Započela je 5. sjednica Gradskog vijeća u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Nazočno je 20 vijećnika. Zapisnik je na glasovanju i usvojen jednoglasno.
Pero Vićan (DDS) predložio je, zbog obimnosti dnevnog reda, da se održi posebna sjednica s vijećničkim pitanjima ili da se uklone s dnevnog reda.
Željko Raguž (Dustra) također je predložio da se vijećnička pitanja stave na kraj dnevni red ili prebace na aktualni sat.
Dnevni red dopunio bi se točkom 21 za davanje suglasnosti Libertasu za nabavku novih 18 autobusa. Jednoglasno je uvrštena na dnevni red, na kojem su i dalje vijećnička pitanja.
Prijavljeno je 12 vijećnika za pitanja.
Ivan Cetinić (nezavisni) za govornicom je rekao 'Bogu hvala da djeca više ne moraju pokazivati potvrde za učenički pokaz'.
- Nije mi jasno potpisivanje ugovora za 10 posto zaposlenicima Libertasa za smjenski rad, koji je već prije potpisan, a vidimo da će u budućnosti morati kontrolirati i covid potvrde, a mogli bi otvoriti i suvenirnicu.
Zašto Knežev dvor ima posebnu kartu, a ostali nemaju? Hoće li se ljudima u Muzejima dizati plaće od 4.500 kuna koje su im iste 20 godina? – pitao je Cetinić.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je da konstantno rade na modernizaciji u Libertasa.
- Smjenski rad je definiran zakonom, i neće se odnositi na dvokratan rad, rekao je za zaposlenike Libertasa. Modernizacija ide na rasterećenje vozača, ide beskontaktna naplata kartica. Što se tiče muzeja, Dubrovnik card je glavna okosnica i anulirat ćemo pojedinačne odlaske u ustanove. Fiskalno je sve posloženo i sve se slijeva u proračun Grada Dubrovnika i tako se isplaćuju sve potrebe koje imaju. Što se tiče plaća, za ustanove u kulturi pri kraju smo rješavanja kolektivnog ugovora, već smo ga potpisali, ali smo primjenu produžili zbog financijske situacije – rekao je gradonačelnik.
Ivica Maslać (HDZ) postavio je pitanje o Anglomeraciji, koji su projekti planirani do kraja godine jer građani ne znaju koje benefite donosi. Zanimalo ga je i kako će prekid opskrbnih lanaca utjecati na te radove.
– Što je s prostorom TUP-a, ide li Grad u kupnju prostora koji bi mogao kupiti za javne sadržaje, a navodno se kupuje preko UTD Raguse? – pitao je Maslać.
- Okončan je postupak javne nabave za Anglomeraciju i početak radova bit će proljeće iduće godine – rekao je Franković. – Već je započela i jedan smo od rijetkih gradova koji je počeo provoditi taj projekt. Radimo u Mokošici. Krenula je realizacija projekta. Najvrjedniji je dio kanalizacijske mreže na Petci, a cijeli projekt vrijedan je 800 milijuna kuna. Prvotno je vrijedio 600, ali nivelacijom cijena došli smo na 800 zbog prilagođavanja cijena na tržištu. Očekujem da će doći do male oscilacije u cijenama zbog najnovijih događanja na tržištu materijala.
Istina je da je Grad putem UTD Raguse poslao pismo namjere, iskazai smo neobvezujući interes. Moramo prvo provesti analizu što to košta 10 milijuna kuna i koji su benefiti Grada. Nama je zanimljivo 14.000 kvadrata zemljišta u Komolcu za razna skladišta koja su nam potrebna – rekao je Mato Franković.
Blaž Pezo (HDZ) pitao je što je radovima na Lapadskoj obali, s obzirom da je Visoki upravni sud dao za pravo Gradu?
- Projekt Lapadske obale jedan je od najvrjednijih u Gradu u posljednjih 30 godina. Dobili smo bespovratna sredstva u značajnom dijelu. Nikad privatni interes ne može biti ispred javnog i ne mogu shvatiti tvrtku koja nas ucjenuje. Spremni smo razgovarati, u granicama normalnog i mogućeg, ali ne na uštrb Grada i građana. Zastrašujuće je da jedan upravni sud može donijeti nezakonitu odluku koju je srušio Visoki upravni sud. Nadam se da će se radovi završiti u rokovima. Teren je dobar i kvalitetan i izvođači su zadovoljni dinamikom radova. Vjerujem da će sve biti gotovo u rokovima. U proljeće ćemo završiti s pobijanjem pilota, obala će tada biti formirana – istaknuo je gradonačelnik. – Vjerujem da problema više neće biti. Lapadska obala je projekt i interes svih građana, pa i onih koji su došli u naš Grad i uložili svoj novac.
Ivana Šepak (Dustra) pitala je za cestu preko Kineskog zida, poveznicu s Čokolinom, jer je pročelnica Pikunić Vugdelija najavila taj projekt pa je 'zbilja znatiželjna hoće li taj projekt ući u rebalans proračuna za iduću godinu?
- Napravljene su sve potrebne podloge za izradu idejnog rješenja, vjerujem da će u idućoj godini završiti, kada bi trebali dobiti građevinsku dozvolu i započeti s projektom – odgovorio je Franković.
Maro Kristić (Most) pitao je za probleme otočana.
- Vidjeli ste da se Postira nasukala i srećom, bila je bonaca i prošlo je bez posljedica. Samo je pitanje trenutka kad će se ponoviti havarija. Znamo da je Jadrolinija koncesionar, ali postoji odgovornost Grada za stanovnike Elafita. Što ste poduzeli po ovom pitanju kao gradonačelnik i zastupnik Hrvatskog sabora, kako bi otočani bili sigurno povezani s Gradom?
Hoće li se graditi Centar za autizam, jer su napori tih roditelja nadljudski? Skrb je s njihovim odrastanjem sve teža i sve je više takvih osoba, rekao je Kristić.
- Pročelnica Svilarić je održala sastanak s predstavnicima Jadrolinije. U međuvremenu se dogodio problem s Postirom, pa tražimo uvođenje brzobrodske linije kojom bi se rješilo puno problema, dobio bi se kvalitetniji brod, a nama je svejedno tko je koncesionar. Čeka se uporabna dozvola za rivu na Kalamoti – odgovorio je Franković. – Mi ćemo preuzeti projekt Centra za autizam, obuhvatit će i spektar drugih bolesti za područje cijele županije. To ne smije biti političko pitanje, to je učinio samo Božo Petrov koji se želio okoristiti na djeci. Javljale su se majke djece s autizmom iz Metkovića koje su rekle da su uvijek naišle na zatvorena vrata kod Petrova. Zato ne volim kad se on javlja po tom pitanju. To nije naša odgovornost, ali smo odlučili napraviti iskorak. Čekamo da i drugi politički akteri prepoznaju našu inicijativu, a ne da se stalno netko podkusuriva, alergičan sam na to. Imao si, kume, priliku, da ne misli Đuro Capor da mi je Petrov kum i krivo me shvatio – istaknuo je gradodnačelnik.
Ivan Tropan (SDP) postavio je pitanje o Savjetu mladih, koje je samo osnovano i dalje ništa. To su jedini zakonski uređeni oblik sudjelovanja mladih u donođenju odluka. Što kanite poduzeti da aktivirate njihovo članstvo?
Drugo pitanje odnosilo se na kreditna zaduživanja, odnosno mjesečni anuitet kredita koji dolaze na naplatu?
- Nisam se ni sjetio toga. Udruga gradova je tražila grad primjer po pitanju funkcioniranja mladih i pao je izbor na Dubrovnik. U Luci se odvijaju sjajne aktivnosti udruga mladih i imaju što pokazati. Savjet mladih kroz udruge djeluje i želimo njihovu još veću njihovu prisutnost u javnom prostoru – odgovorio je Franković.
- Kreditna zaduženja ne predstavljaju opterećenje, dolaze na naplatu tek 2023., predstavljaju nešto više od 2 milijuna kuna opterećenja. Nije sramota zadužiti se, nego ne moći pomoći svima kojima se trebalo pomoći. Grad Dubrovnik je izgubio skoro pola prihoda, a nikome vrata nismo zatvorili, socijalnim kategorijama ništa nismo oduzeli nego smo i pomogli brojnim gospodarstvenicima, da gospodarstvo održimo na nogama i pripremimo se za iduću sezonu. Gotovo 5 mjeseci nismo imali gotovo nikakve prihode. Rijeka je u debelom minusu, a pali su i proračunski prihodi Zagrebu, koji školama nije isplatio dotaciju za potrebe školstva. Nađite jednu instituciju gdje smo mi zakasnili dva dana nešto isplatiti. Plaće smo smanjili 10 posto, a Tomašević nula – rekao je Franković. – Svima smo pomogli i zakinuli naše zaposlenike, nije to bilo lako. Nije sramota uzeti kredit, sramota je ne znati ga vratiti.
Olga Murrati (HSU) iznijela je probleme života na Šipanu, gdje živi bračni par koji do civilizacije može doći samo na tovaru.
- Susjedi su udaljeni niti kilometar, a nema puta. Gospođu je ubo kukac i hitna nije mogla doći do njih, što je moglo kobno završiti.
Drugo pitanje odnosilo se na OŠ Marina Držića i sigurnost učenika jer ulica Volantina je sa zapadne strane određena kao parking za vozila MUP-a.
- Svi su izloženi opasnosti jer nema pješačkog pristupa, a tu je i škola za učenike s posebnim ptrebama. Hoćete li osigurati sigurno prometovanje ulicom Volantina izmještanjem vozila MUP-a?
- Osobno sam svjedočio da nema puta do bračnog para na Šipanu, tu su problemi imovinsko-pravne prirode zbog jednog susjeda. Pripremit ćemo sve za probijanje protupožarnog puta do gospođe Mare. Koristim javnu govornicu da pozovem tu obitelj iz susjedstva uz njihovo malo 'da' i uzimanje par kvadrata zemlje za asfaltiranje puta do gospođe Mare. Nije sve u novcu, nešto je i u pomoći drugima. Ako ne žele, idemo na izgradnju vatrogasne pristupne ceste.
- U vezi ulice Volantina sve ste točno rekli. Imamo projekt gdje bismo izmjestili vozila MUP-a, načelnik policije Pavličević dao je suglasnost i krećemo u realizaciju - najavio je Franković.
Anita Bonačić Obradović (SDP) pitala je za sustav Otvoreni grad. Je li Grad dovoljno iskomunicirao taj projekt Vox populi s građanima?
- Sve smo pripremili, doslovce sutra možemo krenuti u tu priču, ali proračun nam ne daje previše optimizma da se preplaniramo – odgovorio je gradonačelnik. – Ako se financijska situacija pokaže dobrom, uključit ćemo Vox populi i ostale sustave.
Andro Vlahušić (Dubrovnik - Naš grad) pitao je za gradska zemljišta na kojima je moguće izgraditi stanove za građane, a drugo pitanje odnosilo se na radove na tržnici u Gružu.
- Pitanje stanovanja je ključno pitanje. Naš projekt je ledolomac za rješavanje tog pitanja – rekao je gradonačelnik. – Zakon o vlasništvu umnogome onemogućava stimulativno djelovanje, jer je obveza jedinice samouprave napraviti procjenu vrijednosti i prodavati ih po procijenjenoj vrijednosti. To nije pomoć za mlade nego gospodarska aktivnost. Imam sutra sastanak s ministrom na tu temu. Vjerujem da ćemo to riješiti.
– Tržnica u Gružu dobila je građevinska dozvolu i u procesu smo dobivanja kreditnih sredstava. Sanitat ima mogućnost iz svojih vlastitih sredstava izgraditi tržnicu, ali to je apsurdno ako imamo jako niske kamatne stope na kredite, od 0,9 posto – odgovorio je Franković.
Krešimir Marković (Hrast) – Ulica kod vrtića Palčica ponovo je poplavila, u kojoj je fazi projekt odvodnje na tom dijelu? Planira li se uređenje oborinske odvodnje od kružnog toka prema Kantafigu i promet u mirovanju na tom istom potezu? Što je s promjenom imena Zračne luke Dubrovnik u Zračnu luku Ruđera Boškovića?
- Sustav oborinske odvodnje nije u sustavu Anglomeracije i trebao bi biti riješen novim sustavom prema Studentskom domu i završio bi na ispustu Batala. Dobili smo građevinsku dozvolu i prijavili ga na EU fondove.
Željko Raguž pitao je što je s projektom Elafiti Gate, a drugo pitanje odnosilo se na uvođenje naplate ulaska u Veneciju.
- Za Dubrovnik Elafiti Gate predstavljeno je idejno rješenje i potrebno ga je prilagoditi prostorno-planskoj dokumentaciji. Osigurali bismo održiva parking mjesta i izgradnju pomorskog dijela, pristan za brodove i trajekte, te dio projekta za električna plovila – rekao je gradonačelnik. - Približili bismo Elafite kopnu. Bila bi to win-win situacija za Gornja sela i za Elafite. U sljedećih godinu dana prilagodit ćemo prostorno-plansku dokumentaciju i krenuti u prijavu projekta na EU fondove. Dvije i pol do tri godine su neki realni vremenski period za realizaciju.
- Naplata kao u Veneciji u Dubrovniku je davno uvedena, lukavije, kroz naplatu zaustavljanja autobusa na Pilama. Autobus se ne parkira, nego samo zaustavlja, iskrca i odlazi. Nisam sklon da pretvorimo Grad u muzej - rekao je Franković.
Ivica Roko (nezavisni) pitao je za bojanje pješačkih prijelaza, posebno onih kod Doma zdravlja?
Bi li se konzevatori bunili da se ispred svake butige u Gradu napravi mali drveni pult za popit' piće?, zanimalo ga je.
- Bojaju se, u Mokošici prvoj, nastavljamo prema Gradu. Oni u blizini škola su odrađeni još prije početka školske godine.
- Morat ćemo pitati konzervatore za pultove pa ćete dobiti pisani odgovor – odgovorio je gradonačelnik.
Petra Marčinko (Srđ je Grad) pitala je za dopunu odluke o ugostiteljskoj djelatnosti, odnosno mjerenje buke i kažnjavanje. Što se dogodilo s tim prijedlogom?
Drugo pitanje odnosilo se na djelovanje Gradskog kotara Grad koji nema svoje prostore.
- Detaljno pripremamo dopunu u vezi buke, na idućoj sjednici sigurno će biti ta odluka. Za prostore za gradski kotar Grad pregovaramo s Lokrumom i vjerujem da će biti zadovoljni jer će dobiti trajne prostore.
Ivo Lučić (HDZ) pitao je u kojoj je fazi cesta Osojnik-Ljubač i što je s režimom prometovanja oko stare gradske jezgre?
– Počet će se graditi kad bude sredstava. Za ograničenje prometa oko povijesne jezgre čekamo izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Katarina Doršner pitala je za depoe Muzeja i ljetnikovac Skočibuha na Boninovu koji se zbog devastacije ne može koristiti?
- Dodijeljivanje nekretnina stoji na razini države. Za ljetnikovac Skočibuha zatražen je povrat Gradu od države. Postupak se mora okončati.
Prešlo se na 2. točku Dnevnog reda - prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Dubrovnika u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021.
Gradonačelnik Franković posebno je istaknuo projekte financirane sredstvima EU fondova, teške 888 milijuna kuna.
Usprkos brojim negativnim efektima Covid-19 pandemije, a koji su se posebno prelili na sredine čije gospodarstvo je snažno oslonjeno na turizam, Grad Dubrovnik u 2021. godinu ušao je financijski stabilan s podlogom za završetak započetih investicija. Ponašajući se odgovorno i djelujući proaktivno, Grad je donio niz mjera pomoći za prevladavanje krize namijenjenih građanima i gospodarstvenicima pogođenima krizom. Istovremeno, uz uspješno nošenje s javno-zdravstvenim aspektima pandemije, osigurana je stabilnost javnih financija, stoji u predstavljanju ove točke u radnim materijalima.
Tu je izgradnja POS stanova po dubrovačkom modelu POS-a u Mokošici i Solitudu: u Mokošici je investicija realizirana u suradnji s Ministarstvom branitelja. Ukupno je 108 stanova – 65 braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata s područja Grada Dubrovnika te 43 stana Gradu koji će se dodijeliti u najam mladim dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina. Vrijednost investicije je blizu 50 milijuna kuna: stanovi za mlade 38 milijuna kuna te dodatnih 10.8 milijuna kuna za sufinanciranje stanova za branitelje. Za projekt Solitudo izrađena je projektna dokumentacija i podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu za zgrade S1, S2 i S3. Projektantska procjena za radove za sve tri zgrade je oko 58.000.000 kuna s PDV-om.
Izgrađena je cesta Most dr. Franja Tuđmana – Pobrežje u vrijednosti oko 53 milijuna kuna. Radi se Lapadska obala, projekt vrijedan gotovo 70 milijuna kuna, koje 85 posto financiraju EU fondovi. Završena je cesta HRVI u vrijednosti oko 9 milijuna kuna, te izrađena projektna dokumentacija potrebna za izvođenje radova – idejni, glavni i izvedbeni projekt s troškovnicima svih radova za školu u Ulici Ilije Sarake. U tijeku je projekt rekonstrukcije i dogradnje Hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe, čija vrijednost radova nije navedena. Završni radovi na Hotelu Stadion su u tijeku i u vrijednosti su oko 19 milijuna kuna.
Izrađena je projektna dokumentacija prometnog rješenja uže okoline objekta DVD Zaton (prometno uređenje križanja na D8) i potpisan sporazum s Hrvatskim cestama o financiranju izgradnje, što je preduvjet za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju objekta vatrogasnog doma za koji je također dovršena projektna dokumentacija. Prijavljena je ukupna vrijednost projekta u iznosu od 6.451.192 kuna te uz intenzitet potpore od 80% traže sufinanciranje u iznosu 5.160.953 kuna.
Tu je i rekonstrukcija - dogradnja i nadogradnja dječjeg vrtića Pčelica u Mokošici s ciljem povećanja broja odgojno-obrazovnih skupina, procijenjene vrijednosti 59 milijuna kuna.
Projekt Doma umirovljenika ispod Opće bolnice vrijedan je oko 155 mlijuna kuna, predviđa smještaj za 200 stalnih korisnika Doma i 75 dnevnih korisnika, a u tijeku je ishođenje građevinske dozvole.
Izrađen je idejni projekt multifunkcionalne dvorane Gospino polje, u vrijednosti 290.000 kuna.
Na temu stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika, rečeno je da je Grad Dubrovnik poduzeo sve potrebne pravne radnje pred Općinskim sudom u Dubrovniku kako bi došao u posjed stanova u svome vlasništvu koje koriste osobe bez valjanog pravnog temelja koji su još u tijeku.
Grad Dubrovnik je sukladno zaključku Gradskog vijeća od 25. veljače 2021. dodijelio stan na adresi Korčulanska 10, Dubrovnik, Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije za potrebe smještaja deficitarnog medicinskog kadra koji dolaze na rad iz drugih zdravstvenih ustanova kako bi osigurali kontinuiranost u pružanju zdravstvene zaštite. Grad Dubrovnik je u navedenom razdoblju gospodario sa 120 stanova u svome izvornom vlasništvu te sa 114 stanova koji su u postupku povrata ranijim vlasnicima temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Andro Vlahušić otvorio je raspravu projektima u Mokošici, Solitudu i Hotelom Stadion.
– Rekli ste da bi se stanovi u Mokošici mogli prodavati za 1400 eura, a vrijede od 2500 do 2700 eura. Stanovi u Solitudu koštat će 58 milijuna kuna, samo izgradnja. Vrijednost zemljišta i projekta je 22 milijuna kuna. To je 10 milijuna eura. Podijelite s brojem stanova, svaki stan je 200.000 eura, a kvadratura je 60 po stanu. Po kvadratu bi prvih 50 ljudi trebalo dobiti po 100.000 eura, to ne može Dubai. Nemamo para – rekao je Vlahušić. - Hotel Stadion treba iznajmiti po modelu roh-bau za 10 i više godina onome tko će voditi hotel.
- Slažem se s gospodinom Vlahušićem, to ne može biti isplativi projekt – rekao je gradonačelnik Franković. - Mi svjesno dajemo te stanove po toj cijeni, svjesno smo se odrekli dijela poreza, ali smo dali i dar u naravi, zato je sve potrebno urediti u toj odredbi Ministarstva financija. Nema većeg resursa nego su to mladi ljudi. Popis stanovništva kaže da je iz Hrvatske otišlo preko 250.000 ljudi. A nije lako mladom čovjeku ostati u Gradu. Za kupiti stan, to je ogromna glavobolja. Ja sam jedan do onih koji je uzeo kredit u švicarcima i pitao mater i ćaću da pomognu, nije to bilo lako. Treba urbanistički osmisliti cijelu priču i širiti se prema Pobrežju. Kad dovedemo infrastrukturu na to područje, bit će im život jednako kvalitetan kao u centru grada – istaknuo je Mato Franković.
Na pitanje o parku u Pilama gradonačelnik je rekao da će doživjeti potpunu transformaciju, te da ne zna ni ime tvrtke i poručio Đuru Caporu da mu izvođač nije kum:
- Imat će najmoderniju opremu, sjajna priča koja zahtjeva da se kajaci pomaknu na Komardu. Tamo nema kupača i lokalnih ljudi kojima će smetati, a i lakše će dolaziti do Lokruma.
Maro Kristić izdvojio je nekoliko projekata koje smatra važnima.
- POS u Mokošici treba započeti i model je kvalitetan. Treba maksimalno inzistirati na izmjenama postojećih zakona. Slažem se s ocjenom da je projekt Solitudo preskup i od njega možda treba odustati, odnosno promijeniti model - rekao je Kristić. - Stanogradnja na Pobrežju otvorena je izgradnjom ceste i trebamo ići u smjeru urbanizacije i komunalnog opremanja.
- Nećemo pdržati izvjeće o radu gradonačelnika - rekao je Đuro Capor (Srđ je Grad).
- Rekli ste da će se GUP-om rješavati nagomilani problemi u prostoru Grada. Usvojen je plan upravljanja kojim je trebao stupiti na snagu novi odnos prema problemima. To su bile pozitivne stvari. Relativno brzo nakon toga, došlo je do presedana. Donesene su ciljane izmjene kojima se servisira pojedinačne želje investitora koje nisu bile moguće po postojećim planovima. Nije bilo potrebe niti zapošljavati nove pročelnike - rekao je Capor. - Ta 'vlast je čast' s kojom se istupali prema građanima je izblijedila. Pohvalio bi pristup prema europskim fondovima, ali me žalosti da nemamo među tim projektima sortirnicu, kompostanu. Volio bih vidjeti i te projekte među onima koje toliko predstavljate.
- Duboko se zahvaljujem na vašem izlaganju, koje me duboko inspiriralo. U trenucima kad smo donosili izmjene GUP-a, Vaša stranka i nevladina udruga je isticala kako se radi o nečem katastrofalnom. Sad s odmakom od 6 mjeseci kažete da je super. Na tome Vam se zahvaljujem. Moj slogan 'vlast je čast' je nešto s čime ja živim, pa vjerujem da ćete s vremenom imati sve više razloga za pohvalu, a ne za pokudu - odgovorio mu je Franković.
Jasmin Deraković (DDS) iznio je pohvale za projekte na području školstva te se osvrnuo na projekt u Solitudu.
- I kolega Kristić rekao je da je prisutna nervoza među mladim obiteljima koje više neće biti mlade dok se ovo ne završi. Ako sama izgradnja stanova u Solitudu košta toliko, sama logika nalaže da se za jedan u Solitudu mogu izgraditi tri na Pobrežju - rekao je.
Đuro Capor rekao je da je jedino ispravno rješenje dugoročni najam stanova u vlasništvu Grada svojim građanima, a ne 'poklanjanje' po 120.000 eura budućim vlasnicima tih stanova.
- Zloupotrebe s tom vrstom stanova bit će svedene na najmanju moguću mjeru - iznio je Pero Vićan, te podsjetio na već odavno podijeljene POS stanove u Mokošici 'gdje je svaki drugi stan dodijeljen nezasluženo, pa je prodan ili je u najmu'.
- Cijena izgradnje u Solitudu i na Pobrežju su iste. Problem stanovanja se rješava na pogrešni način. Samo je gradonačelnik odgovoran, a gdje je tu država i gdje su tu tvrtke koje ostvaruju enormne profite? Grad sam ne može vlastitim sredstvima to riješiti - iznio je Andro Vlahušić.
Glasovanjem je utvrđeno da je izvješće prihvaćeno većinom glasova.
Izvjestitelj o 3. točki - Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. – je gradonačelnik.
Tijekom rujna i listopada nametnula se potreba pripreme Izmjena i dopuna proračuna Grada Dubrovnika kojima se planira smanjenje ukupnog plana proračuna za iznos od 36.469.860 kuna, odnosno s planiranog proračuna od 579.335.780 kuna na 542.865.920 kuna. Utjecaj pandemije korona virusa i zaustavljanje gospodarskih aktivnosti na određeno vremensko razdoblje poglavito početkom tekuće godine imali su i imaju značajan utjecaj na proračun Grada Dubrovnika. Pandemija korona virusa odrazila se na prihodnu stranu proračuna (prihodi i primici osnovnog proračuna Grada Dubrovnika stoga se umanjuju za iznos od 59.419.090 kuna.), te se ovim izmjenama proračuna Grada Dubrovnika projiciraju novi prihodi i rashodi do kraja 2021. Prihodi poslovanja novim planom smanjuju se za 78.034.390 kuna.
Kako stoji u radnim materijalima, Prihodi od poreza novim planom povećavaju se za 5.220.000 kuna u odnosu na postojeći plan proračuna, te novim prijedlogom plana proračuna prihodi po ovoj osnovi iznose 139.805.000 kuna. Ovo povećanje temelji se na većem planiranom prihodu prvenstveno od Poreza i prireza porezu na dohodak baziranog na dobroj turističkoj sezoni i povećanom sezonskom zapošljavanju (planira se povećanje za 5.120.000 kn). Povećanje se planira i na prihodima od poreza na imovinu (za 100.000 kuna), dok prihodi od poreza na robu i usluge ostaju na razini planiranih osnovnim proračunom. Prihodi od pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države ovim rebalansom smanjuju se za ukupan iznos od 44.882.990 kuna (pomoći temeljem prijenosa EU sredstava smanjuju se za iznos od 1.597.360 kuna dok se pomoći iz proračuna smanjuju za iznos od 49.125.900 kuna). Tekuće pomoći proračunskih korisnika iz proračuna novim planom se povećaju za 4.742.100 kuna. Prihodi od imovine ovim izmjenama plana proračuna značajno se smanjuju i to za ukupni iznos od 48.632.100 kuna. Ovo smanjenje odnosi se na smanjenje prihoda od financijske imovine u iznosu od 4.282.300 kuna (prihodi od kamata i dividendi) i smanjenje prihoda od nefinancijske imovine od 44.350.800 kuna, a navedeno smanjenje na ovoj poziciji proračuna odnosi se na smanjenje prihoda od ulaznica na zidine (Ugovor sa DPDS-om), prihoda od Dubrovačke kartice i ulaznica u muzeje, kao i na smanjenje prihoda od koncesija (Žičara), te prihoda od zakupa i iznajmljivanja imovine (13.559.600 kuna) Prihodi od upravnih administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada novim planom uvećavaju se za 2.178.000 kuna te sada iznose 89.537.900 kuna. Ovo povećanje odnosi se na povećani plan prihoda temeljem komunalnog doprinosa i naknade (povećanje od 13.200.000 kuna od čega se rast plana od 8.000.000 kuna odnosi na prihode po osnovi komunalne naknade, a ostatak od 5.200.000 kuna na prihode od komunalnog doprinosa). Plan prihoda temeljem gradskih odluka (naknada za prekomjerno korištenje gradskih površina, zaustavljanje autobusa na Pilama i sl.) novim planom umanjuje za iznos od 6.500.000 kuna, kao i prihod od ostalih pristojbi i naknada (turistička pristojba) za 5.000.000 kn, a plan prihoda po posebnim propisima uvećava se za 478.000 kuna (odnosi se na planove prihoda proračunskih korisnika). Ostali prihodi također se uvećavaju novim planom i to prihodi od donacija od pravnih i fizičkih osoba izvan države za 1.311.960. kuna, a prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu za 120.200 kuna. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi novim planom povećavaju se za ukupni iznos od 6.650.540 kuna. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine povećavaju se u odnosu na prethodni plan za 5.531.700 kuna te novim planom ukupno iznosi 7.227.800 kuna. Primici od financijske imovine i zaduživanja povećavaju se prema postojećem planu za iznos od 18.300.500 kuna, a predmetno povećanje plana odnosi se na korištenje dodatnog beskamatnog (dugoročnog) zajma iz državnog proračuna u iznosu od 30.000.000 kuna, dok se primljeni zajmovi od banaka tj. financijskih institucija izvan javnog sektora umanjuju za 11.699.500 kuna (usklađenje korištenja postojećih kredita prema dinamici izvođenja investicija za koje se koriste sukladno usvojenim odlukama o zaduživanju). Ovim rebalansom provodi se Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja za 2020. na način da se raspoređuje višak prihoda poslovanja u iznosu od 14.263.630 kuna i pokriva se manjak od primitaka u iznosu od 3.188.300. Dio projekata koji se temeljem Odluke o raspodjeli rezultata poslovanja Grada Dubrovnika trebaju financirati iz prenesenog viška sredstava nisu se u mogućnosti izvršiti do kraja proračunske godine, te se iznos viška od 6.286.900 kuna prenosi u proračun za 2022. godinu (projekti Luka Dubrovnik i Izgradnja stanova za hrvatske ratne vojne invalide u ukupnom iznosu od 6.286.900 kuna).
- Grad nije bio maćeha, nego majka u najtežoj krizi od Domovinskog rata - istaknuo je gradonačelnik. - Ne opterećuju nas krediti jer su to planirani rashodi, opterećuju nas sporovi. Neki dan smo izgubili radni spor iz mandata bivšeg gradonačelnika i platili 300 tisuća kuna. To je manji spor, ali neki su počeli dolaziti nakon 30 godina na naplatu. U iduće tri godine doći će više od 30 milijuna kuna na naplatu za sporove. Radi se o velikom udarcu na gradsku blagajnu. To ćemo isplanirati i spremno ga dočekati, ali u najtežoj krizi platili smo 2 milijuna kuna sporova. Nitko od nas nije kriv za te brojne sporove, ali 2022. i 2023. bit će godine kad će se ta sredstva početi značajno naplaćivati. Ne treba biti čarobnjak, brojke su jasne. Možemo pričati o tome što bi bilo da se nismo zadužili. Kredit je nekad nužno neophodno dobro ili zlo – rekao je gradonačelnik i istaknuo da je i ovakav proračun puno izdašniji nego što je drugima bio u boljim vremenima.
- Bit će dobro ako ovakav proračun ostane do kraja godine, na prihodovnoj strani - komentirao je Vlahušić.
Marko Potrebica (HDZ) rekao je da mu je Vlahušićeva matematika 'fascinantna' jer je rekao da novih šest pročelnika Grad Dubrovnik košta šest milijuna kuna.
- Grad ima trenutno 22 pročelnika zaposlena, bivša ili sadašnja. Ostali su svi, osim oni što su pošli u mirovinu. Bruto plaća pročelnika je 300.000 kuna godišnje. Pročelnici novi ne obavljaju ništa. Sad imamo 22 pročelnika, to su ti novci - imao je potrebu objasniti Vlahušić.
Ivan Tropan (SDP) rekao je da neće podržati rebalans.
- Iskreno, ne vidim kako ćemo doći do prihoda koji su navedeni. Tako je bilo i lani. Porezni su nam prihodi pali drastično. Oni su realan prikaz ekonomije Grada. Novci nam dolaze od imovine. Loša sezona nosi ovoliki pad prihoda. A plaće u Gradu konstantno rastu. Što ćemo sada dalje? Uporno nam raste 'hladni pogon' - rekao je Tropan, misleći na broj zaposlenika Grada.
- Troškovi plaća i broj zaposlenika u Gradu stalno raste. Vrlo je neodgovorno govoriti da nije bitno što povećavamo broj pročelnika i zaposlenika - rekla je Anita Bonačić Obradović.
Srđ je Grad dao je prijedlog amandmana. Radi se o određivanju proračunskih sredstava za financiranje stranaka u Gradskom vijeću.
- Iznos od 765.000 kuna predlažemo smanjiti na 535.000 kuna. To je dobar alat koji zahtjeva nadzor, ali činjenica da se zadržavanjem istih sredstava smanjuju prračunska sredstva za školstvo, sport, gospodarstvo – pojasnio je Capor. – To nije primjereno. Tih 230.000 kuna predlažemo za sport, kulturu i obrazovanje.
Ivan Cetinić kaže da nisu ni znali da se dobivaju novci za djelovanje političkih stranaka.
- Ja sam laik u ovome svemu. Ako je predviđeno za slivnike bilo 0, a sad 800.000 kuna, to mi para puno. Ima i stavak 'hranjenje golubova', 40.000 kuna. Kad me pokakaju drugi put, barem ću znati da nije jeftino. Sreća pa krave ne lete - rekao je Cetinić.
Ivica Roko javio se za repliku i rekao da bi trebalo zaćerat golubove zračnom puškom.
- Znam da ste se šalili, ali na takve rečenice moram reagirati - rekao je Marko Potrebica.
Treća točka je usvojena većinom glasova.
Točka 4. Dnevnog reda je Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu. Kako je rasprava bila objedinjena, i ona je prihvaćena većinom glasova prije stanke do 15 sati.
Nastavljena je sjednica Gradskog vijeća. Nakon jednosatne stanke za ručak nastavila se rasprava o 5. točki dnevnog reda kojom se regulira financiranje političkih stranaka i vijećnika koji sudjeluju u radu Vijeća i to tako da se planirani iznos povećava za oko 200.000 kuna u odnosu na plan iz lipnja ove godine.
Iznosi koje će po vijećniku mjesečno dobiti stranke i nezavisna lista Ivice Roka vraća se na iznos od 3.500 tisuće kuna mjesečno, kako je to bilo i rekordne turističke godine 2019. O amandmanu stranke Srđ je Grad da se taj iznos preusmjeri u programe obrazovanja i kulture, nije se glasovalo jer je došlo do proceduralne pogreške.
Pero Vićan htio je, kaže, predložiti amandman za povećanje troška za djelovanje stranaka u proračunu.
- Transparentno djelovanje političkih stranaka je jako važno jer ima korupcije. Ako se ne predvide sredstva za rad političkih stranaka, to bi neke moglo gurnuti u neke radnje koje su na granici dozvoljenih, pa možda i DDS - rekao je Vićan i dodao da svake godine imaju državnu reviziju koja pročešlja svaku lipu DDS-a.
- Glasovati protiv, a onda uzeti sredstva, vi sami recite što je to - obratio se s govornice Željko Raguž.
S tri glasa protiv usvojena je 5. točka dnevnog reda.
Šesta je točka prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu financiranja troškova uređenja građevinskog zemljišta te izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koja je usvojena.
Sedma je točka Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2021. godinu, također usvojena.
Osma je točka prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2021. godini i deveta prijedlog izmjena i dopuna Programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika, koje su usvojene.
Deseta točka je Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, u razdoblju od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine. Ova je točka objedinjena s 11. točkom dnevnog reda - Prijedlog zaključka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine.
Pročelnica Marijeta Hladilo rekla je da su uputili pozive svim zakupcima koji su i prije bili u mjerama. S obzirom na dostavljene podatke 77 zakupaca, njih 22 ostvarili su prihod do 50 posto, a 18 preko 70 posto.
Pero Vićan pitao je Potrebicu i Peza kad će krenuti revizija ugovora, koji se mogu napraviti poštenije.
- Zloupotrijebili ste točku dnevnog reda, pa molim kolegu Peza da ne odgovara - rekao je Potrebica.
- Zanimljivo je ovdje reći da naše javne površine su jako jeftine u odnosu na prostore koji su jako skupi. Objekti sigurno 80 posto prihoda ostvare na taraci. Tu se treba napraviti revizija. Da dignemo stolove Celi i La Bodegi, i bude licitacija, ne bi više bilo 200 kuna po stolu, nego više od 2000. Zato mi je smiješno kad čujem da su javne površine skupe - rekao je Željko Raguž.
Vlahušić je govorio o cijenama u Gradu u zidinama koje su previsoke za domaće stanovništvo.
- Ne smijemo biti pohlepni. Trebamo kroz model zakupa dati ljudima i djeci ovoga grada da popiju piće, uzmu sladoled ili sendvič. Kolike će dogodine biti cijene, 30 posto veće? Pa nećemo od Grada napraviti Sveti Stefan. Koliko je vas ovog ljeta s obitelji otišlo na večeru u Grad? Skoro nitko, ne možemo to sebi priuštiti. A ti su lokali u vlasništvu svih nas! - istaknuo je Andro Vlahušić.
Ivica Roko rekao je da svaki građanin ima 30 do 40 posto popust na piće u Gradu, a u slastičarni Hajdari sva djeca Grada sladoled imaju besplatno.
- Nemojte meni govoriti kako je u Gradu, molim Vas ne govorite što ne znate - rekao je Roko.
Obje točke su prihvaćene većinom glasova.
Dvanaesta točka je Prijedlog zaključka o donošenju Akcijskog plana Programa Poštujmo Grad! za razdoblje do 2025. godine. Ranko Milić, predstavnik izrađivača, iznio je detalje o Akcijskom planu.
- Turizam koji se događa je problem u cijelom svijetu. Postoje integrirani pristupi za rješavanje kroničnih problema, a ovo je jedan dinamičan i integrirani način. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u izradi i onima koji su kritizirali, osobito vijećnicima SJG, jer su i njihove kritike doprinijele.
Milić je istaknuo kako su podloge strateških dokumenata uključene u ovaj plan, ali da će se mijenjati i prilagođavati. Zaključio je kako se kroz ovaj plan sve akcije, mjere i projekti pretvaraju u dokument koji će omogućiti da se ovaj projekt prijavi za sufinanciranje od 85 posto iz EU fondova.
- Već znamo gdje i što možemo prijaviti. Bitno je da se osnuje turistički menadžment koji će voditi projekt. Očekujem vaše kritike i pitanja, jer je to poželjno da ova priča bude što bolja i kvalitetnija - rekao je Milić.