Posebno ističe da se ne smije snižavati tjelesna temperatura...
- Tko ne podnosi visoku temperaturu tri do četiri dana, ima da se suoči s patnjama koje bolničko liječenje donosi. Kao prvo, treba pretpostaviti da su svi oko nas već zaraženi. Svi s kojima kontaktiramo su vjerojatno već nosioci virusa. Druženje duže od 15 minuta, bliski kontakt (razmak manji do 2 metra), skoro sigurno dovodi do zaraze - naglašava liječnik. - Neki zaraženi imaju neke simptome, dok su drugi, iako zaraženi, bez ikakvih simptoma. Tko je bez simptoma, taj će lakše preboljeti zarazu. Možda niti neće znati da je ikad bio zaražen.
- Imati neke simptome znači imati blagu do vrlo tešku kliničku sliku. Oni kojima je bazična tjelesna temperatura viša, bit će bez simptoma i lako će preboljeti zarazu. Oni kojima je bazična tjelesna temperatura niža će, kad se zaraze, biti s nekim ili mnogim simptomima, oni će biti zaraženi i bolovat će.
Oprez s antipireticima
- Lijekovi koje nazivamo antipireticima se nalaze u slobodnoj prodaji, njih kupujemo i koristimo kao bombone. Ali oprezno! Antipiretici snizuju metabolizam i u pravilu dovode do pogoršanja simptoma zaraze. Kod svih uklanjaju veliku većinu simptoma, ali antipiretici nikad nikome ne uklanjaju niti ubijaju virus. Oni varaju tijelo, skidaju bol i temperaturu i dopuštaju virusu da se množi, širi, napada, prodire dublje u zaraženu osobu.
- Antipiretici su u zarazi Covid-19 najopasniji lijekovi koji se bez stručnog nadzora liječnika ne bi smjeli upotrebljavati. Biti bez simptoma zato jer je tjelesna temperatura visoka je pravi put da se zaraza pobijedi. Neka hrana (koju u pravilu jedemo ljeti) umanjuje tjelesnu tempera i olakšava zarazu, tada zaražena osoba bez simptoma, jedući ljetnu hranu, postaje osjetljivija. Kriva hrana (lagana) pomaže virusu da se brže i lakše širi. Lagana hrana ima korist u borbi protiv srčanih bolesti, ali je štetna kod virusnih zaraza.
Zavedeni TV reklamama
- Zimska paprena i ljuta hrana grije tijelo, podiže tjelesnu temperaturu i pomaže mu da lakše pobijedi virus. Korištenje maske, držanje razdaljine, provjetravanje, pranje ruku i drugo je dobro, ali se nije pokazalo kao nešto bitno jer se osobe zaražene, ali bez simptoma kreću kroz populaciju i zaraze druge koji također u većini nemaju simptome. Ti kad dođu kući zaraze bližnje kojima je slab metabolizam i oni sada zaraženi iskazuju simptome bolesti.
- Neke osobe imaju imunitet svoga kraja, jedu luk, česan, pancetu, čvarke, dime se uz komin i piju žestoka pića (rakiju šljivu), zimi jedu hranu koja ih grije. Tako podižu tjelesnu temperaturu, povišena tjelesna temperatura predstavlja idealan imunitet. Svako skidanje povišene temperature je štetno - ističe Visković.
- Svi kojima je jutarnja temperatura (bazična, osnovna) visoka, zdrave su i otporne osobe koji će se kao i drugi zaraziti s Covid-19 i u pravilu će preboljeti zarazu bez simptoma. Oni su zarazni za druge, ali spontano ozdrave bez ičije zdravstvene njege ili pomoći. Svi oni kojima je jutarnja tjelesna temperatura niska su osjetljivi i kada se zaraze imat će od mlake, do teške ili vrlo teške kliničke slike.
- Između ove dvije kategorije su treći koji sami sebe liječe antipireticima. Oni kupuju antipiretike i sami sebi su doktori, piju te strašne lijekove kao da konzumiraju bombone, ne vode brigu kada će ih početi piti zato što su zavedeni TV reklamama. Oni, koristeći antipiretike, dobiju privremen osjećaj dobrog stanja, ali se simptomi brzo vraćaju i zaraza može postati teža – upozorava dr. Niko Visković. - Znati svoju imunološku snagu je od životne važnosti. Imunitet je kompleksno stanje tijela pomoću kojeg pojedinac reagira na bolesti i infekcije. Znanstvena metoda mjerenja još ne postoji, ali evo ideje koja se temelji na nekoliko jasnih parametara. Tu je jedanaest činjenica koji omogućuju pojedincu da samopromatranjem odredi stanje svog imuniteta i time odredi svoju sposobnost da se othrva Covid-19 zarazi.
- To su bazična tjelesna temperatura koja je primarna oznaka imuniteta; naslage na jeziku; stanje probave i stolice; stanje sluzi u nosu; stanje sluzi u bronhima; spontano znojenje; prehrana; psiha osobe; okolina; postojanje kroničnih bolesti i postojanje kroničnih genskih mana.
Pazite što jedete
- Ujutro izmjerena tjelesna temperatura se bilježi i prihvaća za bazičnu tjelesnu temperaturu pojedinca. Više mjerenja bi trebalo dati okvirnu tjelesnu temperaturu odnosno bazični metabolizam pojedinca.
- Druga mjera je stanje jezika, odnosno količina naslaga na jeziku. Imati čist jezik, da mu je boja roza ne samo sprijeda već i u korijenu je jednostavna mjera procjene snage imuniteta. Imati jako bijeli jezik je znak nedostatka imuniteta. Sve između je na skali dobrog do nikakvog imuniteta.
- Treća mjera je konzistencija stolice koju osoba svako dnevno izbaci iz sebe. Imati slabu proljevastu stolicu sa ne podnošljivim kiselim mirisima ukazuje na nizak imunitet. Ako nam curi nos, jasno je da ili imamo alergiju ili nam je hladno nogama ili smo slabo obuveni i slabo obučeni. Slabe cipele i hladna stopala idu sa sniženim imunitetom. Previše sluzi znači niži imunitet, dok umjereno prisustvo šlajma odnosno sluzi u bronhima ukazuje na dobar imunitet. Dobro je znojiti se bez iskazivanja napora.
- Važno je s čime se osoba hrani jer time stvara povoljno ili nepovoljno stanje imuniteta. Važno je i pozitivno psihičko stanje, kao i biti svjestan svoje okoline i osoba s kojima se susrećemo. Za imunitet je važno znati i postoje li kronične bolesti, kao genske mane.
- Osobe koje same sebe 'liječe' lijekovima koji ne ubijaju virus već uklanjaju vidljive simptome zaraze, snizile su sebi temperaturu i svoj bazalni metabolizam i doveli se u opasnost. Time su uklonili vlastitu sposobnost borbe protiv virusnih infekata – upozorava na kraju.