U Hrvatskoj se planira ukinuti mjera samoizolacije učenika osnovnih i srednjih škola u slučaju kontakta sa zaraženom osobom, pod uvjetom da nemaju simptome bolesti COVID-19 i da su negativni na redovitom tjednom testiranju. Ministarstvo obrazovanja razrađuje model samotestiranja učenika i, prema prvim informacijama, roditelji će svakog mjeseca od škole dobiti testove o trošku države.
Plan je da se učenici testiraju doma svakog ponedjeljka prije nastave i kod pojave zaraze u razredu. U danima rušenja rekorda broja novozaraženih koronavirusom, kad je oko 30 tisuća učenika u samoizolaciji, država u samotestiranju vidi rješenje za što manje izostanaka s nastave i zatvaranja djece u domove.
Psihologinja o utjecaju samoizolacije
- Samoizolacija je mjera koja, nažalost, pogađa djecu već dulje vrijeme, a utječe i na dijete i na ostale članove uže obitelj. Reakcija na samoizolaciju ovisi o osobinama samog djeteta i o okolnostima koje ga okružuju. Samoizolacija uključuje izoliranost, gubitak rutine i socijalnog kontakta. Ono što djeci sigurno nedostaje je ono što im je potrebno za normalan rast i razvoj – izravni kontakt s vršnjacima, boravak na otvorenom i nastava uživo. Iako prate nastavu online, učenici navode da uživo lakše prate nastavu i bolje razumiju gradivo. Ističu da im je posebno teško danima stajati u kući bez druženja s vršnjacima i odlaska na aktivnosti. Vjerujem da samoizolacija ne ostavlja trajne negativne posljedice uz objašnjenje primjereno dobi djeteta, podržavajuću okolinu i pomoć u ispunjavanju svakodnevice. Nažalost, primjećujemo da višestruke samoizolacije i nepovoljne obiteljske okolnosti negativno utječu na djecu – kaže Danijela Kekez, magistra psihologije.
Nada se, kako kaže, da je korisnost mjere veća od štete koja se njome može prouzročiti.
S obzirom na otpor dijela populacije prema samom testiranju, što se pokazalo pri uvođenju obveznih COVID potvrda za pristup radnom mjestu u javnim službama, ne iznenađuju dvojake reakcije već po najavi ove vijesti o testiranju djece. Iz Ministarstva su objavili kako je testiranje dobrovoljno, pa roditelji koji ne žele da njihovo dijete bude uključeno neće preuzimati testove, ali u slučaju pojave zaraze u razredu njihovom će djetetu biti izrečena mjera samoizolacije, kao što je to i dosad bio slučaj. Čitava je stvar temeljena na povjerenju u društvo, odnosno u odgovorno ponašanje roditelja i solidarnost.
Mame ne žele kopanje po sluznici
Čim je neslužbeno objavljena informacija o uvođenju testiranja učenika, na Facebook grupi DUMAM-e, Mame iz Dubrovnika i okolice objavljen je prijedlog da se djeca testiraju sublingvalnim odnosno antigenskim testovima koji koriste slinu kao uzorak. „Činjenica je da je puno djece zaraženo, logično je da se trebaju testirati u svrhu sprečavanja širenja virusa, ali ne konstantnim kopanjem sluznice. Hoćemo li pokrenuti kakvu peticiju, inicijativu“, pokrenuto je pitanje.
Postoji li značajna razlika u kvaliteti, osobito kad su u pitanju sumnje u osjetljivost na omicron varijantu, te u cijeni antigenskih testova koji koriste slinu kao uzorak i brisa nosnog ždrijela?
- Po nama nema neke značajne razlike. Navodno se omicron jednako detektira sublingvalno i nazalno, a neki drugi su bolje detektirani nazalno. S obzirom da je sve to novo, bojim se da nitko sa stopostotnom sigurnošću ne može nešto tvrditi, ali je znakovito da je svakome tko je kod nas kupio brzi test i bio pozitivan, PCR potvrdio nalaz. Nazalni testovi su odavno u prodaji, sublingvalni odnedavno jer nisu bili priznati. Mislim da su ipak ti testovi rađeni na uzorku iz sline mnogo prihvatljiviji za djecu - kaže magistra farmacije Marina Svilokos, ravnateljica Ljekarne Dubrovnik.
Nije ugodno, ali je korisno
Brzi testovi koji se rade uzimanjem obriska nosa traženiji su i više se prodaju od sublingvalnih. Magistra farmacije vjeruje da je to posljedica ranijih objava kako antigenski testovi koji koriste slinu kao uzorak nisu prihvatljivi za izdavanje COVID potvrda. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u studenom je objavio da ti testovi nisu dovoljno pouzdani i da je po nekim istraživanjima najmanje svaka treća osoba koja je zaražena dobije negativan nalaz umjesto pozitivnog. Po njima, uzorak sline je nepouzdan uzorak i ne može se koristiti za službenu svrhu, već isključivo kao orijentir za osobnu potrebu, a u slučaju da je pozitivan potrebno je provesti neki od pouzdanijih testova. Prema Europskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti, nazofaringealni uzorci su zlatni standard za testiranje na COVID-19 PCR i brzim antigenskim testovima.
Dr. Matija Čale Mratović, specijalist školske medicine, vjeruje kako je redovito testiranje korisno u sprječavanju širenja bolesti.
- I ne pamtim koliko sam se puta od početka pandemije testirala. Nije ugodno, ali da će to naštetiti, neće. Jednako se tako govorilo o maskama. Ne štete nezdrava hrana, silna plastika iz koje pijemo ni olovo iz auta, a šteti nešto što smanjuje vjerojatnost da se djeca zaraze?! Neki će se buniti što god se predložilo. Veća je trauma razboljet se i zatvoriti djecu doma. Štitimo djecu od svega i svačega, uključujući od toga da se na ovaj način uče brinuti o sebi, ali i o drugima – komentira dr. Čale Mratović.
Što se tiče pouzdanosti brzih testova, dr. Čale Mratović upućuje na najnovije istraživanje u San Franciscu. Kako prenosi Hina, u 115 dobrovoljaca pozitivan nalaz PCR testa uspoređen je s rezultatima Abbottova brzog antigenskog testa, koristeći uzorke brisa iz nosnica i grla. U uzorcima brisova grla stručnjaci su otkrili gotovo 40 posto manje pozitivnih nalaza testa na COVID nego u brisevima iz nosa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....