Vlasnici nekretnina u kontaktnim zonama spomeničke jezgre Dubrovnika mahom dobivaju konzervatorske odbijenice za postavljanje solarnih panela na krovove. Takvi bi zahvati utjecali na vizure i postav svjetskog dobra pod UNESCO-ovom zaštitom.
Ovu je temu na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća otvorila vijećnica Petra Marčinko (Srđ je Grad), a informaciju potvrđuje predsjednik Vijeća Gradskog kotara Ploče iza Grada Đani Banovac na svom primjeru.
- Prije samog pokretanja projekta potrebno je tražiti mišljenje konzervatora za sve što temeljem uredbe vizualno može ugroziti identitet gradske kontaktne zone. Osobno sam za svoju kuću poviše Vatrogasaca zatražio i dobio negativno mišljenje konzervatora. Želja mi je bila urediti samoodrživu kuću, ali je čitav projekt zaustavljen u začetku, na tom negativnom odgovoru za solare. Zbog svega toga nismo u mogućnosti koristiti namjenske fondove EU i naših ministarstava – prepričava Banovac.
Stanovnici Ploča i Pila dobivaju negativne odgovore struke i Grada Dubrovnika na zahtjeve za postavljanje solarnih panela na svoje kuće i zgrade, rekla je Marčinko i dodala: „Građani ističu kako je ironično da na Pločama imamo građevine bez struje, vizualno štetne za samu buffer zonu, dok se njima onemogućava suvremeni razvoj”. Zanimljivo je kako su odbijenice, prema njezinoj izjavi, dobili vlasnici objekata s kosim ali i ravnim krovom.
Iz Ministarstva kulture i medija su potvrdili kako, sukladno sustavu mjera zaštite, Konzervatorski odjel u Dubrovniku ne odobrava postavljanje solarnih panela na krovovima unutar zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Dubrovnika (zona zaštite A) ni na kosim krovovima kontaktnih zona.
- U zonama B i C zaštite (područje Ploča, Iza Grada, Konala, Pila i Boninova) moguće je postaviti solarne panele na manje izloženim pozicijama unutar pojedinog građevnog sklopa (terase, vrtovi, pomoćne zgrade, ravni krovovi), ukoliko ne narušavaju dominantne vizure zaštićene povijesne cjeline, osobito u zajedničkoj vidljivosti sa svjetskim dobrom. Ista rješenja primjenjuju se i unutar zaštićenih gradskih predjela Sv. Jakova i Gimana. Stručnjaci Ministarstva kulture i medija upravo rade na izradi preporuka za ugradnju solarnih panela u kulturno-povijesnim cjelinama, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te strateškim dokumentima zakonima i propisima EU i RH (Strategija nisko ugljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu), kao i preporukama UNESCO-a - navodi Renata Margaretić Urlić, glasnogovornica Ministarstva kulture i medija.
Alternativna rješenja postoje, ali su daleko skuplja od konvencionalnog.
- Postoji alternativa koju su primijenili u Italiji. Radi se o solarnim kupama čija je cijena tolika da je to za nas još uvijek čista fikcija – kaže Đani Banovac koji je istražio i tu mogućnost.
Malo bi se tko upustio u takvo ulaganje bez poticaja.
- Upoznati smo s primjerima fotonaponskih kupa kanalica, koje su implementirane na objektima u Evori, u Portugalu, i Pompejima, u Italiji. Kupe svojim oblikom i izgledom odgovaraju tradicionalnom pokrovu, a u sebi imaju skrivene fotonaponske ćelije koje akumuliraju solarnu energiju i pretvaraju je u električnu. Ugradnja fotonaponskih kupa rezultat je pilot projekta koji ima za cilj doprinos održivom razvoju, smanjenju karbonskog otiska, a koji uvažavajući vrijednost povijesnih građevina iznalazi inovativna rješenja. Iako su očekivano početna ulaganja skuplja, kasnije se postižu uštede na potrošnji električne energije iz mreže – kaže Mihalea Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Mogu li se takve kupe postavljati i u povijesnoj jezgri te postoji li mogućnost sufinanciranja iz javnih sredstava?
- Nove tehnologije donose rješenja koja ne moraju nužno biti neprikladna za implementaciju na povijesne građevine, već naprotiv mogu doprinijeti njihovom očuvanju. Kroz dijalog s konzervatorskom službom, trebalo bi sagledati prednosti i mane ovakvih sustava te njihov utjecaj na baštinu te eventualno testirati primjenu kao pilot projekt na nekom od projekata obnove. Svakako, pitanje tehničke sukladnosti proizvoda i odgovarajuće regulative i smjernica su prvi koraci koji je potrebno poduzeti, i to na nacionalnoj razini. U razradi projekata iz domene „pametnih gradova“ moglo bi se predlagati ovakva rješenja koja bi bila prikladna za sufinanciranje iz europskih fondova – odgovara Skurić.