Osim za stabla koje izravno napada, neugodan je i za ljude i za životinje, može izazvati burne alergijske reakcije i nikako se ne da do kraja iskorijeniti. Riječ je o borovu prelcu, koji nam pojavom pokvari svako proljeće, pa tako i ovo. Bijela klupka već danima gledamo na granama alepskog bora, a rasprostranila su se po cijelom dubrovačkom području.
U očekivanju prvih 'kolona' dlakavih gusjenica koje su kod bliskog kontakta glavni krivac za sezonske alergije, u dubrovačkom smo se Vrtlaru raspitali kako se bore protiv štetnika:
-Vrtlar d.o.o. provodi mehaničke mjere suzbijanja gusjenica borovog četnjaka gnjezdara na borovima koji su, sukladno Ugovoru s Gradom Dubrovnikom, u održavanju Vrtlara. Uklanjanje zapredaka provodi se isključivo radi otklanjanja alergijskih problema ljudi i/ili kućnih ljubimaca, koji mogu biti uzrokovani dlačicama gusjenica te radi estetskih razloga. Potpuno uklanjanje zapredaka s alepskih borova nije moguće, jer se zapreci nerijetko nalaze ili previsoko na stablima ili su smješteni na stablima do kojih nije moguće pristupiti dizalicom – kazali su nam iz Uprave dubrovačkog hortikulturnog društva.
Napomenuli su kako na našem području, zapretke borovog četnjaka gnjezdara, gotovo u pravilu, nalazimo samo na alepskom boru i to na osvijetljenim dijelovima krošnji borova.
- U proljeće, gusjenice borovog četnjaka gnjezdara, krećući se u dugačkim kolonama, napuštaju zapretke i traže pogodno mjesto za kukuljenje. Na taj način se nastavlja biološki ciklus ovog leptira. Borov četnjak gnjezdar (Thaumetopoea pityocampa) je vrsta noćnog leptira čije gusjenice mogu dovesti do golobrsta nekih vrsta četinjača, ali u načelu propadanje četinjača radi ovog štetnika događa se vrlo rijetko. Osjetljiva su samo mlada stabla četinjača – podsjetili su iz Vrtlara.
Gnijezda borova prelca inače su uobičajna pojava, posebno kod relativno toplih zimskih mjeseci. Borov prelac inače obitava na vrstama iz porodice borova (borovi, jele, smreke, ariši), a u Europi je raširen po cijelom Sredozemlju, ali i u srednjoj i istočnoj Europi sve do Skandinavije. Na našem dijelu Jadrana, borov prelac 'gostuje' uglavnom na crnom i alepskom boru.