Započela je 2. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica naglasio je da je nošenje maski obavezno, 'da se ne bi volio natezati', 'a kad svi budu cijepljeni', moći će, kao i nacionalni stožer, 'svi skinuti maske'.
Svih 21 vijećnik su na sjednici.
Prijedlog nadopune Dnevnog reda imao je Maro Kristić, povećanje plana korištenja javnih površina, kako je rekao, tema koja je jako osjetljiva. Javili su mu se vlasnici jednog ugostiteljskog objekta, jednog od rijetkih koji nema javnu površinu, a dodjelom javne površine ne bi se ugrozio koridor prolaska. Objekt se nalazi u Đorđićevoj ulici, a radi se o Fast foodu Republic.
I Pero Vićan imao je prijedlog. Referirao se na ovo što je govorio Maro Kristić:
- I ja imam takvih pritisaka, moj je prijedlog da mi danas ne dopunimo to dnevnim redom nego donesemo zaključak da se 'zalažemo za brutalno povećanje javnih površina'. Trebamo to malo doraditi, ako se kolega Kristić slaže da povučemo tu točku pa da idemo na raspravu o tom pitanju - rekao je Vićan.
Prijedlog Mara Kristića nije prihvaćen glasovima vijećnika, koji su bili podijeljeni po ovom pitanju.
Dnevni red u cjelini je stavljen na glasovanje, te prihvaćen jednoglasno.
Prva točka su vijećnička pitanja. Andro Vlahušić imao je dva: prvo je za gradonačelnika.
- Prije mjesec dana uputili ste pismo DPDS-u da izjednače cijene s onima Dubrovačke kartice te da se napravi novi plan za iduće 4 godine, a na skupštini se o tome uopće nije raspravljalo. Prihodi bi za Grad bili puno veći. DPDS je u statusu trgovačkog društva, a Grad dnevno ostaje bez 100-150-000 kuna.
Drugo pitanje je: HZZZ je donio odluku da tvrtke koje nemaju 70 posto cijepljenih neće dobivati punu potporu. Mene zanima koje su to gradske tvrtke, kao Libertas, Čistoća. Ni svi gradski vijećnici nisu cijepljeni, ja sam i prebolio i cijepljen sam s dvije doze. Zašto su neke tvrtke u vlasništvu Grada na punim plaćama, a neke na manjim? Trebali bi ujednačiti pristup prema tim ljudima, a mi vijećnici da pokažemo svojim primjerom da se cijepimo - rekao je Vlahušić.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je da je prije mjesec dana uputio pismo DPDS-u da izjednače cijene s onima Dubrovačke kartice, te su one izjednačene, a time su postignuti i veći proračunski prihodi Gradu.
- Sva naša društva koja koriste pomoć su Libertas i Čistoća, sa Čistoćom nemamo problem, ali u Libertasu imamo veliki problem – procijepljenost je 37 posto. Ako se ne poveća, dobit će malu naknadu, i to na račun cijepljenih. Libertas bi teško opstao da nije bilo pomoći države. Zaposleno je oko 300 ljudi, 160 njih ne radi svakodnevno i zato primaju plaću manju 20 posto. Sad smo došli u situaciju da se traži 70 posto procijepljenih. Treba podići razinu svijesti o cijepljenju i razgovarati s ljudima. Drago mi je da ste to kao liječnik iznijeli – rekao je Franković. – Uvjeren sam da ćemo uspjeti podići razinu procijepljenosti.
Maro Kristić je pitao kada će biti objava natječaja za stanove za mlade u Mokošici i jesu li gotove?
Drugo pitanje odnosilo se na turizam, privlačenje gostiju veće platežne moći i oporavku nakon covid krize. Hoće li Grad Dubrovnik napraviti novu rebranding strategiju kao siguran?
Gradonačelnik je odgovorio:
– Za stanove za mlade u Mokošici rok je bio travanj, još nema uporabne dozvole radi nekih nedostataka. Grad Dubrovnik nije investitor već Vlada, tako da očekujemo dozvolu vrlo skoro. U rujnu ćemo ići s odlukom, pa s natječajem. Volio bih i ja da je sve išlo brže.
- Što se tiče turizma, održivi turizam je nešto što nam treba biti cilj. Svi programi su vezani za EU fondove i za projekt oporavka. Oporavak ide, vidljiv je, jučer smo imali 75 posto dolazaka od onoga što je bilo 2019. i dvostruko više nego 2020. Sve ovisi o zdravstvenoj ispravnosti destinacije, od Istre do Dubrovnika. Danas će brojka zaraženih biti nešto veća, i to u dolini Neretve, delta virus je prisutan. U Britaniji je procijepljenost 70 posto, pa su mogli pustiti svoje građane, brojka zaraženih pada, iako to ne možemo do kraja tvrditi, idu u dobrom smjeru. Grad je postigao 52 posto procijepljenost, županija 46 posto. Cijepljenjem građani štite sebe i gospodarstvo - istaknuo je Franković.
Anita Bonačić Obradović je imala dva pitanja: kreditiranje mladih studenata, koji nisu mogli ostvariti kredit u banci; te činjenica da u svim dijelovima grada vidimo nepropisno odlaganje smeća, koliko su kazni napisali komunalni redari?
Gradonačelnik je odgovorio da je kreditiranje naišlo na probleme, banka o tome nije obavijestila Grad Dubrovnik. Banka će uskladiti svoja pravila i vjerujem da ćemo to riješiti sljedeći tjedan.
- Na temu nepropisnog odlaganja otpada – izvijestit ćemo vas o brojci kazni. Komunalni redari moraju kopati po tuđem smeću da bi utvrdili čije je. To normalan um ne može razumjeti, zašto ljudi svoje smeće ne nose na za to predviđeno mjesto. Grabovica će biti zatvorena 2022. godine. Na žalost, Centar za gospodarenje otpadom neće do tada biti završen, što znači da ćemo naš otpad morati odvoziti na neku udaljenu lokaciju. Imamo ih nekoliko. Otpad će trebati razvrstavati.
Ivan Tropan predložio je izvještavanje javnosti o stanju projekta rekonstrukcije Lapadske obale. Drugo pitanje odnosilo se na Mokošicu, devastaciju povijesne obale i je li bilo nepravilnosti prema gradonačelnikovim saznanjima?
- Za Lapadsku obalu ostao je problem Upravnog suda u Splitu i pitanja je li Pašalić stranka u postupku, koji je koncesionar, a Vlada je vlasnik - odgovorio je gradonačelnik. - Uložili smo žalbu i pokretanje nadzora nad radom Upravnog suda u Splitu, zbog neobične odluke sudca. Sljedeći problem koji smo imali, a imat ćemo ga na svim gradilištima financiranim EU fondovima, jest nesrazmjer cijena materijala, cijena čelika je narasla pet puta u odnosu na onu koju su izvođači ponudili na natječajima. Dobili smo dopis Gospodarske komore, kako bi se našla tehnička rješenja, a zadržala kvaliteta. Tako smo na Lapadskoj obali promijenili tehniku gradnje čeličnih pilota, pa bi oko Velike Gospe trebali započeti s gradnjom prvih pilota.
- Što se tiče Mokošice, tvrtka Vodovod Dubrovnik je na području Mokošice koja nije imala kanalizacijsku mrežu provela gradnju te mreže, te nije devastirala ništa. Vodovod je zatražio suglasnost Županijske lučke uprave da se osigura zid, da ne bi došlo do urušavanja. Ovo je tek prvi dio projekta koji se provodi na obalnom pojasu. Kakva devastacija? Ovdje se radi o zaštiti Rijeke dubrovačke i podizanja standarda života - rekao je Franković.
Katarina Doršner pitala je za školu u Karmenu, hoće li uskoro biti spremna za jednosmjensku nastavu? Gradonačelnik je odgovorio da će to biti moguće za godinu dana, i druge će škole morati biti nadograđene, a paralelno s njima i dječji vrtići. To je dobra vijest jer je demografska slika sve bolja.
Olga Muratti pitala je za Šipansku luku i neriješen kanalizacijski sustav.
- Vodovod je imao gotov projekt za koji su bile pribavljene sve suglasnosti, ali je sve obustavljeno. Novozamišljeni projekt predviđa dovođenje pročistača u središte mjesta. Tko je predložio stavljanje izvan snage gotovog projekta i što se učinilo po novopredloženom rješenju? Cijevi idu izravno u šipansko more.
- Hrvatska stranka umirovljenika je podržala projekt ugradnje liftova u zgrade koje ga nemaju. Hoćete li pokrenuti u Hrvatskom saboru inicijativu da resorno ministarstvo pokrene dobivanje sredstava od EU fondova za ove projekte?, pitala je gradonačelnika.
Franković je odgovorio da je izgradnja kanalizacijskih mreža iznimno bitna, pa tako i Elafitskih otoka, ali oni nisu dio Anglomeracije.
- Što se tiče Šipanske luke, tu ste u pravu, bio je jedan, pa drugi projekt. Poučen dosadašnjim iskustvom, prije nego se počne graditi svi je žele, a kad praši, žele da odmah završi. Kako bi smanjili tenzije, doći ćemo u Šipansku luku i predstaviti projekte, pa će mještani odlučiti. Na Kalamoti smo imali problem kad je došlo izvlaštenje. Nikad neće svi moći biti zadovoljni. Svi znamo gdje su išle septičke jame, a u međuvremenu se dogodio turizam i svega je više nego prije, zato su nam potrebni kanalizacijski sustavi.
- Što se tiče ugradnje liftova, podržavam prijedlog, upućen je dopis resornom ministarstvu. Radi se ulaganju u privatnu imovnu, pa se traži mogućnost financiranja EU sredstvima - odgovorio je gradonačelnik.
'Grad je pun turista, to nam je drago, ali kako se to odražava na gradsku blagajnu?', pitao je Željko Raguž.
Drugo je pitanje o projektu 'Otvoreni grad', funkcionira li kako je to zamislio, jesu li se građani uključili?
Gradonačelnik je rekao da se oporavljaju, Grad je u plusu 3-4 milijuna, a bit će to i više.
- Još vlada velika neizvjesnost, koja će, ako sve bude u redu, dozvoliti nam da budemo realni u izradi rebalansa u rujnu. Kad uzmemo Grad kao tvrtku, imamo manjak prihoda nekih 25 milijuna kuna što je puno bolje od projekcija. Ako se tako nastavi i održimo sezonu do listopada, korekcije rebalansa neće biti velike. Stanje što se tiče financija se jako poboljšava.
Projekt Otvoreni grad još nije saživio kako je trebao, dodao je gradonačelnik.
Ivana Šepak rekla je da je četvrtak postao dan kad gledamo koje će boje biti naša obala. Ako postane crvena, kako će se to odraziti na grad? Postoji li način da razmišljamo unaprijed? Bismo li mogli izdvojiti neka mjesta u našoj okolici kao covid free zone?
Mato Franković rekao je da, ako postanemo crveni, već imamo primjere iz Španjolske i Portugala, gdje su se turističke aktivnosti nastavile, ali gosti pri povratku u svoje zemlje imaju druga pravila.
- Njemačka za cijepljene nema karantenu, za necijepljene ima 14-dnevnu karantenu. Vidjet ćemo kako će se sve skupa razvijati. Nadam se da će se prestati brojati zaražene, nego da će se gledati udio onih koji su hospitalizirani i onih koji su preminuli. Rješenje imamo, to je cjepivo. Što se tiče izdvajanja otoka, ne mogu se izdvojiti ni županije, a kamoli otoci.
Petra Marčinko postavila je dva pitanja: prometne kamere u naselju Sustjepan. Stanovnici su predali peticiju da se poboljša sigurnost. Trebalo bi poboljšati komunikaciju s građanima.
Drugo se pitanje odnosilo se na kulturu i raspis poziva za javne potrebe u kulturi do kraja 2021. Zadnji poziv smanjen je 4 puta u odnosu na prethodni.
Mato Franković rekao je da je prometna sigurnost Rijeke dubrovačke više puta razmatrana, a napravljene su određene aktivnosti povećanja sigurnosti. Ugrađene su kamere za nadzor brzine, u Čajkovćima, Rožatu i Mokošici. Ugradit će se i nove, jedna u Lozici i jedna u Sustjepanu. Razina vrijednosti jedne kamere je 300.000 kuna. Čim se poboljša financijska situacija, kupit će se. U ovom trenutku to nismo u mogućnosti, ali ćemo skrenuti pažnju MUP-u.
Što se tiče javnog poziva vezanog za kulturu, ići će početkom rujna. Moramo biti svjesni prioriteta, to su socijalne i ugrožene skupine. Grad Dubrovnik izdvojio je najviše za kulturu u odnosu na druge gradove.
Ivan Cetinić prvi je put za govornicom, a zanimala ga je transparentnost i broj svih zaposlenih u Gradu Dubrovniku, ime i prezime i radno mjesto i hoće li to biti na platformi kada proradi.
Drugo je pitanje situacija s izjednačavanjem cijene karte, je li upoznat s uvjetima rada u DPDS-u, gdje sam radi već 18 godina.
Svi podaci će se dostaviti, nema nikakvih tajni – odgovorio je gradonačelnik. – Što se tiče DPDS-a, nemam detaljne podatke o broju zaposlenih niti kako rade jer su neovisni. Postoji Malo vijeće i skupština društva koje odlučuje o internim stvarima unutar društva. Važno je da se baština nastavi kontinuirano obnavljati. Drago mi je da je Društvo prihvatilo moju inicijativu za izjednačavanje cijene karte u Dubrovačkoj kartici s pojedinačnom kartom, tako ćemo svi biti zadovoljni – rekao je Franković.
Ivan Cetinić rekao je da nema stalni posao, kao ni 95 posto zaposlenih, a radi u Društvu prijatelja dubrovačke starine 18 godina. – To nije normalno – istaknuo je.
Đuro Capor pitao je o Planu upravljanja, kada će se početi provoditi aktivnosti predviđene ovim planom.
- Prošlo je već 3 mjeseca od usvajanja. Čeka se prijedlog gradonačelnika kojim bi se Zavod za obnovu ovlastio da započne s tim aktivnostima. Malo smo zabrinuti što ta odluka nije stigla na GV, bit će izgubljeno 6 mjeseci.
Drugo pitanje tiče se transparentnosti poslovanja Grada i gradskih tvrtki, zanima nas kada će otvoriti svoje proračune i dati na uvid kako se raspolaže gradskim novcem?
- Uvid u to kako direktori raspolažu novcem mora biti dan na uvid građanima, a došli su na položaje koalicijskim sporazumima, kao u Libertasu, Vodovodu, Sanitatu... – rekao je Capor.
- Plan upravljanja ne bih ograničio na period 2020-2025., treba doživjeti svoju punu implementaciju u idućim tjednima, Zavod će provoditi cijeli proces Plana upravljanja. Istina, prošlo je određeno vrijeme, ali bili su izbori, zaustavili su određene procese. Čekali smo da građani odluče tko će biti gradonačelnik – odgovorio je Mato Franković. Što se tiče informatičkog sustava Grada, doživjet će otvaranje upravo u smjeru u kojem ste rekli. Građani će imati jasan uvid u sve. Direktori jesu imenovani političkim putem, kao i gradonačelnik koji odgovara za njihov rad. Ne bježim od toga da postoje politička imenovanja. Imenovala ih je politika – istaknuo je Franković.
Nikša Selmani rekao je da nije dobio odgovor na pitanje o nerazvrstanoj cesti Ante Topića Mimare, kako se pojavio drugačiji elaborat koji je ucrtan i drukčiji je od onoga koji je dobio suglasnosti?
Drugo pitanje odnosilo se na neprestane molbe građana koji žive kod Hotela Imperial. Neko je vrijeme bila pomaknuta rampa, ali se ponovo vratila. Građanima je onemogućen pristup kao i ambulantnim kolima i slično. Osjećaju se izdani i izigrani. To je posljedica loših pregovora Grada i Hotela Hilton Imperial. Možemo li građanima otvoriti pristup toj parkirališnoj zoni?
Gradonačelnik je rekao da će o cesti dati pismeni odgovor, a rampa je gradska.
- Ima više od 200 korisnika kojima je omogućen pristup. Imamo vrtić, a paralelno se odvijaju turističke aktivnosti. Hotel nema ništa s time, ima garažu. Ispitujemo različite varijante, vidjet ćemo što je najbolje.
Ivan Maslać pitao je za cestu do Pobrežja i projekt Park'n'ride.
- Drugo pitanje se odnosi na Aglomeraciju, dolazi do zagađivanja mora i ove i prošle godine. Da se ne bi dogodilo 'Džaba ste krečili', veliki broj građana ne koristi mogućnost priključka na kanalizacijski sustav, a nema mogućnosti prisile. Cijeli ovaj projekt mogao bi postati upitan, pa bi se nastavilo izlijevanje kanalizacije i zaraza esh. colli, rekao je Maslać.
Gradonačelnik je odgovorio da će se projekt Park'n'ride početi realizirati iduće godine. Priključci na kanalizaciju se rade na svaku kuću, a ljudi trebaju platiti priključak, to ih puno manje košta nego ono prije. Vidjet ću s direktorom što možemo iskomunicirati s ljudima. To je društveni standard koji trebamo postići – odgovorio je Franković.
Blaž Pezo pitao je što je s izgradnjom nogometnog igrališta na Lapadu, ima li konkretnih pomaka.
- Najbolji model jest javno-privatno partnerstvo kroz natječaj, tako bi izabrali najpovoljniju tvrtku koja bi izgradila stadion i poslovne prostore. To je nešto čemu svi težimo, imovinsko-pravni odnosi su tamo u najvećem dijelu riješeni – odgovorio je Franković.
Krešimir Marković pitao je za pješački prijelaz na Nuncijati, te za Muški učenički dom i pitanje vlasništva.
- Pješački prijelaz bi bilo potrebno izraditi uz sve tehničke preduvjete – odgovorio je Franković. – Na žalost, tehničkih uvjeta nema. Tom cestom rukovode Hrvatske ceste. Nakon što dobiju zeleno svjetlo, doći će do realizacije. Brzog rješenja tamo nema. Dodatno ćemo osvijetliti tu dionice ceste kad se poboljša financijska situacija.
- Siguran sam da možemo pronaći zajednički jezik, da steknemo vlasništvo nad Muškim učeničkim domom, a Županija zemljište dobije na drugom mjestu – istaknuo je gradonačelnik.
Ivica Roko rekao je da kolege karićari imaju dozvolu ući u Grad ponedjeljkom, srijedom i petkom do 7.30 sati. Samo tražimo da možemo ući svaki dan do 9 ura, barem do 7.30, rekao je Roko.
Gradonačelnik je rekao da je takva odluka donesena zbog opterećenja gradske jezgre.
Voljan sam promijeniti tu odluku, ali ne do 9, nego do 7 sati, zato što i Čistoća mora obaviti svoj dio posla. Nisam protiv toga, dapače.
Jasmin Deraković pitao je u kojoj je fazi ugradnja širokopojasne internetske mreže.
Mato Franković rekao je da je projekt ugradnje širokopojasne mreže vrijedan više od 90 milijuna kuna, a ide paralelno s Aglomeracijom da se ne bi kopalo dvaput.
Druga točka Dnevnog reda danas je Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu, koji je predstavio gradonačelnik.
- Pad prihoda je bio enorman. Grad je ipak izašao u susret ugostiteljima i poduzetnicima s javnim površinama. Vrlo su detaljno objašnjeni prihodi i rashodi Grada Dubrovnika, 2019. prihodi proračuna bili su 698 milijuna kuna, a 2020. godine 481 milijun. Tu se vidi i koliko smo ovisni o turizmu. Odlučili smo uzeti kredit i omogućiti likvidnost kako bi pomogli dubrovačkom gospodarstvu. Država nam je pomogla. Kad se podvuče crta, došli smo do toga da smo ipak dobro gospodarili novcem i ostvarili veće prihode od rashoda. Navedeno treba povezati s kreditnim zaduženjem jer se to ne bi dogodilo bez zaduženja. Jedan izvor prihoda smo prebacili na rashode i konsolidirali ih kako bi ih doveli na nulu. U prvih pet mjeseci manje je 325 milijuna kuna prihoda od rashoda, očekujemo da će doći do nivelacije radi turističke sezone i da ćemo u rujnu imati sve jasne prihode i rashode kako bismo znali jasno planirati rebalans. Smanjivati rashode nikad nije jednostavno jer iza te stavke stoji određena skupina u društvu koja će patiti. Vjerujem da možemo stabilno isplivati iz ove priče – istaknuo je gradonačelnik.
Anita Bonačić Obradović prva se uključila u raspravu.
- U ovom izvješću ću se osvrnuti na neke projekte, potpora i razvoj ženskog poduzetništva gdje je ostvarenje nula. Zar nije bilo zainteresiranih, posebno u ovoj krizi? – pitala je. U projektu Respect the city ostalo je neutrošeno 40 posto sredstava. Zašto nisu uklonjena požarno rizična stabla i suho raslinje? I Savjet mladih ima izvršenje nula. U održavanju semafora izvršenje je 100 posto, što je za pohvalu, ali se treba omogućiti i slabovidnima lakši prelazak ulica.
Ivan Tropan rekao je da 'oni u SDP-u ne mogu podržati ovaj proračun jer je više od pola potrošeno na plaće. Ti prihodi se trebaju koristiti za razvoj grada, a ne zapošljavanje politički podobnih', istaknuo je.
Andro Vlahušić rekao je da proračun jasno ocrtava kakva je bila prošla godina.
- Što se tiče prihoda, porezi dolaze od poreza i prireza na dohodak. Porez na promet nekretninama od 2023. više neće biti prihod Grada.
Nikša Selmani pitao je za stavku o rashodima za zaposlene.
Pero Vićan rekao je da se ovdje govori o svršenim stvarima, 'koje će podržati'. Možemo sad meditirati na ovim pozicijama proračuna, a moramo ih staviti u kontekstu jedne od najtežih godina. Mi nemamo ništa ekscesno što bi ukazivalo da se u vrlo složenim epidemiološkim i gospodarskim prilikama loše radilo. Svatko od nas neke bi stvari projektirao drugačije, ali globalno, mislim da nemamo nekakvih velikih zamjerki. Što se tiče visine rashoda za plaće, reći ću vam na primjeru Sanitata, plaće nisu velike ali su užasno nepošteno raspoređene. Na ovih 37 ljudi koji idu s aparatom i kažnjavaju imaju koeficijent 1,6, dok oni koji se hlade imaju 3. Ja nisam promijenio svoju retoriku i stavove oko Sanitata. Jedan od zadataka je, to je moje mišljenje, da će gradonačelnik morati pokazati još dodatne hrbarosti i izbalansirati te stvari. Zaključujem da ćemo obje dvije točke održati i smatramo da se dobro navegavalo i upravljao,bez ikakvih, makar vidljivih, grubih nedostataka i afera – istaknuo je Vićan.
Olga Muratti složila se da je bilo umijeće preživjeti i podržat će obje točke 'ne zato što ima klupsku stegu, nego zato što joj je drago da se u ovako teškoj situaciji nije zadiralo u prava najugroženijih, a to su najstariji'.
Đuro Capor rekao je da njegov Klub neće podržati ovaj izvještaj.
– Zamolio bih da se na neke stvari pripazi. Gradonačelnik je rekao da su se pozeri smanjili za 30 posto, dok se količina rashoda za plaće zaposlenika Grada podigla za 30 posto, što demantira tezu da je proračun socijalno osjetljiv. Tražili smo u proteklim godinama da se navede točni broj zaposlenih na početku i kraju proračunskog razdoblja, to nije učinjeno ni sada – rekao je Capor i pitao zašto i vijećnicima nije omogućeno sudjelovanje u izradi proračuna.
Uslijedile su replike, najprije Ivana Maslaća.
– Plaće Grada Dubrovnika možete vidjeti u proračunu, razlika je možda u milijun kuna. To je oko 40 milijuna kuna, manje-više identična su sredstva.
Vićan je replicirao da mu nije jasno kako će vijećnici nadopisati proračun kad je to posao gradonačelnika.
- U pripremi se može ukazati na određene stavke. Mi imamo mogućnost da mu to ne prihvatimo, djelomično promijenimo ili ne prihvatimo – rekao je Vićan.
Marko Potrebica pozvao je Đura Capora da ispravi svoj navod radi dubrovačke javnosti o plaćama djelatnika Grada.
Pročelnica Burić se javila za raspravu.
– U 2021. rashodi za zaposlene su oko 187 milijuna kuna, od čega je 53 milijuna za proračunske korisnike. Prije se ti troškovi nisu iskazivali, pa ispada da je to povećanje.
Maro Kristić rekao je da tu nema ništa sporno, proračun izrađuju stručne službe. Trebamo se uključiti u izradu rebalansa. Proračun je rezultat onoga što smo već usvajali na gradskom vijeću.
Druga i treća točka Dnevnog reda su stavljene na glasovanje i prihvaćene većinom glasova.
Na redu je 4. točka - prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu za nabavku 3 gradska niskopodna zglobna autobusa Iveco Urbanway na razdoblje od 7 godina.
Gradonačelnik je rekao da za godinu pol dana ističe 18 leasinga, a u tom periodu će se realizirati daljnji razvoj i kupnja voznog parka Libertasa te kupnja novih 20 autobusa.
- Harmonika autobusi su se pokazali odličnima, a ljudi su pitali gdje su u zadnje vrijeme. Prebacili smo ih na Cavtat. Ova vrsta autobusa je budućnost Grada jer možemo prevesti veći broj ljudi. Poslovni rezultat Libertasa za pet mjeseci 2021. je zabilježio manji prihod, gubitak od milijun i 600.000 kuna, manji nego 2019. Tu se još jednom moramo zahvaliti Vladi jer je subvencijama plaćala radnike. Dio ljudi ne radi, ali će trebati odmah u sezoni. Uvijek je dobro zadržati ljude. Morat ćemo s njima izravno razgovarati o cijepljenju da bi se zadržali na svom radnom mjestu jer neće biti novaca – rekao je Mato Franković.
Petra Marčinko zamolila je da na ovom primjeru objasne planirani 'kvalitetan prijevoz građana' jer je Libertas ukinuo i prorijedio mnoge linije, a u vrijeme pandemije ljudi se voze u prekrcanim autobusima, a dobili su odgovor da šetaju malo više.
- Koju korist od ovog imaju građani i koje će se linije pojačati obnovom voznog parka?
Direktor Libertasa Ante Vojvodić rekao je da će građani dobiti na samoj kvaliteti usluge prijevoza, posebno s harmonika autobusima koja može primiti 150 ljudi, a obični autobus 90 ljudi.
- Što se tiče optimizacije voznog reda – mi smo na 40 posto putnika, a nismo toliko smanjili kilometražu, smanjili smo je na 60 posto. Moramo preživjeti ova vremena koja su nas zadesila – rekao je Vojvodić.
Javio se Vlahušić te rekao da će podržati ovu točku.
Ivica Roko rekao je da se svaki dan vozi gradskim prijevozom.
- Vazda je bio autobus u 4.50, a sad idem u 5.15 i ne mogu stići. U 8.05 čovjek na čovjeku stoji. Pođite jedno jutro u 7.15, to je sve puno, ne razumijem gospodina Vojvodića. Neka dođe jedno jutro sa mnom, kako sam rekao i za kariće. Jutros sam bi u Staroj Mokošici, pa valjda ja znam koja je to gužva! Vi ne idete tih autobusima, imate te aute, p.materine, ispričavam se ako sam koga uvrijedio.
Nikša Selmani rekao je da se ovdje trebaju razlikovati dvije stvari, kvaliteta usluga Libertasa te pitanje solventnosti, koja građane ne zanima.
- Skupština društva je išla na operativni leasing, a ovdje se ponovo javlja pitanje shuttle prijevoza u našim materijalima. Ta se formulacija ne može naći ovdje. Je li skupština ikada raspravljala o toj temi? Shuttle prijevoz zna se kako je definiran, a gura se u naš tekst. Gradsko vijeće podržavanjem ove odluke podržava pitanje shuttle prijevoza i daje mu legitimet, a je li u skladu sa zakonom?
Direktor Vojvodić je rekao da se 2019. došlo na ideju tih autobusa, a u 2020. nas je dočekala kriza.
- Svi ti autobusi koriste se na linijama javnog gradskog prijevoza.
Selmani je odgovorio da mu je drago da je to obrazložio, dok je Vlahušić dodao da 'ne možemo sprječavati Libertas da obavlja sve poslove iz svog poslovnika i statuta'. Rekao je i da je Libertas na neki način kažnjen jer je Libertas uplatitelj u proračun jer je politička odluka bila da je pokaz za umirovljenike besplatan, a za učenike 50 kuna, te da samo na to ime troši 36 milijuna kuna, a Grad mu daje 18.
Ivan Maslać rekao je da slušamo ove priče jer je 'gradonačelnik htio transparentnost, a direktor je mazohist' i da se ova točka uopće nije trebala naći na Dnevnom redu.
Đuro Capor rekao je da se radi o snovima bivšeg gradonačelnika koji je sanjao da će se 2 milijuna putnika prebaciti bez gužve do Grada, a to su ideje koje putem Libertasa sada pokušavamo održati živima, a neodržive su. Vidimo gdje su nas dovele, istaknuo je Capor.
- Odustanimo od toga dok smo živi – dodao je.
Potrebica je rekao da ta nova tri autobusa neće stati u garaži.
- Drago mi je da Vi i Vlahušić pušete u isti rog – replicirao je Capor. – Nabavkom prošla tri autobusa linije nisu pojačane, neće ni s ovima. Zašto plaćati leasing za shuttle koji samo pomaže krivo nasađenim idejama koje je ostavio 'doktor za sve' – aludirao je na Vlahušića.
Mislim da gospar Capor ne razumije puno toga, ali doći ćemo do toga - rekao je Franković. - Što se tiče harmonika autobusa, razlog zbog kojeg smo se odlučili za njih bilo je veliko opterećenje na šestici i jedinici, jer su ljudi ostajali na stanicama. Paralelno s tim se govorilo o preuzimanju shuttle prijevoza, da bi se rasteretile gužve oko grada.
Nikša Selmani istaknuo je da je došlo do nerazumijevanja jer se nabavljaju novi autobusi, a istovremeno pada broj linija. 'To građanima nema logike. Njih samo zanima hoće li nekamo stići brže nego svojim automobilom.'
- U vremenima smo koja su pandemijska i nisu normalna. To je sve jedna velika klackalica. Slažem se s Vama, budućnost javnog prijevoza je naša okosnica - replicirao je gradonačelnik.
Pero Vićan rekao je da je Libertas 'jedna skupa priča'.
- I najteža i najzahtjevnija tvrtka za voditi, a poslije Vodovoda najznačajnija tvrtka u Gradu. 90 posto od tih 300 djelatnika živi isključivo od svoje plaćice. Generalno je u pravu gradonačelnik kad kaže da zaposlenici više davaju Gradu nego Grad vraća Libertasu. Jesu li nam potrebni novi autobusi? Ne samo 3, nego 33, pod uvjetima pod kojim nabavljate ove. Počnimo razmišljati i o električnim autobusima - istaknuo je Vićan.
Gradonačelnik je rekao na temu električnih autobusa da je to sjajno rješenje.
Slavica Grkeš istaknula je da su na strukovnoj grupi zaključili kako je problem ovaj shuttle prijevoz.
- Luka ima ugovor s agencijama za prijevoz do Pila, mi u turističkim agencijama moramo dostaviti najavu Luci, onda najavu Sanitatu, imate li vi ljude koji će to raditi ili ćete zapošljavati novi kadar? Ovim ulazite u posao agencija. Ne znam kako će se ti prijevoznici snaći i gdje će ti prijevoznici?
- Nitko neće agencijama zabraniti shuttle bus. Ono što donosi budućnost jest činjenica da će se pružiti mogućnost prijevoza s Libertasom, pa će agencije odlučiti koja im je opcija bolja. Cilj nam je privući veći broj ljudi s manje sredstava jer jedna harmonika ukrca 140 ljudi, a jedan autobus 40 do 50 putnika. Agencija je ta koja će odlučiti što im više odgovara i gdje im je veći komfor. Promet oko grada je vrijedan resurs i moramo napraviti reda - odgovorio je gradonačelnik.
Capor je ponovo izašao za govornicu:
- Pohvaljujem Libertas za nabavku dva niskopodna autobusa iz Europskih fondova koji će koristiti građanima. Libertas može voziti niz Boninovo, a ostali prijevoznici moraju ići okolo i nama će takve odluke padati. Tamo se u javnoj nabavi u očitovanju kaže kako, ako se ne realizira ova kupnja, onda nam prijeti tužba. Je li to točno? - zanimalo ga je.
Gradonačelnik je odgovorio da 'nije dobro iznositi paušalne tvrdnje'.
- To se odnosi na onemogućavanje prijevoza preko Boninova, Libertas može ići preko Boninova ako radi javni gradski prijevoz, a drugi je EURO 6, i svatko tko ima takav autobus može ići preko Boninova.
Grkeš je istaknula da autobuseri već rade s najmanjim cijenama, a 'Libertas će biti fleksibilniji i bit će dosta jeftiniji jer su dobili autobuse i još rade javni gradski prijevoz'.
- Devet godina sam radio u turističkoj agenciji, a obveznik plaćanja prijevoza je onaj tko je organizirao aranžman - odgovorio je Franković. - Libertas nikad neće biti konkurencija nijednom turističkom subjektu. Ne bih želio da svodimo priču na autobusere. Sada je prioritet da voze određene gradske linije koje su opterećene. Ovo što je pitao Capor, bi li bilo pravnih reperkusija, možda bi, a možda i ne bi.
Koja je to logika da u jednom smjeru mogu voziti samo EURO 6 autobusi, a u drugom smjeru prolaze svi ostali, pa i stari tamići, zanimalo je Tropana.
- Ovo je odluka u kojoj se treba zapitati je li to dobra poslovna odluka, ona datira iz 2019. godine i brine me aktualni trenutak. Nitko nam ne može garantirati da ćemo imati dobru sljedeću sezonu. Što će se dogoditi ako se epidemiološka slika pogorša? Jesmo li trebali pričekati još malo?, zapitao se Kristić.
Točka je stavljena na glasovanje i prihvaćena većinom glasova.
Tek smo završili s 4. od 27. točaka Dnevnog reda, a u 14 sati je započela pauza za objed.
Nakon pauze, na redu je 5. točka dnevnog reda - prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima. Izvjestitelj je gradonačelnik.
- Autobuserima, onima koji direktno plaćaju, nismo puno pomogli. Ovako im pomažemo da prežive. Pred nama će se naći i smanjenje zakupa za javne površine. Smanjujemo vrijednost za 30 posto. Profunkcionirao je i sustav bus web-shopa. Tamo je kupe i evidentira ih kamera. I dalje je zaustavljanje na Pilama besplatno za one koji idu u muzeje i slično. Od 1. srpnja do danas preko bus shopa je plaćeno 227 tisuća kuna u proračun, što nije mali iznos. Turističke su se aktivnost tek počele vraćati i nemamo veliki promet autobusera - rekao je Mato Franković. - Sazrelo je vrijeme da u studenom ili prosincu raspravljamo o potpuno novoj odluci, nakon usvajanja Zakona o sigurnosti prometa o cestama. Nacrt je već pripremljen. Pile su vrijedan resurs koji moramo poštovati i čuvati. Znatan dio sudskih sporova smo okončali i naplatili. Mislimo da će sporovi u tijeku završiti u korist Grada Dubrovnika - rekao je.
Vlahušić je predložio ukidanje vinjeta jer 'na taj način pomažemo Atlas koji je u ruskom vlasništvu i Gulliveru koji je u njemačkom vlasništvu'.
Pero Vićan rekao je da treba pomoći mikropoduzetnicima.
- Išli bi još brže iz Gruža da Vlahušić nije ono 'zavio' oko Atlanta, nepotrebno - rekao je usput. - U okvirima zakonskih gabarita imamo mogućnost pomagati i stimulirati ljude koji ovdje žive i rade.
Točka je stavljena na glasovanje i prihvaćena jednoglasno.
Šesta točka je prijedlog Odluke o suosnivanju lokalne akcijske skupine u ribarstvu (FLAG mreža), koja je jednoglasno prihvaćena. Sedma je točka Prijedlog Odluke o sastavu urbanog područja Dubrovnik, koja je prihvaćena.
Osma točka Dnevnog reda je Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za proračun i financije Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja je stavljena na glasovanje i prihvaćena.
Deveta točka je Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za statut i poslovnik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, također jednoglasno usvojena.
Prihvaćena su i iduća tri prijedloga - Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za određivanje naziva ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika., Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika te Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, kao i Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
Nikša Selmani podnio je amandman na Prijedlog odluke o naknadama predsjedniku, potpredsjednicima i članovima Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, predlažući smanjenje tih naknada radi trenutne gospodarske situacije i solidariziranja s građanima.
Gradonačelnik je rekao da se ne slaže i prijedlog smatra populističkim, a gradski vijećnici moraju biti nagrađeni za svoj rad.
- Ne bih omalovažavao funkciju gradskog vijećnika. Počeli smo u 9.30 i tko zna dokad ćemo. Bit će još puno sjednica na kojima ćemo se iscrpljivati, a tu smo da ljudima bude bolje - istaknuo je Franković. - Tih 300 kuna neće nikome pomoći. Da se mene pita, vijećnici bi imali prosječnu hrvatsku plaću, kako je to u nekim drugim državama.
Nikša Selmani rekao je da svi članovi Srđ je Grad rade bez obzira na novac koji dobivaju.
Mato Franković dodao je da Grad neće propasti jer će isplatiti vijećničke naknade.
- U ovom trenutku nema potrebe za ovim. Dio će sugrađana aplaudirati na ovaj amandman. Problem je kad kao politička organizacija dobijete međunarodne dotacije u milijunima eura. 'Možemo' je raspleo političku sustav pomoću tih dotacija - rekao je gradonačelnik.
Đuro Capor replicirao je da nema potrebe da se proziva 'Možemo' jer im je svako financijsko izvješće 'čisto kao suza'.
Na to je Franković rekao da ga je 'pozdravila gospođa Brenko', na što je Vićan replicirao da je gospođa Brenko i njegova prijateljica, a da njemu ta vijećnička naknada ne znači puno.
Nikša Selmani replicirao je Peru Vićanu da vjeruje da mu 1000 kuna ne znači puno, ali mnogima znači.
Mato Franković rekao je da svaka osoba u Gradu kojoj treba pomoć, da joj Grad pomaže.
- Zato postoje proračunske stavke, a to radi i Zaklada Blaga djela - dodao je gradonačelnik.
Pero Vićan rekao je da mu se može reći da je ružan, debeo i lopov...
- Ali da sam neradnik, da ne pomažem socijalno ugrožene i da sam peder, to mi ne možete reći - rekao je, a zbog onog 'peder' upozoren je od Marka Potrebice.
Maro Kristić ustvrdio je da je siguran da u Vijećnici nitko ne sjedi zbog naknade.
Anita Bonačić Obradović zamolila je vijećnike da pristojno komuniciraju jer su počeli prerano s uvredama.
Vićan je rekao da se prepoznao u njenoj molbi, ali da je teško reći kad nešto prelazi granicu ili ne.
- Niste se fokusirali na niti jedno bitno pitanje u raspravi.
Na Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti za prijavu projekta "Vatrogasni dom Zaton", Nikša Selmani naveo je kako je od građana dobio upit hoće li stari dom biti u javne svrhe ili će se prebaciti u privatne svrhe? Gradonačelnik Franković odgovorio je kako će prostor ostati javan samo da će se preurediti za potrebe vatrogasaca.
Pod Prijedlogom zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2020. godinu, Selmani je rekao da 11 milijuna kuna ide na održavanje zelenih površina te smatra da se treba početi razmišljati o sadnji novih stabala s obzirom na klimatske promjene koje se događaju. Pitao je i što se događa s održavanjem autobusnih čekaonica jer su troškovi održavanje preko 200 tisuća kuna? Franković mu je odgovorio kako se mogu povećati zelene površine koje bi bile prostori za društvena događanja i provođenje slobodnog vremena. Po pitanju autobusnih stanica gradonačelnik je rekao kako će mu poslati pisani odgovor.
Nakon što je iscrpljen dnevni red, sjednica je zaključena u 16:56 sati.