Žene koje zbog karcinoma ostanu bez dojki i maternice, u trenutcima životne borbe možda i ne razmišljaju o pravima koja stječu gubitkom organa, a ona postoje i malo tko za njih zna. Istina je da veća prava uživaju osobe kojima je tjelesno oštećenje posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, ali evo što Porezna uprava kaže o olakšicama kad je riječ o mastektomiji ili histerektomiji koje nemaju veze poslom.
- Za svrhe priznavanja osobnog odbitka, osobama s invaliditetom smatraju se fizičke osobe kojima je rješenjem donesenim prema posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Stoga, ukoliko je fizičkim osobama prema posebnim propisima (propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima) rješenjem utvrđena invalidnost/tjelesno oštećenje, iste mogu temeljem tog rješenja ostvariti pravo na uvećani osobni odbitak i to neovisno o tome je li invalidnost utvrđena kao posljedica ozljede na radu ili ne – pojašnjavaju iz Porezne uprave.
Nažalost, pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja o kojem odlučuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), ne mogu dobiti sve osobe.
- Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je da tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika. Također, propisano je da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja pripada za tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto i to ako je uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću – navode iz HZMO-a.
Rješenje o pravu na naknadu HZMO donosi temeljem nalaza i mišljenja vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
- Rješenje HZMO-a kojim je utvrđen određeni postotak tjelesnog oštećenja, stranka može priložiti uz zahtjev za ostvarivanje prava prema posebnim propisima, tj. u odnosu na prava za ostvarivanje kojih nije nadležan HZMO, već neko drugo tijelo. O pravu na osobni odbitak na osnovi utvrđenog postotka tjelesnog oštećenja odlučuje za to nadležno tijelo, odnosno Porezna uprava, a ne HZMO. Zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja podnosi se Područnoj službi, odnosno uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta putem tiskanice dostupne, uz koju je potrebno priložiti medicinsku dokumentaciju – odgovorili su iz HZMO-a.
Ova su prava navedena u Uredbi o metodologijama vještačenja s listom oštećenja organizma, kojom su definirana određena zdravstvena stanja i pripadajući postoci tjelesnih oštećenja. Prema toj listi, gubitak penisa i oba testisa je 100-postotno oštećenje, a amputacija obje dojke 60-postotno. Za gubitak obaju jajnika ili maternice navodi se 30-postotno tjelesno oštećenje kod žena u dobi iznad 50, a 50-postotno za žene mlađe od 50 godina. Gubitkom obaju jajnika smatra se i gubitak njihove funkcije zračenjem.
Među prava osoba s tjelesnim oštećenjem su parkirališna karta, oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vozila i plaćanja cestarine. Ovo se odnosi na osobe s 80 ili više posto oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto.
Mr. sc. Branko Gjukić, specijalist medicine rada, kaže kako se za utvrđivanje profesionalne bolesti, a postoje 52 popisane, provode vještačenja o kojima se ne odlučuje olako. Njegovo je liječničko iskustvo govori sljedeće: omjer ozljeda na radu i profesionalnih bolesti je 100 naprema jedna.
- Ozljede na radu su gotovo svakodnevne, dok ćete profesionalnu bolest zabilježiti jednom u dvije ili tri godine. Po učestalosti prednjači građevina. Među pokušajima dokazivanja profesionalne bolesti su, primjerice, nagluhost kod pomoraca – stojara i vibracijske bolesti malih zglobova kod zubnih tehničara. Kad se prizna profesionalna bolest, do kraja liječenja se stječe pravo na 100-postotno bolovanje. Nekad su dominirale silikoze kod rudara, sjećamo se slučajeva azbestoze u Pločama, a danas, s novim tehnologijama, dolaze nove profesionalne bolesti. Međutim, potrebno je 30 do 50 godina da bi se na velikom uzorku pokazao utjecaj na zdravlje pa ćemo vidjeti u kojem će smjeru sve to ići. Noviji primjer je i COVID-19, odnosno osobe koje su radile na odjelu s bolesnicima. Pokazalo se da korona kod težih slučajeva ostavlja dugotrajne posljedice – kaže dr. Gjukić.