StoryEditor
DubrovnikMIHAELA SKURIĆ|

RAVNATELJICA ZAVODA ZA OBNOVU O PLANU UPRAVLJANJA: Dobit ćemo krvnu sliku Grada, od uskih grla do infrastrukture i poželjnog broja posjetitelja

Piše Maja Rilović Koprivec
22. rujna 2021. - 07:24
Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu DubrovnikaTonci Plazibat/Cropix

Ministarstvo kulture i medija povjerilo je Zavodu za obnovu Dubrovnika izradu, a sada i provođenje Plana upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika. Višegodišnji rad, dug partipacijski proces u kojem je proveden i popis stanovništva, niz ključnih gradskih odluka pa i promjena zakona, sumirani su u Plan koji se ima provoditi u petogodišnjem razdoblju do 2026. Ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić, na čelu je ustanove koja je izradila prvi plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a u Hrvatskoj, na što nesumnjivo u Zavodu trebaju biti ponosni.

- Istina je, ne hvalimo se možda koliko bi trebali. Od 2005. godine postoji obveza izrade planova za lokalitete koji su prethodno upisani u svjetsku baštinu, a još 2008. godine Zavod je prepoznat kao čimbenik koji bi mogao to iznijeti na temelju iskustva koje je imao i u obnovi, komunikaciji s UNESCO-m, istraživanjima koja su se radila na ovom području i širokim znanjem. Problem je bio što to nije pratilo zakonodavstvo, sve do 2020. Plan nije bio unesen zakonu, a nije postojala ni metodologija, pravilnici kako se on izrađuje… Bez potrebnih alata mi smo koristili svjetsku praksu i primijenili je lokalno, što je bilo teško i zahtjevno uz opsežan participacijski proces u kojem smo za stol doveli široki profil i struke i građana kojih se sve najviše i tiče jer je ovo živi grad, a ne neki zabačeni arheološki lokalitet. Morali smo razmišljati kako ljudima sve osigurati kako bi ovdje ostali živjeti, a ne koje ćemo restauratorske tehnike primjenjivati. Sve je bilo novo i izrađivaču pa smo se svi zajedno učili da bi na kraju dobili ovako dobar rezultat u kojem se svjetska baština štiti i izvan njenih granica, u kontaktnoj zoni i onoj koja je okružuje. Iza Plana su stali svi i svi očekuju njegovu pravu implementaciju.

Iako građanima ne izgleda tako, Dubrovnik se donošenjem Plana značajno odmaknuo od mogućnosti da se zbog stihijskog korištenja baštine nađe na UNESCO-vu popisu ugrožene svjetske baštine kako se to činilo 2014. godine.

Prostor povijesne jezgre, gradskih zidina i tvrđava, industrijskog predgrađa Pila, kompleksa Lazareta i otoka Lokruma – osim što je naša, ujedno je i svjetska baština. Svako dobro svjetske baštine mora imati odgovarajući sustav zaštite i upravljanja kako bi se osiguralo očuvanje vrijednost zbog kojih ima taj prestižni status. Izradom Plana upravljanja po UNESCO-vim smjernicama, a još više jednoglasnim donošenjem na predstavničkom tijelu vlasti, osigurao se okvir za zaštitu i upravljanje, te se po toj osnovi ne može govoriti o ugroženosti baštine.

image
Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika
Tonci Plazibat/Cropix

Na javnom uvidu bilo je primjedbi oko načina uprave, odnosno tvrdilo se da građani izbačeni iz upravljačkog odbora Plana – možemo li razjasniti te dvojbe?

U prijedlogu Plana u izvršnom odboru, koje je zaduženo za provedbu akcijskog plana, sve skupine dionika su imale svog predstavnika, dok su upravni odbor po funkciji činili ministar kulture, župan i gradonačelnik. Nakon javne rasprave, u usvojenom Planu, upravni odbor čine ministar kulture, župan, gradonačelnik, te predstavnik stanovnika područja svjetskog dobra i predstavnik udruga civilnog društva. Izvršni odbor zadržao je predloženu strukturu dionika, sve predstavnici Ministarstva za kontakt s UNESCO-om, konzervatorskog odjela institucija koje su inače zadužene za upravljanje određenim segmentima i procesima, na području svjetskog dobra od ureda gradonačelnika, Zavod za obnovu za prostorno uređenje, do predstavnika Rezervata Lokrum, Sveučilišta i udruga građana, međutim broj članova se povećao na 13 osoba.

Planom je predviđeno više od pedeset aktivnosti u sljedećih pet godina za kojih je ovaj plan donesen? Koje će imati prioritet?

Prilikom izrade Plana, na radionicama i kroz upitnike izvršeno je prioritiziranje ciljeva, tako da su uspostava stabilne upravljačke i kontinuirana izgradnja kapaciteta, očuvanje javnog dobra i javnog prostora, Dubrovnik kao živi grad i zaštita okoliša prioritetni ciljevi. Na razini aktivnosti sagledala se usklađenost sa višegodišnjim financijskim okvirom, doprinos pokazateljima provedbe, dugoročnost provedbe, te će izvršni odbor usmjeravati provedbu i određivati prioritete.

Planovi upravljanja su strateški dokument koji treba planirati lokalni razvoj pod značajnim pritiscima turizma i investitora. U tom je smislu nadređen GUP-u Grada Dubrovnika. Što je Planom nužno ugraditi u novi GUP i Prostorni plan?

Planom je osigurano promišljanje šireg koncepta zaštite i konteksta šireg od samog svjetskog dobra. Aktivnosti imaju za cilj očuvanje kvalitete cijelog povijesnog urbanog krajolika, za što su temelj dobri instrumenti planiranja i naravno njihovo dosljedno provođenje.

Proširenje kontaktne zone je bio prvi korak k tome, izrada konzervatorske podloge za kontaktnu zonu drugi. Konzervatorsku podlogu izradilo je Ministarstvo kulture, i ona je dostupna na njihovim stranicama.

Planom upravljanja je određeno da treba: izmijeniti GUP u skladu s konzervatorskom podlogom; razviti protokol za provedbu Procjene utjecaja na kulturno dobro(HIA); izraditi konzervatorsko- krajobraznu podlogu za samo svjetsko dobro, koja će biti podloga za Urbanistički plan uređenja s detaljnom razinom obrade, koji se također treba izraditi.

Balans s turizmom

Jesu li sredstva iz gradskog proračuna dovoljna za program obnove? Koliko košta obnova jednog bloka u gradu?


Sredstva nisu dovoljna, osobito u ovo vrijeme poremećenih gospodarskih kretanja, te Zavod ne iskorištava u potpunosti svoje mogućnosti u realizaciji programa obnove. Isto tako nemamo dovoljno „ni vremena ni prostora“ za izvođenje radova, nastojimo balansirati sa turističkom sezonom, nemogućnošću organiziranja prijevoza, gradilišta i ostalim ograničenjima. Dosad je bilo potrebno oko 3 milijuna kuna za prvu fazu aseizmičke sanacije – radove na vanjskim nosivim zidovima jednog bloka, no računamo na poskupljenje cijena i materijala i prijevoza.

Očekivanja građana u povijesnoj jezgri su velika, a Planom se u stvari tek definira koji se dokumenti trebaju donijeti da bi se rješavala očekivanja građana za normalan život koji je narušen u trenutku dokidanja Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre i Ploča?

Očekivanja i trebaju biti velika, jer se deregulacijom i dokidanjem starog Provedbenog urbanističkog plana omogućilo proizvoljno iskorištavanje prostora koje je rezultiralo smanjenom kvalitetom života. Ovim Planom se prepoznalo da je nužno donošenje urbanističkih planova manjeg mjerila, ali i novih lokalnih uredbi nove generacije vezano za upravljanje javnim prostorom, stambenim fondom i ostalim sastavnicama.

Kakvu suradnju očekujete s institucijama koje trebaju raditi te tzv. dokumente nižeg reda?

Plan se i donio radi koordinirane suradnje između različitih sektora i razina upravljanja, kako bi se redovne aktivnosti pažljivo provele na način da štite iznimnu univerzalnu vrijednost, ali i druge vrijednosti. Razni dionici i institucije su već bili uključeni u izradu, a tako će biti i tijekom provedbe.

image
Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika
Tonci Plazibat/Cropix

Kakav će utjecaj Plan imati na broj apartmana, ugostiteljskih objekata, ili broj stalnih stanovnika? Hoće li sugerirati jedinicama lokalne samouprave kupovinu nekretnina u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni kako bi strateškim naseljavanjem i upravljanjem zaštitili ono što cijeli svijet čini vrijednim?

Demografski trendovi su negativni te je planirana uspostava dodatnih mjera revitalizacije. Jedan od mehanizama jest fond za kupnju stambenih jedinica, no isto tako je i obnova postojećeg stambenog fonda u privatnom vlasništvu, koju Zavod provodi, međutim mogućnosti financiranja iz gradskog proračuna uvelike određuju uspješnost u provedbi, a upitna je prikladnost za financiranje iz europskih fondova.

Veliki je naglasak na upravljanju posjetiteljima i prometom, problem koji je ova turistička sezona vratila u prvi plan. Koji su dokumenti Planom predloženi kako bi se definirao optimalan broj posjetitelja odnosno prometa da bi Dubrovnik zadržao svoje vrijednosti, i koje ih institucije trebaju donijeti ?

Temeljno Grad Dubrovnik treba razviti strategiju integriranog upravljanja turizmom, u suradnji sa turističkim operaterima i zajednicom. Treba izraditi Plan nosivog kapaciteta i pored toga, razviti model upravljanja posjetiteljima. Plan će procijeniti uska grla, ključne stanice, infrastrukturu i broj posjetitelja, upravljanje u situaciji premašenja i slično. Dodatno, Lokrum treba imati svoju posebnu studiju nosivosti.

Promet treba riješiti razvijanjem prometnog sustava baziranog na Planu održive urbane mobilnosti, koji treba biti usklađen sa Planom nosivog kapaciteta, a oslanjati se na smanjenje gradskog prometa, razvoj alternativnih sustava prijevoza, te intermodalni prometni sustav.

Osim pionirske izrade Plana, Zavod radi na osnovnom zadatku obnove i aseizmičke sanacije. Da je potres kakav je lani pogodio Zagreb kojim slučajem bio u Dubrovniku, koji bi dijelovi grada bili najugroženiji?

Svakako povijesna jezgra. Važno bi bilo provoditi istraživanja, seizmička i geološka, pa rezultate uzeti u obzir prilikom izrade urbanističkih planova, planova evakuacije, projektiranja.. Povijesna jezgra je najviše istraženija, ali istraživanja bi trebalo novelirati, vršiti monitoring.

image
Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika
Tonci Plazibat/Cropix

ZOD ulaže u privatno vlasništvo građana da bi bilo otporno na potres, no imate i poteškoća s vlasnicima, napose onima koji iznajmljuju, odnosno prodaju. U koliko slučajeva je dosad naplaćeno založno pravo, odnosno da je vlasnik u slučaju prodaje obnovljene nekretnine, trebao vratiti novac u proračun za obnovu? Vodi li Zavod zbog toga sudske sporove?

Ukoliko vlasnici prodaju nekretnine na kojima je izvršeno ulaganje sredstava iz programa obnove u roku 15 godina od izvođenja radova, dužni su izvršiti povrat uloženih sredstava.

Tijekom 2021. godine pristiglo je oko 50-tak ponuda u vezi prava prvokupa. U 15 posto predmeta utvrđena je obveza povrata uloženih sredstava, o čemu Grad Dubrovnik obavještava vlasnika u svom zaključku. Vlasnik-prodavatelj se može oglušiti na navedeni Zaključak i obvezu povrata, u kojem slučaju Zavod pokreće sudske sporove radi upisa zakonskog založnog prava i povrata uloženih sredstava. Preinake na unutarnjoj statici zgrada čiji je vanjski plašt aseizmički učvršćen

Što je od javnih prostora unutar zidina ostalo za obnovu osim trijema i pročelja Kneževa dvora? Hoće li se to uskoro početi raditi?

Protekom vremena od velikih poslova obnove javnih objekata iz osamdesetih godina, dosta objekata javne namjene ima potrebe sanacije pojedinih elemenata, većinom krovova i fasada, ali i kompletne obnove interijera i instalacija poput Kneževa dvora. Dosta je objekata zrelo za obnovu - bivši zatvor u ulici braće Andrijića, u kojem bi trebao zaživjeti arheološki muzej, Sponza, Umjetnička galerija, kazalište, kino, a isto tako javni prostori, popločanja ulica i trgova, skalini od Jezuita, arheologija u dvorištu škole.

Koje još projekte sada pripremate? Je li nakon Lazareta sada sve usmjereno na pripremu dokumentacija kako bi se kandidirali za europska sredstva?

Naglasak je na pripremi projektne dokumentacije kako bi se mogli prijavljivati na natječaje za europska sredstva. Pritom najveće mogućnosti i potencijal nose kulturna dobra na otoku Lokrumu, ljetnikovci u Rijeci dubrovačkoj koji su u gradskom vlasništvu i za koje smo dosad veliki dio dokumentacije pripremili, te već spomenuti arheološki muzej na Pustijerni. Proces izrade dokumentacije je složeniji i dugotrajniji za kulturna dobra. U pravilu uključuje konzervatorsko restauratorska i arheološka istraživanja, što doprinosi identificiranju vrijednosti te rezultira smjernicama za najbolju moguću zaštitu i obnovu pojedinih dijelova, te definiranje buduće namjene objekta.

item - id = 1129102
related id = 0 -> 1131257
related id = 1 -> 1129083
25. listopad 2021 21:03