U ovo doba na sva zvona se govori o šparogama i kukama, spominju se svežnjevi s desetak mladica po cijeni od 5 i više eura, ali i drastične kazne od 133 do čak 933 eura za berače bez dozvole. A dozvola pojedincima omogućuje nekomercijalno besplatno branje do 2 kilograma divljih šparoga dnevno za osobnu upotrebu. No, biljku koja prispijeva u isto vrijeme kad i razvikana divlja šparoga, a može se i konzumirati na jednak način, pod ulje s tvrdo kuhanim jajima, ne štiti nijedan propis. Ali je zato itekako na cijeni. Jedan komad stoji na web tržištu cijeni se načak 12.55 eura!
Čak ni mnogi dobro upućeni poznavatelji livadne i šumske vegetacije ne mogu se sjetiti što bi bio i kako bi točno izgledao – pečak. Samonikla biljka izduženih tirkiznih listova s čupavom okruglom ‘krunom‘ na vrhu stapke sredozemna je vrsta službenog latinskog naziva Asphodeline lutea, u Dalmaciji poznata i pod nazivom žuta zlatoglavica.
Znanstvenik i istaknuti botaničar dr. Nenad Jasprica s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku pojašnjava kako pečak prije ili na samom početku cvatnje izgleda kao klupko:
- Cvat je dugotrajan, a cvjetovi su veliki žuti. Smatra se da je žuta zlatoglavica jedna od prvih u Mediteranu nakon zime, iako ne pripada klasičnim proljetnicama. Na kontinentu imamo primjera uzgoja po vrtovima, no u Hrvatskoj žuta zlatoglavica najčešće naseljava otvorene suhe kamenjarske travnjake uz obalu i na otocima – objasnio nam je dr. Jasprica podrijetlo i ‘navike‘ dalmatinske biljke koju odlikuje bogatstvo vitamina C i bjelančevina. U narodnoj medicini poznat je pečak kao sredstvo koje ublažava grčeve i potiče funkciju bubrega, a nije ni pretjerano kaloričan.
Širu javnost u proljetnim tjednima od ljekovitih svojstava ipak više zanimaju jestive osobine pečka. Jedan iskusni berač iz Konavala pojašnjava nam kako se za konzumaciju, kao i kod kuka i šparoga, moraju brati isključivo mladi izdanci, a starost pojedinog izdanka lako se utvrđuje lomljenjem stapke.
Nakon što uberete mladi dio biljke, nastavlja sugovornik, treba s njega ukloniti glavu i ‘oklop‘ od lišća da biste dobili ‘štapić‘ duljine dva do tri centimetra koji potom možete pripremiti na nekoliko načina:
- Pečki se mogu kuhati kao šparoge, pa pojest s u tvrdo kuhanim jajima. samo paziti da ne ostanu tvrdi. Netko će ih radije dodati u omlet, neki će ih isprigat na ulju, dodat malo luka ili petrusina.i proprže na ulju – kaže nam konavoski berač o ovoj pomalo podcijenjenoj pripadnici porodice ljiljana koja zna prerasti i metar visine.
Manje je poznata i kao ukrasna biljka jer na kraju sezone procvjeta velikim žutim cvijećem koje potom prelazi u bobicu.
Žute latice, dok su svježe, slatkastog su okusa, no rijetko se jedu sami, više kao dodatak ili ukras drugim salatama. Kao cvijet u vazi ne mogu dugo trajati a da ne razviju pomalo neugodan vonj po truleži pa ih je bolje ostaviti da odcvjetaju svoje u prirodi, ako ih već ne odlučimo iskoristiti kao proljetnu deliciju na pjatu.