StoryEditorOCM
DubrovnikZamjena drvoreda

U Mokošici se umjesto alepskih borova sade košćele: raspitali smo se u Vrtlaru zašto su baš one izabrane

Piše Gabrijela Bijelić
16. veljače 2024. - 20:59
Vrtlarovi strulčnjaci ocijenili su kako alepske borove u Ulici Bartola Kašića treba zamijeniti košćelamaCropix/Grad Dubrovnik, MiGK

Objava gradske uprave da će se iz sigurnosnih razloga stabla alepskog bora u dijelu Ulice Bartola Kašića u Novoj Mokošici zamijeniti jednakim brojem košćela zainteresirala je dubrovačke ljubitelje zelenila koji su se odmah zapitali znači li ova promjena i novi pristup sadnji drveća na javnim površinama?

image

Košćela, zaboravljeno stablo našeg djetinjstva

Vinko Pančevski/

Hoće li listopadna stabla, gdje god bude moguće, odmijeniti zimzelena, raspitali smo se u gradskom hortikulturnom društvu Vrtlar:

- Odluka o odabiru neke vrste stabla, u zamjeni postojećeg stabla, ovisi o mnogobrojnim čimbenicima. Konkretno, u Novoj Mokošici, ako govorimo o stablima koja razvijaju veliki volumen krošnje i bitnije pridonose ekološkim, sociološkim, estetskim i svim drugim benefitima u smislu poboljšanja kvalitete života, možemo izdvojiti alepski bor, čempres i košćelu. Sve nabrojene vrste stabala su estetski i klimatološki uklopljene u zadani prostor i sve imaju prednosti, ali pojedine vrste smatramo manje prikladnim za ovu lokaciju. Alepski bor ima niz prednosti, ali je loš odabir za drvoredno stablo iznad parkirališta u Novoj Mokošici – kažu iz Vrtlara i dodaju kako je najveći nedostatak alepskog bora, pogotovo kao sastavnice drvoreda, njegov kratak životni vijek.

- Alepski bor u urbanim uvjetima vrlo rijetko doživi starost iznad 80 godina, najčešće je to oko 60 godina, a prethodno se najčešće počinju javljati problemi sa statičkim svojstvima nadzemnih i podzemnih dijelova, a što se sve manifestira u vidu lomova, izvala i slično. Osim toga, alepski bor, zbog curenja smole nikako nije dobar odabir za vrstu stabla čija krošnja natkriva parkirane automobile, kao što je slučaj u Novoj Mokošici. Za razliku od alepskog bora, košćela je listopadno stablo koje osigurava zasjenu ljeti za velikih vrućina, a u jesen nakon opadanja lišća omogućava željenom zimskom svjetlu i toplini da prodru u stanove. Također, košćela je dugovječna vrsta stabla koja nema značajne štetnike i bolesti. Ona oblikuje lijepu, veliku i kuglastu krošnju, s grana i grančica stabla košćele se ne cijedi smola i prikladna je vrsta za sadnju iznad parkirališnih mjesta – procijenili su Vrtlarovi stručnjaci. Napominju kako će, bez obzira što smatraju kako je košćela u Ulici Bartola Kašića puno bolji izbor vrste stabla od alepskog bora, posvetiti maksimalnu pozornost očuvanju svih postojećih stabala:

image

Alepski bor nakon šezdesete počinje ‘pobolijevati‘

Tom Dubravec/Cropix

- Njihova zamjenska sadnja bit će posljednje rješenje nakon što se iscrpe sve ostale mogućnosti – kazali su iz Vrtlara nakon najave gradske uprave da će se zbog sigurnosti u Ulici Bartola Kašića, od kućnih brojeva 19 do 23, ukloniti alepski borovi i nadomjestiti košćelama.

- Detaljnom analizom i terenskim izvidom stručnjaci društva Vrtlar utvrdili da dio stabala alepskog bora u Ulici Bartola Kašića ozbiljno prijeti sigurnosti građana i da uslijed jačih naleta vjetra može doći do izvale i pada stabala te posljedičnog uništenja imovine, ali i potencijalne prijetnje ljudskim životima. Stoga je odlučeno kako će se navedena stabla ukloniti, te na tom potezu odmah provesti zamjenska sadnja košćelama – poručili su iz Grada Dubrovnika.

Od igračke do boje za vunu i svilu

Košćelu su u popularnom blogu obradili i u Muzejima i galerijama Konavala, pohvalivši njezin dekorativan izgled, svojstvo stvaranja hlada i dječjih igara, kao i jestive i ljekovite osobine:

-Najbolje su za jelo u listopadu. Može ih se pokišati u vodu, pa ih sutradan miksati štapnim mikserom u kašu od koje se mogu raditi uz dodatke priproste nečokoladne čokoladice. Od nje se radi i ukusni liker u koji ne treba dodavati šećer jer su zreli plodovi jako slatki. Samo se preliju rakijom i ostave na suncu dva mjeseca (...) Osim što je jestiva, košćela je i ljekovita. Uvarak od lišća i plodova se koristi u liječenju menstrualnih krvarenja i grčeva. Liječi i proljev, smiruje želudac i zatvara, pa se uvarak koristi za stezanje sluznice u liječenju proljeva, dizenterije i čireva u probavnom traktu (...) Općepoznati hrvatski naziv je crni koprivić. Drvo košćele je tvrdo, pa ga stolari vole za izradu štapova za hodanje i čvrstih alatki, a iz kore se dobivala žuta boja za bojenje vune i svile.

 


 

27. travanj 2024 12:08