Nije to bilo tako davno kad su se nekontrolirano trošile plastične vrećice u trgovinama, u nebrojivim količinama, svakodnevno. Građani Dubrovnika navikli su se nositi platnene i druge višekratne burse u spenzu, možda više zbog troška negoli ekologije. Štogod da je, djeluje.
Plastika je i dalje vrlo prisutna u svakodnevnom životu, a posljednjih godina veliku pažnju znanstvene ali i opće javnosti privlači prisutnost mikroplastike. Čitav svijet ostao je zapanjen rezultatima istraživanja Tehnološkog sveučilišta u Sydneyju koja su pokazala da tjedno udahnemo mikroplastike koliko je ima u jednoj kreditnoj kartici.
Dr. Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, baveći se ovom temom odgovara na pitanje, ima li mikroplastika utjecaj na zdravlje ljudi.
„Sve je više istraživanja koja pokazuju da su zrak, hrana i voda kontaminirani mikroplastikom te da je ljudi mogu udisati ili progutati. Prema trenutačnim spoznajama, unošenje mikroplastike ‘per se‘ vjerojatno neće predstavljati objektivan rizik za ljudsko zdravlje. Ipak, priroda rizika ovisi o fizičkim karakteristikama i kemijskom sastavu, kao i vremenu biološke razgradnje. Mikroplastika služi kao vektor, tj. prenositelj raznih potencijalnih opasnosti kao što su toksični aditivi, patogeni mikroorganizmi i geni antibiotske rezistencije. Međutim, stvarne koncentracije udahnute i progutane mikroplastike koja se nakuplja u ljudskom tijelu još nisu poznate. Svakako su potrebna daljnja istraživanja na ovom području kako bi dobili konkretnije odgovore”, navodi dr. Lakić pozivajući se na znanstvene objave na ovu temu.
Navodi kako se potencijalni učinci mikroplastike na ljudsko zdravlje mogu podijeliti u tri glavne kategorije, na kemijske, fizičke i biološke, a zatim dalje prema putu izlaganja i mogućim kliničkim učincima. Navodi dalje kako je EU donijela strategiju za plastiku u skladu s kojom će plastična ambalaža na tržištu EU do 2030. biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena. Također, radi se i na smanjivanju uporabe mikroplastike u kozmetici, a u 2015. Europski parlament je već ograničio upotrebu plastičnih vrećica.
A što je s utjecajem mikroplastike na okoliš i životinjski svijet?
“Zbog velike upotrebe plastičnih proizvoda, ljudskog nemara i nepropisnog odlaganja, većinski dio proizvedene plastike završava u morima, oceanima, jezerima, tlu i svim ostalim sastavnicama okoliša, gdje štetno utječe na okoliš i žive organizme. Pretpostavlja se da će se do 2050. godine u morima i oceanima nalaziti više plastike nego ribe”, prenosi Lakić i nastavlja: „Prijenos mikroplastike kroz prehrambeni lanac u vodenom okolišu djelomično je razjašnjen, dok je dinamika u kopnenim prehrambenim lancima uglavnom nepoznata. Općenito, koncentracija mikroplastike u morima veća je uz obalu i u geografski „zatvorenijim“ morima, npr. Crnom moru i Jadranskom moru, negoli u oceanima. Prema količini i zastupljenosti plastičnog otpada, Jadransko more je među najonečišćenijim morima u Europi. Tijekom vremena mikroplastika se taloži na morskom dnu. Studije na životinjama ukazuju na to da gutanje mikroplastike može uzrokovati štetu organizmima putem njihove fizičke prisutnosti (abrazivni učinci koji dovode do upale, oksidativnog stresa i citotoksičnosti), njihovog kemijskog opterećenja (ispiranje aditiva ili adsorbiranih kemikalija iz okoliša uzrokujući reproduktivnu i razvojnu toksičnost ili izazivanje imunološkog odgovora) ili putem prisutnih mikroorganizama (patogeni koji uzrokuju infekciju ili nastajanje mikroba otpornih na antimikrobne lijekove)”.