Prezentaciji su prisustvovali pomoćnik ministrice kulture i medija Davor Trupković, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i njegovi suradnici, kao i predstavnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Podsjetio je Petrinec na razloge i kronologiju proširenja kontaktne zone.
- Proširena kontaktna zona obuhvaća ukupnu povijesno-urbanu aglomeraciju Dubrovnika. Posebno je važno istaknuti rad Županijskog zavoda za prostorno uređenje koje je prepoznao i šire okruženje Grada. Metodološki pristup u izradi podloge prilagođen je obilježjima prostora okolnostima izgradnje te stupnju dosadašnje konzervatorske obrade prostora. Referentni su nam katastarski plan iz 1837., orto-foto snima iz 1968. te aktualna snimka. Osim reljefnih obilježja, jedna od bitnih elemenata analize su i vegetacijska obilježja, što je kod Dubrovnika posebno važan sloj s obzirom da imamo vegetaciju na nekoliko razina. Još uvijek je udio neizgrađenog područja u frontalnom pogledu 70-ak posto. Generalni urbanistički grad respektira kulturna baštinu na području grada, ali potrebne su neke dodatne analize, glavni problemi su stambeno-turistička izgradnja i promet te zahtjevi za nova prometna rješenja. Okolnosti nastanka konzervatorske podloge je osjetljivo okruženje svjetskog kulturnog dobra, kazao je predstavljač te nastavio:
- Metodološki pristup u izradi podloge prilagođen je obilježjima prostora, a područje će se kontrolirati kroz prostorno-plansku dokumentaciju. Analiza vidljivosti je jedna o ključnih analiza koju smo proveli, cijelo područje kontaktne zone može se podijeliti na dva dijela - jedno je područje gdje postoji zajednička vidljivost između svjetskog dobra i okruženja, a drugi dio buffera - prijelomnica je negdje oko Boninova sa zapadne strane, dio područja koji otpada na gruški zaljev i gruškog polje nije vidljiv u kontaktu sa svjetski dobrom, međutim, na oba područja smo identificirali točke s kojih bi se mogao konkretno ocjenjivati vizualni utjecaj.
- Sagledavanjem cjelokupnog područja, a na temelju svih analiza, utvrđuju se područja zajedničkih obilježja. To su područja koja se formiraju temeljem razdoblja formiranja, namjena i sadržaj u tom prostoru, urbani uzorci, tipologija gradnje i krajobrazni uzorci. Na temelju takve analize utvrđena su 23 urbana tipa koja ukupno imaju 51 područje zajedničkih obilježja koja predstavljaju glavni analitički alat za ocjenu osjetljivosti svakog od tih područja. Najosjetljivija područja su Konali, padine Srđa, a manje osjetljivo područje je primjerice gruški zaljev, objasnio je Petrinec.
Na kraju je predstavljač dodao:
- Ova konzervatorskog podloga sagledava prostor s jedne malo dalje rezolucije. Međutim, svako područje zajedničkih obilježja pokriveno je i direktnim smjernicama unutar kojih se osvrćemo na potencijalnu gradnju na tom prostoru, kako pojedinačnih građevina tako i pomoćnih građevina. Dakle, to su načelne smjernice kojima se uvijek nastoji očuvati ona vrijednost koja u prostoru podnosi, dakle odnos izgrađenog - neizgrađenog, udio zelenila, osobito visoki udio zelenila na ovim područjima gdje je ono praktički prisutno, naveo je Petrinec.
