U Velikoj vijećnici javno je izložena Prijedlog Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika. Ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić pozdravila je okupljene. Profesor Jukka Jokilehto više je rekao o razlozima i potrebama izrade Plana upravljanja.
- Jedan od ciljeva i zadataka Plana upravljanja je kontrola i provedba zakonodavnog i planskog okvira koji osigurava da će integrirano urbano planiranje i konzervacija svjetske baštine unutar povijesnog urbanog krajolika. Važan dio upravljanja lokalitetom je pripremljenost za opasne situacije, katastrofe. To znači da trebamo identificirati potencijalne ugroze na teritoriju, a to znači utvrđivanje ranjivosti, ranjivih točaka pojedinih lokaliteta i potencijalnih rizika u odnosu na različite tipove ugroze kao što su požari, poplave, potresi. Ključ učinkovite zaštite baštine koja je pod rizikom je planiranje unaprijed i pripremljenost, naglasio je Jokilehto.
Voditelj izrade, profesor Nenad Lipovac govorio je više o pravnom odnosno zakonodavnom okviru za izradu Plana upravljanja.
- Podloge su vrlo dobre, ono što još nigdje nemamo dorečeno zakonom, to je famozna kratica HIA - Heritage Impact Assessement (Utjecaj zahvata na kulturno dobro). Samo znamo da je za svaki zahvat on naveden, to je jedna uredba o procjeni utjecaja na okoliš kad se mora napraviti ta studija, ali HIA na razini svijeta, UNESCO-a ima vrlo jasno navedene stvari i to se i provodi. Hrvatska ima zakonodavstvo koje je dovoljno restriktivno, ali možemo puno toga dodati, u pozitivnom smislu, u prostorno planske dokumentaciji i toga se trebamo držati, to je temelj. U procesima koje smo naveli, temeljna stvar koju smo zaključili bio je problem što nemamo detaljni plan uređenja i što nemamo mogućnosti da na neki način konzervatorske podloge koje su obavezne, podrobnije prikažemo, poručio je Lipovac.
Ivana Katurić govorila je o strukturiranja Plana.
- Planovi upravljanja imaju relativno kratak rok trajanja, prva generacija planova jednostavno se trebaju početi provoditi i u procesu provođenja ona ima mogućnost korigiranja i prilagođavanja, poručila je Katurić.
Krunoslav Šmit predstavio je tematske blokove s naglašenim aktivnostima, a među njima su Upravljanje dobrom i izgradnja kapaciteta, a najvažniji cilj je uspostavljanje stabilne upravljačke strukture i kontinuirane izgradnje kapaciteta. Drugi tematski blok tiče se Zaštite, očuvanja i održavanja. Naveo je kako jedna od aktivnosti izrada konzervatorske podloge za svjetsko dobro koja bi mogla postati podloga za urbanistički plan uređenja, a što još nije napravljeno. Naglasio je kako je važna izrada UPU-a koji treba imati detaljniju razradu obrade od one minimalne razrade koju propisuje zakon, a kako bi se moglo sveobuhvatno, s dovoljno detalja, mogli sagledati sve ono što se događa u dobru koje je pod zaštitom. Također, važno je odrediti granice UPU-a koje odgovaraju granicama svjetske baštine te isto tako definirati smjernice za njegovu izradu. Nabrojio je Šmit još nekoliko podloga koje potrebno napraviti. Izdvojio je važnost očuvanja i promicanja tradicijske stolarije, ali i izmjenu postojeće PVC- stolarije koja je izazvala dosta pažnje. Govorio je o statičkoj sanaciji, a pojasnio je kako se lokalni stanovnici za većinu intervencija na kulturnim dobrima obraćaju Konzervatorskom odjelu, ali je utvrđeno da je znatan dio tih aktivnosti vezan za neke sporne situacije koje opet imaju imovinsko-pravnu prirodu ili suvlasničke odnose ili neke zahvate koje nužno nisu u nadležnosti konzervatora te se predlaže da se rješavanje tih problema koji direktno nisu vezani za Konzervatorski odjel, usmjeri i na druge službe koje te teme mogu obraditi s konzervatorima. Tu se prvenstveno misli na komunalno redarstvo, državni inspektorat, upravne odjele Grada Dubrovnika i drugi.
Predložio je osnaživanje postojećih institucija na način da se delegiraju osobe u inspektoratu koje bi bile zadužene za zaštitu kulturnog dobra, a isto tako utvrdili su da postoji potreba za povećavanjem rada inspekcija. Iznio je i važnost „Dubrovačkog oka“ kao važan element dijaloga između građana i službi.
Jedna od točaka je i očuvanje i unaprjeđenje gradskog zelenila i prirodnog okruženja gdje je Šmit naveo kako je važno napraviti 'zeleni katastar Grada' kao alat za upravljanje zelenim javnim prostorima, važno je imati krajobraznu osnovu koja bi se trebala ugraditi u sve prostorno-planske dokumente i strategije.
U tom kontekstu spomenuo je održivi razvoj i očuvanje Lokruma te da cijeli prostor Grada i otoka treba gledati kao jednu cjelinu. Podcrtan je i razvoj projekata sufinanciranja istraživanja, očuvanja i obnove povijesnih vrtova.
O održivom razvoju odnosno o društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti govorila je sociologinja Jana Vukić koja je pojasnila kako je Dubrovnik važan kao živi grad te je ključna revitalizacija, da se mladim ljudima omogući da žive u povijesnoj jezgri i okolnom području. Govorilo je o poboljšanju kvalitete života stalnih stanovnika, ali i osiguranju stanovnicima dostupnost usluga i opskrbe, obnovi infrastrukturne mreže na području pod zaštitom, modernizaciji i povećanju učinkovitosti upravljanja otpadom i smanjenju otpada. Isto tako, trebalo ugraditi mjerače buke i razviti učinkovit sustav kontrole.
Damir Pološki više je govorio o upravljanju prometom gdje je važno spriječiti blokiranje zaštićenog područja.
- Javni promet grada je vrlo dobar samo do momenta kad ne nastaju prometne gužve i koje njega blokiraju i poništavaju njegovu vrijednost. Cijela kontaktna zona bi se mogla pošteno 'opješačiti' i urediti sa stazama, rekao je Pološki naglasivši kako je važno uključiti i morski prijevoz putnika.
Urednica Plana Katarina Horvat-Levaj navela je kako su Plan izradili vrhunski stručnjaci koji su obradili sve bitne aspekte - od zaštite spomenika, preko prometa, turizma do akcijskog plana i strateških planova upravljanja.
Hrvoje Carić govorio je o zaštiti okoliša, pohvalio je program o zaštiti okoliša koji je izradio nadležni gradski upravni odjel te je, govoreći o turizmu, pohvalio monitoring koji provodi Grad Dubrovnik jer se upravo tim monitoringom mogu utvrditi pozitivni i negativni učinci. Carić je kazao kako turizam može biti puno jači motor razvoja, a spomenuo je i preveliku ovisnost o turizmu i traženje alternativa. Također, rasterećenje mora biti u koordinaciji s drugim aktivnostima i mjerama.
Ana Portolan dodala je izazov cruising turizma i njegove utjecaje. Na Plan se na kraju osvrnuo i Ljubomir Miščević.
Inače, javna rasprava traje do 6. ožujka, a nakon provođenja javne rasprave Plan upravljanja, kao plan nulte kategorije koji dosad za područje Dubrovnika nije postojao, uputit će se Gradskom vijeću na raspravu i donošenje, a nakon što ga predstavničko tijelo usvoji ovaj strateški dokument stupit će na snagu.
Plan upravljanja izrađen je ciljem stvaranja pretpostavki za upravljanje zaštićenom spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a uz istodobno očuvanje i razvijanje suvremenog života Grada na održivim postavkama. Poslužit će kao prijeko potrebna podloga za sve daljnje planove, odluke i strateške dokumente kojima će se uređivati život na području povijesne jezgre.
Ugovor o izradi Plana upravljanja potpisan je krajem srpnja 2019. godine s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu koji je izrađivač plana, dok je naručitelj Zavod za obnovu Dubrovnika.