Osim buke, na sastanku gradonačelnika Mata Frankovića i njegovih suradnika s građanima u Dvorani Ivana Pavla II., govorilo se i o drugim temama. Bilo je riječi i o temi obilježavanja evakuacijskih puteva. Naglasilo se da ih treba čistiti i omogućiti prohodnost, a treba napraviti dopunu naslova karte s evakuacijskim putevima.
- Izrađen je projektni zadatak vezan za ovu temu i na osnovu toga će se krenuti s izradom cijelog Plana evakuacije. Smanjili smo 30 posto javnih površina, proširili smo koridor kroz Prijeko, za to sam da nastavljamo smanjivati. Cijeli život i turizam skoncentrirali smo u povijesnoj jezgri. Postavili smo brojače ljudi kako bi imali točnu informaciju koliko u svakom trenutku u povijesnoj jezgri ima ljudi. Mi smo u 2022. zabilježili 4,700 000 izlazaka i ulazaka u povijesnoj jezgri. Kruzeri su nam izgledali kao problem jer su bili vidljivi, a nevidljivi problem su bili izletnički autobusi, a između 140 i 200 izletničkih autobusa dnevno je dolazilo u Grad. Nekad mi je zadovoljstvo kad nekome dignemo stolove, zašto? Zato što su bezobrazni! Pola onih ubacivača koji potežu ljude za rukav mi se ne javlja, ali briga me.
Potom je na red došla tema prostora Gradskog kotara Grad. Krstulović je pitao kad će Gradski kotar Grad dobiti prostor?
- Vratili smo najprije tajnike za Gradske kotare Ploče iz Grada, Kono – Pile i Grad. Imali smo ideje za jedan prostor, prostor stare mjesne zajednice, vlasnik jedne trećine je Grad Dubrovnik, a razmišljamo smo da u suradnji s Lokrumom kupimo taj prostor. Čovjek je bio voljan to nama prodati, a korona je jedini razlog zašto to nismo kupili, nismo imali novaca. Imamo jedan prostor koji je u derutnom stanju, možemo krenuti u rekonstrukciju najesen. Mislim da je to dobar prostor. Nije bila intencija da Gradski kotar nema prostor, ali ovaj nas je gospar čekao jako dugo, ali nismo mogli kupiti, rekao je Franković.
Na temu je došla Peskarija, posjećivanje Lokruma zimi, zaključavanje plaža i zelena placa. Rekao je Krstulović da je Peskarija postala garaža za vozila Čistoće, tražio je da se građanima dozvoli pristup Lokrumu zimi, da se pazi na zaključavanje plaža, te da treba na neki način ‘nagraditi‘ prodavače na zelenoj placi.
Antun Karužić rekao je kako osnovao vatrogasce na Lokrumu.
- Ostao sam bez posla, ponudili su mi da prodavam karte na mulu, ali sam pošao navegvati. Osnovao sam vatrogasce da bi Lokrum bio siguran, otvorio sam Lokrum za cijelu zimu, građani su mogli ići na otok cijelu zimu jer Lokrum je naš đardin. Mi u Gradu smo osuđeni na Lokrum, rekao je.
Nevenka Đirlić Grošeta kazala je kako se riba prodaje po nikakvim higijenskim uvjetima. Navela je kako su gužve velike, a za prodavačice na zelenoj placi je rekla da im se ne bi trebalo naplaćivati korištenje prostora Gundulićeve poljane.
Direktorica Sanitata Klaudia Barčot je kazala kako je rečeno da je nemoguće da Peskarija radi popodne i da treba postojati cjenik za korištenje prostora zelene place. Otkrila je kako prodavači ribe iz Gruža nisu iskazali interes da se prebace na Peskariju. Naglasila je kako nema prostora za skloniti banke i suncobrane s Gundulićeve place te se traži adekvatan prostor.
Evgenija Matović je pitala cirkuliraju li komunalni redari ili sjede u kancelariji. Potom je Franković odgovorio na pitanja.
- Mi smo obnovili Peskariju, međutim, mi moramo imati uredovno radno vrijeme, ne može se riba prodavati kad ti padne napamet. Pitao sam kad bi to bilo?! Marin kaže da su to ribari koji ribaju popodne, a cijelo djetinjstvo išao sam ujutro s nonom ribati. Pitanje je hoćemo li uzeti čovjeka da čeka ribare? Kad je riječ o Lokrumu, Lokrum može i treba biti otvoren zimi, naravno kad je moguća plovidba. Vidjet ću ovaj tjedan s ravnateljicom postoji li zakonski problem. da to ne možemo dozvoliti jer tu ne vidim problem. Moram vidjeti što se događa na Buži, jednoj i drugoj, porazgovarat ćemo i nemam problema s tim. Što se tiče zelene place, sukladno zakonu mora postojati cjenik, ali možemo vidjeti da uvedemo subvenciju proizvođačima za ulazak u Grad, da ih uopće ne košta ulazak. To je proces od najmanje godinu dana i mislim da je to dobro rješenje. Situacija, što se tiče parkinga, sto puta je bolja nego što je bila, ali uvijek može biti bolje. Ako vam je problem nekoga upozoriti, javite meni, ja ću, poručio je Franković.
Jedna sugrađanka navela je kako je problem parkirati i motor na Pilama.
- Izradili smo projektno rješenje te površine. Uredit će se površina za motore na Pilama, napravit će se novi javni wc, uredit će se park ispod platana. Sljedeći prioritet je park u Pilama, najavio je gradonačelnik.
Anita Bonačić Obradović komentirala je problem čekanja taksista na ulazu na parking koji blokiraju ulaz. Krstulović je rekao kako su krenule radionice s građanima. Osvrnuo se na ambulantu.
- Tražio sam od ravnatelja HZZO-a da u Gradu bude normalna ambulanta za građane, ali je rečeno da nema dovoljno zainteresiranih građana, tražio sam za Kalamotu i za povijesnu jezgru, Grad Dubrovnik plaća i jedno i drugo, a nismo obvezni. Plaćamo Crveni križ, čak sam Hitnoj ponudio da im kupimo motor... Činimo svoj maksimum! Ne tražimo novac, samo tražimo da ljudi u Gradu i na Kalamoti mogu poći u doktorice uzeti uputnice i pregledati se. Dobio sam negativan odgovor, ali možda bi Gradski kotar Grad mogao napraviti popis s potpisima građana koji bi željeli imati obiteljskog liječnika u Gradu. Moja je procjena da u Gradu živi 1200 ljudi. Razgovarat ćemo s ravnateljem HZZO-a, rekao je Franković.
Krstulović je naglasio kako se predlagao stacionar Hitne pomoć. Marc van Bloemen je rekao kako vozila HMP idu okolo kako bi ušlo u Grad, nije mu jasno zašto se ne ide na ulazu od Pila.
- Kupili smo auto Crvenom križu. Luka Lulić mi je rekao da ne mogu imati stacioniranu hitnu. Mogu zazvati ravnatelja HMP da pitam zašto vozilo ne može ući na Pile. Prilaz Gradu je puno brži preko Boninovo, nema kolona... Imamo brod Lučke kapetanije, ali mislim da za Grad nije adekvatan. A, kako znate, ni naša Lučka kapetanija nije zavoljela taj brod. Za potrebe hitne medicine je brod dobar, ali nemamo ljude, pojasnio je Franković.
Postavilo se i pitanje stanovanja.
- Grad Dubrovnik ima tri slobodna stana u Gradu, a na Mrtvom zvonu imamo 1 stan sa stanarskim pravom koji ne možemo nikome oduzeti. Nećemo više ići po socijalnom modelu, nego s obitelji s troje djece. Ne postoji osoba kojoj ne želimo dodijeliti stan, ali način, način, način! Postoje zakonski okviri. Najlakša stvar na svijetu je obećati, ali treba nešto izvršiti. Ne mogu mijenjati zakone države. Najprije ćemo obnoviti te državne stanove, urediti i predati ih jer ne možemo ljudi dati rupu gdje, primjerice, kapi...
Krstulović je rekao kako Grad Dubrovnik ima četiri na što mu je Franković rekao kako to može provjeriti u resornom upravnom odjelu. Na red je došla čistoća – nestanak zidnih kanti za smeće, problem krupni otpad... Nevenka Đirlić Grošeta upozorila je na problem razdvajanja otpada, što se ne čini. Naglasila je kako je sve manje kontejnera te je naglasila kako se sve manje i baca jer starija čeljadi nema novaca da kupuje. Marica Šapro Ficović je skrenula pažnju na problem stakla, posebno u ranim jutarnjim satima. Ujutro se pretovaraju staklene boce i upravo to stvara nepodnošljivu buku. Žalili su se građani na smrad i prljave ulice u Gradu.
Direktor Čistoće Marko Iveković dao je odgovore na pitanja, rekao je kako se ogromne količine otpada izvezu iz Grada.
- Pokušavamo se maksimalno prilagoditi, čak tri puta dnevno odvozimo otpad iz povijesne jezgre. Pojedinci zloupotrebljavaju košarice i ubacuju krupni otpad, a naši djelatnici ne mogu biti 24 sata prisutni na svakom kantunu. Čini mi se manje zlo da nema tih zidnih košarica. Postojeće košarice dignute su našom intervencijom. Košarice su male da se ne bi odlagao kućni otpad. Ne možemo riješiti gradsku jezgru kao primjerice Lapad. Što se tiče glomaznog otpada, navika koja je bila utorkom i subotom iza Gospe izbaciti sve na pod, to je strogo zabranjeno. Napravit ćemo kompromis, slobodno zazovite pa ćemo probati nešto organizirati. Stradun se pere svaku večer, a Strossmayerova se pere po potrebi, znaju se točno koje se ulice peru... Volio bih da imamo mogućnost oprati cijelu jezgru svaki dan, ali to je fizički nemoguće. Kad bismo prali sve sa Svete Marije, imali bismo problem nekontroliranog protoka vode, to ne bismo završavali do 9, 10 ujutro, a šporka voda bi došla na Stradun kad su gosti već u Gradu, govori Iveković.
Krstulović je pozvao da se intenzivnije rade izvidi i čiste ulice Grada. Na kraju je spomenuo temu izrade UPU-a na razini DPU-a odnosno izrada konzervatorske podloge Grada i Lokruma, podsjetio je i na participativno budžetiranje. Predložio je novi sastanak u studenom ove godine i time je skoro petosatni sastanak gradonačelnika i građana u Dvorani Ivana Pavla II. završio.