U Velikoj vijećnici je u ponedjeljak javno izložen Prijedlog Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika.
Plan upravljanja izrađen je s ciljem stvaranja pretpostavki za upravljanje zaštićenom spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno očuvanje i razvijanje suvremenog života Grada na održivim postavkama. Poslužit će kao prijeko potrebna podloga za sve daljnje planove, odluke i strateške dokumente kojima će se uređivati život na području povijesne jezgre.
Ugovor o izradi Plana upravljanja potpisan je krajem srpnja 2019. godine s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu koji je izrađivač plana, dok je naručitelj Zavod za obnovu Dubrovnika.
Plan bi se trebao realizirati u narednih pet godina, s tim da će se odrediti prioriteti. Cilj Plana, koji ima šest tematskih cjelina, jest uspostaviti dugoročnu upravljačku strukturu te definirati glavne ciljeve upravljanja, a sam Plan ključan je dokument cjelokupnog sustava upravljanja koji daje sažeti pregled teritorija i njegova značaja. Njime se opisuje sustav upravljanja i formulira akcijski plan koji sadrži prioritetne aktivnosti za određeno razdoblje. Ne daje detaljna rješenja za određene probleme, već mu je namjera definiranje općih smjernica za upravljanje očuvanjem, kao i ukazivanje na alate ili instrumente potrebne za provedbu u skladu sa zahtjevima očuvanja svjetske baštine te preporukama UNESCO-a iz 2011. o očuvanju povijesnog urbanog krajolika. Specifična zadaća Plana bolja je koordinacija postojećeg sustava zaštite i planiranja, kao i uvođenje novih nužnih instrumenata, a revidirat će svakih pet godina. Na Planu je radio interdisciplinarni tim stručnjaka.
Mnogi stanovnici grada u zidinama mišljenja su da je Plan trebalo implementirati i puno ranije, o čemu se govorilo na radionicama koje su prethodile javnoj raspravi. Neki su smatrali da bi se trebalo uvesti pravilo da samo stanovnici koji stvarno žive u zidinama i imaju viška prostora mogu i iznajmljivati. U slučajevima gdje se iznajmljuju cijele palače trebali bi plaćati namete državi kao tvrtka, a ne kao domaćinstvo, dok su drugi mišljenja da vlasnicima treba uvjetovati da im apartmani u povijesnoj jezgri budu popunjeni najmanje 180 dana godišnje.
Na predstavljanju prijedloga Plana govorilo se i o PVC stolariji na zgradama unutar povijesne jezgre, depopulaciji, buci koja je prethodnih godina bila stalan problem na koji su se stanovnici žalili. Pobliže o svim ovim problemima i o samom Planu upravljanja zaštićenom spomeničkom jezgrom popričali smo s Marinom Krstulovićem, predsjednikom Gradskog kotara Grad.
- Građanima je ukinuta mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka o financiranju aktivnosti Plana upravljanja, što je u konačnici presudno za provođenje svake od predviđenih aktivnosti Plana – rekao je Krstulović. – Ako naša pozicija ne bude jača, u strahu smo da Plan neće biti provediv, niti ćemo imati nekoga tko će ukazivati na probleme. Kao jedni od clanova Povjerenstva napravili smo prijedlog strukture koji je bio usuglašen i onda se ta struktura izmijenila. To nam je diglo živce jer smo utrošili šest godina na volonterki i fer rad a onda imamo utjecaje sa strane. Ako nismo partneri Onda u tome svemu nismo trebali ni sudjelovati, a radili smo k'o konji. Uspjeli smo ubaciti većinu stvari, ali taj Plan je provediv samo ako građani imaju pravo ravnopravnog sudjelovanja s predstavnicima političke vlasti – istaknuo je naš sugovornik.
Ono što ih kao građane najviše muči, jest osipanje stanovništva unutar povijesne jezgre. Iz godine u godinu ih je sve manje. Po zadnjem popisu iz 2016., kaže Marin Krstulović, bilo ih je 1557. Taj broj osjetno smanjio u zadnjih pet godina.
- Zbog ovakve zakonske podloge o popisu stanovnistva i apartmanizaciji koja je na snazi, mi ćemo realno nestati. A što nas je manje, to imamo manju političku moć. Moramo naći mehanizme za oživjeti Grad – kaže ovaj Dubrovčanin – Prijedlog o osnivanju Fonda za revitalizaciju izglasan je na Gradskom vijeću još 2015. ili 2016. i ne mora biti samo za grad, nego za cijeli Dubrovnik. Mlade familije nemaju mogućnost doći do stambenog prostora. Jedino što sad postoji je POS, ali Grad ima svoje stanove u koje se dolazi samo po socijalnom ključu. Nemamo mehanizme da se netko tko je potreban Gradu, doktor ili policajac, naseli u gradsku nekretninu i po nekim normalnim uvjetima. Tako bismo poboljšali i kvalitetu života u gradu.
Što se tiče PVC prozora i vrata po zgradama i samostanima u povijesnoj jezgri, Krstulović kaže:
- Stvar je vrlo jednostavna. Kad je gradonačelnica bila Dubravka Šuica, donesena je uredba o sufinanciranju održavanja stolarije građanima u Gradu. To se nikako ne provodi. Konzervatorski zavod trebao bi izraditi smjernice kakvu stolariju smiju imati, Grad Dubrovnik treba napraviti listu meštara stolara koji će dati tipsko rješenje i ugrađivati ga, tako da ljudi znaju koga trebaju nazvati.
Na temu apartmana, Marin Krstulović je također iznio stav:
- Nije isto ako baba iznajmljuje sobu, neki građanin ima jedan ili dva apartmana i krupni kapital koji se pojavio posljednjih desetak godina i koji kupuje cijele setove kuća. Svi su u pravilniku pod 'pružanje usluga u domaćinstvu', a domaćinstva nema. Porezno opterećenje ne može za te kategorije ljudi biti isto. U slučaju da nema domaćinstva, afitavanje treba biti porezno opterećenije nego osobi kojoj to afitavanje omogućava preživljavanje – istaknuo je Krstulović.
- Ono što se nama pokazalo kao krucijalno, a problem je zakona, jest da trenutno ima više glasača u Kotaru Grad nego izbrojanih stanovnika – nastavio je. – Prijavljeni su tu radi pogodnosti koje imaju i radi afitavanja, zato treba promijeniti način kontrole gdje tko živi.
Što se tiče buke u Gradu, to je uvijek bio glavni komunalni problem koji su iznosili građani na zborovima građana, ističe Krstulović.
- Naš prijedlog je bio ugradnja fiksnih i mobilnih mjerača buke koji će biti spojeni na komunalno redarstvo. No, tu je i problem zakonske regulative i buke koja je uzrokovana mašinerijom i nije u nadležnosti komunalnog redarstva, nego državnog inspektorata. Kad bi se provodio zakon Republike Hrvatske, onda nama ne bi trebala nikakva ograničenja do kada se muzika smije puštati jer bi svi bili u tim granicama. Ali pošto ne provodimo zakon, imamo problem buke.
Grad u zidinama ima tri butige, ali su cijene najmanje 20 posto veće nego u drugim dijelovima grada, s time da su u sezoni te cijene bile skuplje i do 40 posto, ističe naš sugovornik.
- Grad ima mehanizme za butige koje su u njihovim prostorima, da im se cijene uvjetuju ugovorima ili napravi kartica za popuste – kaže predsjednik kotara Grad. – Ono gdje je Grad napravio grešku jest da ne može ulazak limuzina koštati isto kao kamion dostave za butige jer se onda oni opravdavaju da su im cijene toliko skuplje zbog transporta. Postoji jednostavan način da im se izbije taj argument, smanjit ili ukinut cijenu ulaska za vozila koja su bitna za funkcioniranje života– kazuje Krstulović, te ističe da će i dalje surađivati na provođenju Plana upravljanja 'kakvi god bili rezultati, jer ne bavljenje mjestom življenja za njih nije opcija'
- Bojim se da ćemo mi nastaviti raditi, neki od aktera će isto raditi, a oni koji nisu radili, neće ni dalje raditi. Mehanizam bi trebao natjerati svih da rade, na dobrobit svih - zaključio je.
Javna rasprava traje do 6. ožujka, a nakon provođenja javne rasprave Plan upravljanja, kao plan nulte kategorije koji dosad za područje Dubrovnika nije postojao, uputit će se Gradskom vijeću na raspravu i donošenje.