U ljeto 2018. u Komolcu je na gradilištu dubrovačkog pročistača poginuo 50-godišnji radnik iz Pule kad ga je na prilaznom putu zatrpala zemlja i kameni nasip. Godinu ranije, tijekom izvođenja radova na apartmanima u Štikovici smrtno je stradao pedesetogodišnjak iz Slavonskog Broda, građevinski radnik, a u osvit korona krize 2020. u Mlinima je pri padu s visine život izgubio njegov 64-godišnji kolega.
Na gradilištu vijadukta Brijesta nadomak Pelješkog mosta u ožujku 2022. tragično je skončao 45-godišnjak iz BiH, a dvojica njegovih sunarodnjaka su teško ozljeđena. Nezgode tijekom visokogradnje nažalost su rizik posla gdje god se on odvijao, pa tako i u Dubrovniku u kojemu je trenutačno otvoreno najmanje desetak gradilišta. U slučaju teških povreda sa smrtnom posljedicom, ali i inače kad je nadzor uvjeta rada posrijedi, inspektori rada na terenu provjeravaju okolnosti eventualnih nesreća i sigurnost gradilišta.
Što je našao DIRH?
Iz Državnog inspektorata (DIRH) izvjestili su nas kako su u području zaštite na radu od 1. siječnja 2023. do danas, na području grada Dubrovnika obavili 15 inspekcijskih nadzora na privremenim gradilištima, uključujući i nadzore povodom ozljeda na radu. U tim nadzorima utvrđeni su nedostaci u primjeni Zakona o zaštiti na radu, zbog čega su inspektori rada propisali upravne i prekršajne mjere. Poslodavcima su slijedom toga zabranili korištenje sredstava rada, radove protivne zakonu, te naredili udaljavanje radnika s poslova za koje ne ispunjavaju propisane uvjete. Zatražena je i izrada procjene rizika za poslove na mjestima rada, te ispitivanje radne opreme.
- Zbog počinjenja prekršaja, poslodavcima su izrečene novčane kazne na mjestu počinjenja u propisanom iznosu od 1.327,23 eura za pravnu i 252,17 eura za odgovornu osobu jer nisu procijenili rizike za poslove na mjestu rada, nisu prijavili gradilište, nisu osigurali radnicima koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada upute za rad i osobnu zaštitnu opremu ili prijavili ozljedu na radu nadležnoj inspekciji rada – objasnili su iz Državnog inspektorata.
- Inspekcija rada obvezna je obaviti inspekcijski nadzor povodom ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju.
Građevinski inženjer Tomislav Bačić, aktualni predsjednik Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik potvrđuje kako sigurnost gradilišta mora biti na najvišoj razini, bez obzira o kojim je radovima riječ:
- Na dubrovačkim gradilištima sigurnost je zasigurno na zadovoljavajućem nivou, no to ne znači da je stopostotno osigurana. Gradilište uvijek treba i mora biti osigurano. Zakon pritom propisuje jednoznačno i nedvosmisleno sve bitne elemente osiguranja gradilišta u vidu zaštite, odnosno sigurnosti. Na ulazu u samo gradilište tako jasno mora biti istaknuta tabla gradilišta kao i table upozorenja. Ovisno o svojoj veličini i vrsti radova, gradilište mora imati osiguranje u vidu police osiguranja, video nadzora i(ili) fizičkog nadzora. Svi radovi koji se izvode na visini moraju biti ograđenje skelama u ovisnosti o vrsti zahvata. Svaka visina veća od jednog metra mora biti propisno zaštićena ogradom i znakom upozorenja. Prilikom rada na visini djelatnici obavezno moraju imati odgovarajuću opremu za kačenje kao i zaštitne ograde. Zaštitna kaciga, obuća i prsluk su minimalna zaštita radnika – rastumačio nam je Bačić, inače zaposlen u građevinskoj tvrtki Alfaplan građenje u Dubrovniku.
Jasno označavanje
Na upit gdje na gradilištu ljudstvu prijete najveći rizici i kako ih prevenirati, sugovornik ističe kako u tom smislu dubrovačka, ali i sva ostala gradilišta bez iznimke, moraju biti propisno označena, ograđena i bez potencijalno problematičnih mjesta koja bi dovela do ozljeđivanja radnika ili još kobnijih posljedica.
- Prevencija gradilišta u smislu pravovremenog osiguranja je uredno izrađena shema organizacije gradilišta. Preciznije, to znači da treba jasno naznačiti sve elemente i pozicije na mjestu gdje se odvijaju građevinski radovi. Dakle, nedvosmisleno je potrebno naznačiti gdje su struja i voda, gradilišna ograda, radni prostor, prostor za odmor, sanitarni čvor i slično – objašnjava građevinski inženjer Bačić kojega pitamo i kako u praksi izgledaju posjeti inspekcije, te što je najčešće provjeravaju:
- Prije donošenja Zakona kojim je regulirano da je investitor dužan imenovati prilikom izvođenja radova Koordinatora II, odnosno koordinator zaštite na radu, posjeti inspekcije su bili jako česte. Donošenjem Zakona, neću reći da se posjet inspekcije skroz prekinuo, ali zasigurno je minimalan. Inspekcija zaštite na radu sukladno Zakonu javno provodi pregled zatečenog osoblja, odnosno radnika na gradilištu, provjera potrebnih dokumenata i utvrđuje činjenice. Sve gore navedeno, od ograda do skela, mora biti uređeno prema zakonu te shemi organizacije gradilišta – istaknuo je naš sugovornik.
Na upit je li se on osobno ili neki njegovi kolege susreo s problematičnim situacijama u smislu sigurnosti, odgovara:
- Mogu reći u svoje ime da uvijek nastojim maksimalno poštivati Zakon zaštite na radu budući da i sam i sam jedan od sudionika u gradnji. Točnije, direktno sam odgovoran za zaštitu na radu na gradilištu gdje obavljam funkciju voditelja radova - kaže nam Bačić.
Više strukovnih udruženja pak navodi kako je nepoštivanje propisa o sigurnosti na gradilištu jedno je od najčešćih kršenja sigurnosnih pravila, a odnosi se na ignoriranje pravila o korištenju zaštitne opreme, manjkavo označavanje opasnih područja ili nedostatak upozoravajućih znakova. Opasnost od pada je najčešće navođen sigurnosni prekršaj koji iziskuje postavljanje zaštitne ograde, opremu, ispravne ljestve, skele...
Uporaba nepravilnih ili oštećenih građevinskih materijala i alata može uzrokovati nesreće i ozljeđivanje, a nepravilno pričvršćeni građevinski materijali dovesti do urušavanja ili nestabilnosti građevine u nastajanju.