Imate doma azitromicin ili neki drugi antobiotik kupljen u Trebinju ili Neumu? Magistra farmacije upozorava na što treba paziti

Brojna dubrovačka kućanstva u svojim kućnim zalihama u pričuvi čuvaju azitromicin ili neki drugi antibiotik kupljen bez liječničkog recepta u ljekarnama u okruženju, prije svega u Trebinju i Neumu, u Bosni i Hercegovini. Misleći kako je dobro imati medicinsku pomoć pri ruci, u slučaju potrebe ili zbog nezadovoljstva generičkim ekvivalentom nekog lijeka, kupuju se u privatnim ljekarnama koje još uvijek nude prodaju antibiotika.

Ljekarna Dubrovnika

Tonći Plazibat/Cropix

- Kad je u pitanju regulativa vezana uz lijekove, Hrvatska spada među uređene europske države. Odavno nije moguće kupiti antibiotik bez liječničkog recepta što, nažalost, nije slučaj svugdje u Bosni i Hercegovini. Dio Hercegovine koji gravitira dubrovačkom području približava se našim standardima. Međutim, u ostalim dijelovima vrijedi ona: plati i nosi što želiš! Kolege se protiv toga bune, ali privatnici idu za zaradom. Dok se ne urede zakoni i uvedu kontrole, prodavat će se Sumamed bez ikakvog pitanja zbog čega se traži i tko je to odobrio. Naši liječnici pritom nemaju saznanja da je pacijent koristio nešto na svoju ruku, ljudi prešute i sami znajući da to nije ispravno. Imate pojedince koji nekoliko puta godišnje sami uzimaju Sumamed bez savjetovanja s doktorom. Zgražamo se nad neracionalnom upotrebom antibiotika jer ona vodi do širenja bakterija otpornih na lijekove - kaže magistra farmacije Marina Svilokos, ravnateljica Ljekarne Dubrovnik.

Antibiotici se doživljavaju kao rješenje za svaku bolest s povišenom temperaturom, i kod virusnih infekcija, bez znanja obiteljskog liječnika. Jednak problem predstavlja i druga skupina osoba ‘sam svoj doktor‘, koja s nestankom simptoma bolesti samoinicijativno prestaje uzimati lijek.

Svjetska zdravstvena organizacija u Tjednu podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji upozorava na globalni značaj ove teme. Kažu kako je je otpornost bakterija na antibiotike jedan je 10 vodećih problema današnje medicine. Dovoljno govori podatak da u Europskoj uniji godišnje umre preko 35.000 ljudi od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama.

/Shutterstock

- Ljudima nedostaje informacija i mislim da medijsko osvješćivanje može mnogo pomoći, jer je ovo, u konačnici, najveća crna kronika. Susrećemo se s različitim slučajevima. Po treći put nam dolazi majka čija šestomjesečna beba ima grlobolju, a liječnik ne da antibiotik smatrajući da je riječ o virusnoj infekciji. Majka je ljuta, ali ne možemo olako davati antibiotike – upozorava magistra farmacije.

Prema podacima Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u Hrvatskoj je situacija jako loša. Umjesto da pada s objavom alarmantnih podataka, strelica dnevne potrošnje antibiotika strelovito raste. Pojedine bakterije poput MRSA-e, escherichia coli i klebsiella pneumoniae, otporne su na neke rutinske antibiotike.