Tijekom vikenda užarile su se linije Društva za zaštitu životinja Dubrovnik. U subotu malo nakon podneva stiglo je više poziva uznemirenih stanovnika Bosanke koji su volonterima prijavili višestruko trovanje mačaka u naselju. Neposredno po dojavi, na terenu je pronađeno pet tijela mačaka, potvrdila nam je predsjednica Društva Anica Sambrailo:
- Otrovni mamci bačeni su na više lokacija po Bosanki, ali nažalost nijednog nismo našli. No, po simptomima koje su pokazivale otrovane životinje zaključili smo da se radi o jakom nervnom otrovu, zbog čega smo neke morali eutanazirati, a neke su uginule na putu do veterinara. Od zgroženih mještana prikupljamo informacije o mogućem počinitelju, nakon čega ćemo ih predati policiji – izjavila je Sambrailo i napomenula kako se trovanje, teško zlostavljanje i ubojstvo životinje klasificiraju kao kaznena djela za koja je propisana kazna od 10 do 15 tisuća kuna i zatvor do godinu dana.
- Nažalost, trovanja je bilo i bit će ih još. I baš zato je ključ u pravovremenoj prijavi počinitelja policiji, veterinarskoj inspekciji, DORH-u ili nama u Društvu sa što više podataka o slučaju. Važno je znati da prijaviti možete i anonimno – ističe naša sugovornica. Iako smo tek u veljači, od početka godine u četiri su navrata zabilježena trovanja ukupno 21 mačke i jednog psa.
Ljubitelje životinja i vlasnike kućnih ljubimaca brine i aktualni trend blagih kazni za počinitelje kaznenih djela:
- Navest ću vam jedan nedavni primjer iz Mokošice. Naša je volonterka snimala čovjeka kako u mljeveno meso stavlja komadiće stakla, a mačka se približava. Na sreću nije konzumirala otrov, a volonterka je sve dokumentirala i obavijestila policiju. Napravljen je i očevid, a čovjek je priznao da je postavio otrov 'jer mu mačke skaču po baštini'. No, kako nijedna nije smrtno stradala, slučaj se vodio kao remećenje javnog reda i mira, a počinitelj je simbolično kažnjen, mislim da je to bilo između 300 i 400 kuna...tako malim sankcijama ili nekažnjavanjem se šalje poruka da država neće reagirati i da trovači mogu nastaviti s 'poslom'- negodovala je Sambrailo.
Dugogodišnja volonterka ipak vidi određene pomake nabolje u usporedbi s počecima Društva prije 21 godinu:
- Svijest o životinjama kao živim bićima s kojima dijelimo prostor je porasla, zahvaljujući i vama medijima koji upozoravate da trovanje nije način rješavanja loših međususjedskih odnosa ili predsezonskog 'čišćenja' okućnice. Svakodnevno potičete i udomljavanje, njegu životinja, kastraciju...I zakonski okvir je poboljšan donošenjem Zakona o zaštiti životinja 2017. koji je u mnogim glavama osvijestio da je loš odnos ili ubijanja životinje kazneno djelo. Nažalost, uvijek će biti neljudi koji će sve to zaobići i raditi po svom, ali ih mi moramo natjerati da shvate da to neće proći bez posljedica - zaključila je predsjednica Društva za zaštitu životinja Dubrovnik.