StoryEditorOCM
DubrovnikSVETI PANKRACIJE I STEĆAK

Vatrogasci probili put do neistražene arheološke zone u Petrovu Selu! Pronađeni ostatci crkve zaštitnika katekumena i novokrštenika, prvopričesnika i mladeži

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
14. travnja 2023. - 21:47

Sve je počelo krajem ožujka, kad su, na zamolbu Bratstva crkve Gospe od zdravlja - Petrovo selo, pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rijeka dubrovačka prokosili pristup zasad jedinom pronađenom stećku kod ostataka crkve sv. Pankracija na Petrovu Selu, obavijestio je javnost dubrovački odvjetnik Ivica Ban.

PROPAO KROZ DRAČU

Njegova obitelj je još prije osam godina uspjela locirati nalazište, i to na jedvite jade. ‘Surfajući‘ na dugim i čvrstim daskama koje su nabacivali na ogromnu draču koja je prekrila ovo područje, upravo je Ivica propao kroz draču metar daleko od stećka. Tako su pronašli ostatke crkvice posvećene svetom Pankraciju, svecu koji je ubijen kao četrnaestogodišnji dječak u progonima cara Dioklecijana. Zaštitnik je katekumena i novokrštenika, prvopričesnika i mladeži.

Kad je pronašao stećak, odmah se obratio struci i došao u kontakt s Domagojem Perkićem, voditeljem Arheološkog muzeja, kaže Ivica Ban, s kojim se dogovorio da zajedno obiđu lokalitet.

- To smo i učinili, obišli smo mjesto pronalska. Rekao mi je tada da bi oni to istražili i zaštitili, ali da nemaju novaca i da bi bilo dobro da mi očistimo pristup stećku i drugim ostacima. Onda će oni to dalje održavati - kaže nam Ban.

image

Pronađeni stećak

Privatni Arhiv/

- Nažalost, zasad nisu pronađeni drugi stećci kojih je u raznim verzijama usmene predaje prvotno bilo 12, pa 7, pa 3, da bi sada sigurno preostao samo jedan, kojeg treba zaštititi, kao i ostatke crkve sv. Pankracija na Petrovu Selu i obližnje staro groblje koje ni ovaj put nismo uspjeli pronaći, ali se sigurno nalaze negdje u krugu od 50 metara od stećka do kojeg je očišćen pristup. Trebalo je očistiti gustu i visoku handraču, što je bio velik i zahtjevan posao - kaže Ban, uz veliku zahvalu Marinu Pavloviću i trojici mladih pripadnika DVD-a Rijeka dubrovačka koji su napravili veliki posao i raščistili od drače i makije put prema stećku u dužini od oko 80 metara prema crkvi Gospe od zdravlja i dio zemljišta neposredno uz pronađeni stećak.

image

Probijen je put do arheološkog nalazišta u Petrovom Selu

Privatni Arhiv/

ČEKAJU SE ODGOVORI

Poslije Uskrsa prokošen je pristup i lokacija i omogućeno daljnje istraživanje važne, još neistražene arheološke zone na lokaciji Pongracijino i brdu Vodice u Petrovu Selu s ostacima crkve sv. Pankracija i s ostacima sela Kurilo, nastavljena je ova priča, započeta prije tri tjedna.  

- Ovog tjedna su u organizaciji i na zamolbu Bratstva crkve Gospe od zdravlja - Petrovo Selo, Antun, Maro i Frano, trojica mladih pripadnika DVD-a Rijeka dubrovačka prokosili su i raščistili od drače i makije put od sadašnje crkve Gospa od Zdravlja (Gospe od Vodica) u Petrovu Selu do važnog arheološkog lokaliteta u Petrovu Selu s ostacima crkve sv. Pankracija iz 11. - 14.  stoljeća i s ostacima sela Kurilo, također iz 11. - 14. stoljeća, te dio zemljišta na lokaciji Pongracijino u blizini mjesta gdje je ranije pronađen jedan srednjovjekovni stećak u obliku nadgrobne ploče - izvijestio je Ivica Ban.

- Prilikom raščiščavanja puta do same lokacije navedenog  arheološkog lokaliteta u Petrovu Selu pronađena su još dva ulomka stećaka, jedan uzidan u kućaricu za alat na toj lokaciji, a jedan ispod smeća u toj kućarici, te desetak ulomaka opeke i crijepa starih najmanje 6-7 stoljeća na upravo prokošenom putu od crkve Gospe od Zdravlja u Petrovu Selu do onog ranije pronađenog stećka - spominje ovo veliko otkriće Ban.

image

Kućerica za alat

Privatni Arhiv/
image

Probijen je put do arheološkog nalazišta u Petrovom Selu

Privatni Arhiv/

- Pronađeni prastari ulomci opeke i crijepa bit će u najskorije vrijeme predani Arheološkom muzeju u Dubrovniku, a obavijestit ćemo i Ministarstvo kulture i medija, Konzervatorski odjel u Dubrovniku, te Upravni odjel za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika kako bi mogli pristupiti daljnjim istraživačkim radovima na tom arheološkom lokalitetu, te njegovoj zaštiti i očuvanju.  

- Nažalost, ni ovaj put nismo uspjeli sigurno locirati i pronaći ostatke temelja i ostatke južnog zida crkve sv. Pankracija u Petrovu Selu. Moguće je da je na dijelu tih temelja i s dijelom kamena s ostataka te crkve prije 100 do 200 godina izgrađena ona kućarica za alat na lokaciji Pongracijino (oko 300 metara sjeverno od sadašnje crkve Gospe od Zdravlja u Petrovu Selu, na mjestu gdje se nalazi pronađeni srednjovjekovni stećak), te da je ostatak kamena, kao i dio stećaka, odnosno njihovih ulomaka ugrađen u međe na toj lokaciji, što bi točno mogla utvrditi arheološka struka, kao i starost onih danas pronađenih ulomaka opeke i crijepa - kaže Ban, uz poruku: Čuvajmo našu baštinu i povijest, kako bismo sačuvali našu budućnost!

Sad kad su očistili pristup, Ivica Ban ponovo se javio Domagoju Perkiću i, kako kaže, čeka da vidi tko će od institucija reagirati i poduzeti nešto konkretno da se lokacija istraži i zaštiti.

Selo Kurilo staro je stotinama godina

Selo Kurilo se kao sjeverna granica Dubrovnika, odnosno Dubrovačke Republike, spominje u više povijesnih dokumenata; u ugovoru Dubrovnika sa srpskim velikim županom Stefanom Nemanjom iz 1186. godine; u ugovoru između Dubrovnika i bugarskog cara Mihajla Asjena iz 1253.; u povelji srpskog cara Stefana Uroša IV. iz 1357.; u Višegradskom ugovoru iz 1358.; u izvještaju Velikom vijeću Dubrovačke Republike iz 1362. te u ispravi bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz 1399. godine, nabraja Ivica Ban.

Prema usmenoj predaji, stanovnike sela Kurilo s lokacije Pankracije preselio je u XIII. stoljeću na nedaleku, nižu i istočniju lokaciju u zidine zaselka Mirine izvjesni Petar Ban, po kojem je novo naselje i dobilo svoje ime Petrovo Selo. Istovremeno s preseljenjem stanovnika sela Kurilo na nižu i istočniju lokaciju Mirine u Petrovu Selu, preseljena je i dotadašnja crkva sv. Nereja, Ahileja i Pankracija u Kurilu, koje se ostatke datira u XI. stoljeću, na novu nižu lokaciju Žlijebi, gdje se i sada nalazi crkva Gospe od zdravlja ili Gospe od vodica u Petrovu Selu.

Ivica Ban vjeruje da je staro, ili kako mještani kažu ‘ilirsko‘ groblje na zemljištu gdje je pronađen stećak uglavnom neoštećeno, iako su na tom zemljištu njegovi vlasnici imali i obrađivali vinograd, pa je zbog okopavanja loze prije više od pedeset godina dio kostiju iz grobova - vjerojatno samo neznatan dio - otkopan i bačen.

- Na žalost, ovo se dogodilo jer u ranijim državama, pa ni do danas, ta lokacija nije bila zaštićena kao važna arheološka zona, a niti su mještani bili educirani o povijesnoj i kulturnoj vrijednosti i značaju te arheološke zone i kulturne baštine.

- Iz istih razloga nadležne institucije nisu obaviještene o još jednom vrijednom pronalasku. Naime, 1998. godine, kod zadnje obnove sadašnje crkve Gospe od zdravlja u Petrovu Selu, koja je bila izgorjela i teško oštećena u požaru 1986., ispod podnih ploča crkve pronađena su tri temelja ranijih manjih crkava, od čega dva temelja u suhozidu, a treći u kamenu ožbukanom malterom plave boje. Tadašnji članovi uprave Bratstva Gospe od zdravlja u Petrovu Selu o tom važnom arheološkom nalazu nisu obavijestili Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Dubrovniku, pa čak nisu ni fotodokumentirali to vrijedno nalazište. Sada će biti jako skupo to ponovno otkapati radi istraživanja i evidentiranja jer se iznad tog nalazišta nalaze sadašnje obnovljene podne ploče i oltar crkve - iznosi Ban.                          

U požaru 1986. godine izgorjeli su i drveni oltari i kipovi sv. Nereja, sv. Ahileja i sv. Pankracija, koji su preneseni iz crkve sv. Pankracija u novu crkvu, sadašnju crkvu Gospe od zdravlja, te vrijedna stara slika Gospe (Gospa od Karmena sa sv. Vlahom i dubrovačkim pejzažnim motivom u pozadini), koju je, kako to navodi dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender, prije više od 200 godina nacrtao talijanski slikar Carmelo Reggio ‘Panormitanus‘.

- Što se tiče kulturne i povijesne baštine Petrova Sela, osim ostataka crkve sv. Pankracija i crkve Gospe od zdravlja u Petrovu Selu, vrijedna se graditeljska baština nalazi i na lokaciji Mirine u Petrovu Selu, gdje se, prema navodima dr.sc. Slavice Stojan, nalaze ostaci pet gosparskih kuća - zaključio je.

03. svibanj 2024 16:50