Od 10. studenoga, kad je u ovoj sezoni zabilježen prvi slučaj gripe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, do prošlog tjedna, ukupno su prijavljene 203 oboljele osobe, od čega najviše iz Dubrovnika (137), Metkovića (35), Ploča (22) i Korčule (5) osoba. Iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ napominju kako je stvarni broj oboljelih od gripe zasigurno dvostruko, pa i više nego dvostruko veći od broja prijavljenih njihovim ddjelima za epidemiologiju.
Dio oboljelih zbog lakše kliničke slike se ne javi svom izabranom liječniku, a druge ne prijavljuju ni sami liječnici, tvrde iz Zavoda. Danas postoje i brzi kućni testovi na gripu.
Ravnatelj ZZJZ-a, dr. Mato Lakić kaže kako ni statistički podaci koji se tiču broja oboljelih od COVID-a nisu reprezentativni. Stvarna brojka je daleko veća od prijavljenih slučajeva, ali poručuje da je COVID itekako još prisutan što dokazuje i podatak da je u Općoj bolnici Dubrovnik redovito desetak hospitaliziranih pacijenata. Maske ne bi trebalo tek tako odbaciti.
Kad je gripa u pitanju, najveći broj prijavljenih je u dobi 30 do 64 godine, no najveća učestalost obolijevanja od gripe je u djece. Prijavljen je i jedan smrtni slučaj oboljele osobe od gripe (83 godine).
"Svakako, svi oni sa simptomima gripe trebali bi o tome obavijestiti svoga liječnika zbog evidencije, a u slučaju komplikacija bolesti javiti se svom izabranom liječniku na pregled. Iako je epidemija gripe na samom početku, još uvijek se mogu cijepiti sve one osobe koje do sada nisu, a cijepljenje im je preporučano, kao i one koje se žele cijepiti, a ne pripadaju tim kategorijama. Za sve njih je cijepljenje besplatno i mogu se cijepiti kod svojih izabranih liječnika ili u Zavodu", objavili su iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.
Pravilna prehrana doprinosi jačanju imuniteta, ističu iz Zavoda te donose zanimljive preporuke kako izborom namirnica pomoći u bržem oporavku vlastitog organizma.
Preporučuju prehranu bogatu svježim sezonskim voćem i povrćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, ribom, nemasnim mesom. Treba izbjegavati namirnice bogate jednostavnim šećerima i zasićenim masnim kiselinama. Obroci trebaju biti lagani, hranjivi i bogati esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima i mineralima, a važno je unositi puno tekućine kako bi spriječili dehidraciju organizma i nadoknadili elektrolite. Ovo su preporuke ZZJZ-a DNŽ, što konzumirati:
Namirnice bogate vitaminom E koji utječe na bolju funkciju imunološkog sustava: jaje, orasi, lješnjaci, bademi, zeleno povrće, jetrica, pšenične klice, biljna ulja, sjemenke.
Namirnice bogate selenom, mineralom koji pomaže u jačanju imunološkog sustava, naročito u kombinaciji s vitaminom E: brazilski oraščići, kvasac, integralne žitarice, morski plodovi, plava riba, češnjak, luk.
Namirnice bogate cinkom, mineralom koji je ključan za održavanje otpornosti na infekcije: crveno meso, morska hrana (školjke), pšenične klice, špinat, grašak, jaja, mlijeko, sjemenke (posebno bućine), pivski kvasac.
Namirnice bogate vitaminom C, koji pomaže u borbi protiv virusnih infekcija: petrusin, radič, paprika, brokula, agrumi (narančini, naranče, limun, grejp), kivi, kiseli kupus, cvjetača, šipak, kelj, rotkvica, bobičasto voće, kopriva.
Namirnice bogate bakrom, mineralom koji je neophodan za borbu protiv infekcija: morski plodovi, iznutrice, integralne žitarice, kakao, banane, masline, lješnjaci, leća.
Namirnice bogate beta-karotenom poput žutog i narančastog voća i povrća te tamno zelenog lisnatog povrća. To su: mrkva, špinat, blitva, brokula, batat, rajčica, tikva, mango, kruška. Beta-karoten se u organizmu pretvara u vitamin A koji jača imunitet i važan je za obnavljanje tkiva stoga ubrzava oporavak i regeneraciju sluznica gornjih dišnih putova.
Namirnice koje sadrže polifenole, jake antioksidanse koji djeluju blagotvorno po zdravlje ako su svakodnevno prisutni u prehrani čak i u malim količinama: bobičasto voće, agrumi, artičoke, šparoge, luk, petrusin, kelj, čaj, kakao, kava, crveno vino, cimet, đumbir, muškatni oraščić, mediteranski začini.