanu prevelike i pretvrde. Potrebno je voditi računa da bude sunčano vrijeme jer je sjeme potrebno sušiti minimalno pet dana, a preporučuje se što više. Prije sušenja potrebno ga je oprati kako bi se uklonile nečistoće, a nakon sušenja sjeme se stavi u staklenke i zatvori kako bi se spriječio ulazak mušica. Također se može spremiti i u plastiku, važno je samo da je u zatvorenom jer inače uđe mušica i upropasti sjeme.

image
Tikvice su posebna delicija, uvjerava nas Luka
Vlaho Car

Zemlju u kojoj uzgajamo naše kulture obrađujemo ručno, jedino se početni stadij radi mehanički kada u obzir dolazi oranje nakon kojega se sve dalje radi motikom i ostalim alatima. Kad dođe vrijeme berbe, grah i tikvice se beru ručno. Naglasio bi kako sve navodnjavam sistemom „kap po kap“ i nisam imao nikakvih problema sa sušom ili nedostatkom vode. Prodaju radimo po narudžbi privatnim i poslovnim subjektima, kao što je recimo gospodin Ivo Brbora kojemu sam zahvalan na prepoznavanju naših proizvoda i pomoći prilikom plasmana istih. Također bi iskoristio priliku i zahvalio se obiteljima Radičević i Malek na ustupljenom dijelu zemlje za obradu. Malo ću se našaliti i reći kako ljudi stanu u red gdje god da dođem te sve što donesem vrlo brzo prodam.

Manje njive pod tikvicom

Učio sam sve raditi od majke koja je dugo godina dolazila na placu u Gruž prodavati i trenutno radimo majka, moja žena i ja. Povremeno uzmemo i pomagače da nam pomognu brati jer mi ne stignemo sve odraditi. U budućnosti bi volio kada bi mlađe generacije bile zainteresirane za ovaj posao jer se može postići jako puno. Mlada i energični ljudi bi ovdje mogli napraviti puno više od nas, već sada starijih, jer su uvjeti dobri i prodaja sigurna. Malo veća obitelj koja bi zasukala rukava u kratko vremena bi napravila dobar posao jer je praktički već sve postavljeno i samo treba netko tko bi se svemu posvetio.

image
Na desetke kilograma svježe tikvice izađe iz Lukina povrtnjaka
Vlaho Car

Osim graha i tikvica radimo i na reprodukciji sjemena domaćeg krumpira i luka što znači da iz ovogodišnjeg uroda napravimo sjeme za iduću sadnju. Tako sam od ovogodišnje krtole ostavio oko 400 kilograma za iduću sadnju. Sjeme luka pak dobijemo na način da ovogodišnji luk ponovo zasadimo i pustimo da procvjeta te nakon toga uberemo cvijet koji se nakon toga osuši. Krumpir štitimo pripravkom bakra, dok grah štitimo uništavanjem stabljika koje napadnu mušice i nametnici te nema nikakvog polijevanja zaštitnim sredstvima.

image
Mladi grah rogačić prava je poslastica
Vlaho Car

Uzmemo li u obzir površine s kojima raspolažem, mogu reći kako imam oko 1000 kvadrata gdje su posađene tikvice te 3500 kvadrata graha. Nisu to velike površine kao što su u Slavoniji, ovdje se ipak radi o manjim njivama. Iako navedena kvadratura izgleda velika, nije to neki veliki prostor koji nam se nudi jer je takva konfiguracija terena. Mi smo stoga improvizirali i iskoristili ga maksimalno jer na istom prostoru sadimo više kultura pa tako na mjestu gdje je bio grah zasadim krumpir, a kad prođe vrijeme krumpira opet zasadim na istome grah. Na ovaj način smo postigli to da na istoj površini radimo dvije sadnje tokom godine te nam se iskoristivost prostora zapravo poduplala.

image
Luka Pržić ponosi se svojim prirodno uzgojenim proizvodima
Vlaho Car

Nadam se da će poljoprivreda kao djelatnost biti prepoznata u budućnosti te da će se mnoge tradicije naših mjesta nastaviti“, zaključio je vrijedni zemljoradnik Pržić.

26. srpanj 2021 23:13