StoryEditorOCM
DubrovnikDubrovačke prometne tegobe

Urbanistica Zrinka Rudež: Gdje su finuli novci 15 godina uplaćivani za osigurana parkirna i garažna mjesta u zgradama i na parcelama, a namijenjeni su za gradnju javnih garaža ?

Piše Gabrijela Bijelić
5. listopada 2022. - 21:26

Turistička sezona je na izmaku, ali jutarnje i popodnevne prometne gužve žilavo se opiru promjeni godišnjeg doba. Najavljuju se olakšice kroz provedbu posebnog režima prometa oko povijesne jezgre, prometna policija i redarstvo po potrebi češće ordiniraju, no nitko ne govori o radikalnim rješenjima za rasterećenje dubrovačkih cesta građenih 1960-tih:

Žičare i vaporetto

- Sve su ovo palijativne mjere, a pravi lijek za prometne gužve već postoji u važećem GUP-u kojemu bi se grad trebao okrenuti uvođenjem i drugih vidova prometa osim kopnenog, gdje brza cesta od Zračne luke Dubrovnik odakle dolazi većina naših turista ne smije više čekati da prođe korona, kriza i sl. U prometu užegradskog područja kod dolaska kruzere imamo uspješne pokušaje reorganizacije prihvata kruzera u gruškoj luci. Prije nekoliko godina radila sam prostorno-prometnu studiju za grušku luku. Veza između luke i turista koji se iskrcavaju u Gružu u tome je što se oni mogu prebacivati ne samo kopnenim putem autobusima u kojima u 30 minuta vožnje putnicima bude iritantno zbog gužve i vrućine. Alternativa je žičara koja spaja lučki terminal, ide paralelno s Mostom dr. Franja Tuđmana i penje se na padine Srđa. Smatram da se kao javno gradsko prijevozno sredstvo trebaju razmotriti i žičare i uspinjače po obroncima Srđa - tvrdi iskusna dubrovačka urbanistica Zrinka Rudež koja u borbi za rasterećenje cestovnih pravaca zagovara i treći, potpuno zapostavljeni vid prometa, onaj pomorski.

image

Zrinka Rudež

Bozo Radic/Cropix

- Mi smo primorski grad, dubrovački GUP ima prijedlog javnog gradskog pomorskog prometa. Naravno da taj promet više nego kopneni ovisi o vremenskim prilikama, međutim mi smo predvidjeli veliki broj pristaništa koja mogu služiti kao javni gradski prijevoz ne samo za turiste, nego i za domaće stanovništvo - podsjeća Rudež.

Čemu bijeg od privatnih garaža?

Urbanistica komentira i gorući problem prometa u mirovanju:

- Bez velikih rušenja Grad neće uspjeti riješiti longitudinalne prometne pravce. A u prometu u mirovanju imamo samo jednu javnu garažu koja je preskupa. Građani Beča plaćaju abonamenat godišnje 365 eura, znači dnevna karta za Bečlije je jedan euro. A kod nas ni povlaštene karte za lokalno stanovništvo nisu baš tako povlaštene. Zašto se kasni s gradnjom garaža? Pitam se gdje su finuli novci uplaćeni u blagajnu po osnovi odluke da se oslobađa osiguranog parkirnog i garažnog mjesta u zgradi i na parceli gdje se to ne može postići.

image

Garaža Ilijina glavica

Cropix/

Ta je odluka na snazi bila barem 15 godina, ti su novci bili namijenjeni za gradnju javnih garaža ali su se očito preusmjerili u nešto drugo goruće. GUP ima dosta lokacija koje imovinsko-pravno nisu nerješive za gradnju javnih garaža ili garaža kao poduzetnički poduhvat. Zašto bježati od privatnih garaža, na primjer imamo Atlantsku plovidbu i Grawe koji služe kao garaže u Gružu, možete parkirati tu i skloniti automobile s ceste? - ističe naša sugovornica. Napominje kako za promet u kretanju GUP predviđa zaustavljanje automobila motoriziranih turista na Osojniku i Pobrežju, ako hotel ili privatni smještaj gdje dolaze nemaju osiguran parking. Odatle bi se javnim gradskim prijevozom moglo doći do Grada, no to je već druga priča.

image

Marko Šoštarić

Zagrebačkom u tri trake

Stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti dr. sc. Marko Šoštarić prije punih sedam godina, za mandata gradonačelnika Andra Vlahušića, predstavio je Dubrovčanima novi sustav regulacije ulaska u kontaktnu zonu povijesne jezgre. Spomenuo je tad kako bi od tri trake u Zagrebačkoj ulici kod javne garaže lijeva bila namijenjena vozilima stalnih korisnika s reguliranim statusom i javnom gradskom prijevozu, središnja za vozila koja tek trebaju regulirati svoj status, dok bi desna traka vodila do garaže, te služila kao smjer za povratak na križanje Zagrebačke i Vladimira Nazora za sve koji ne žele ili ne mogu kroz Zagrebačku. Zamišljeno je bilo da kroz lijevu traku bez zaustavljanja vozila prolaze po principu ENC uređaja ili prepoznavanja registracijske oznake, uz tarife koje će odrediti Grad, ovisno o gužvama. Središnjom trakom vozili bi tzv. povremeni korisnici: turisti, izletnici i turistički autobusi, uz mogućnost pretplate. Za autobuse za prijevoz putnika s cruisera, stacionar je zamišljen na Batahovini, odakle bi dobili ‘zeleno svjetlo‘ za dolazak na Pile kad se oslobodi mjesto. Razmatran je tad i odlazak u povijesnu jezgre pješice ili javnim prijevozom.

26. travanj 2024 12:55