Postoji neko narodno vjerovanje koje kaže da, ako vam čavka uleti kroz prozor, to simbolizira pojavu ogovaranja oko vas ili članova vaše obitelji. Kako je u nas ogovaranje, ruku na srce, skoro pa narodni običaj, to ne bi trebalo pretjerano uznemiriti Dubrovčane, ali pojava ove vrste ptice zapravo nije bezazlena kako se to činilo u prvi mah.
One, naime, po onoj isto narodnoj 'divlji istjerali pitome' tjeraju golubove i čiope iz njihovih staništa, pa čak izbacuju i njihove mlade iz gnijezda, zbog čega potomstvo ugiba i sve ih je manje. Čavka nije ptica koja je do prije desetak godina obitavala na ovom području, pa njihovo graktanje izaziva jezu među stanovnicima Grada u zidinama koji nisu navikli na ove zvukove, kažu nam. Javljaju ljudi da su naselile i Lapad i otoke i zazivaju nekog od nadležnih da nešto napravi, jer će do kraja potamanit' golubove i čiope. A kakav bi Grad bio bez njih?
– Čiope su dio našeg identiteta, koliko god to nekome iracionalno zvučalo – govori Marin Krstulović, čovjek iz Grada i predsjednik Vijeća Gradskog kotara Grad.
– Ima ih i po Stradunu, evo sad su dvije preletjele iznad banke. Postoji mogućnost da izgubimo prepoznatljiv karakter i mislim da ministarstvo mora djelovati. Ili ćemo pustiti da nestanu čiope koje su prepoznatljiv simbol Dubrovnika. Treba ih zaštititi! – rezolutan je Krstulović.
Divlji istjerali pitome
Stoga smo se obratili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode koje djeluje pod Ministarstvom gospodarstva i još očekujemo njihove odgovore na pitanja kako i što poduzeti u vezi ovog problema s čavkama u Dubrovniku, mogu li se one humano preseliti odnošenjem njihovih gnijezda, a zanimalo nas je i kako su u Zagrebu riješavali najezde vrana koje su čak napadale i ljude. Odgovore još čekamo.
Građani u zidinama primijetili su da su kao 'omiljeni kvart' čavke izabrale Ulicu svetog Dominika, gdje su već izbacile dobar dio golubova iz njihovih 'stanova', rupa u zidinama gdje oni svijaju gnijezda. Izbacile stare stanare i uselile sebe, jer 'tko je jači, taj tlači'.
Sve je počelo jednim jatom nad Dubcem, koje se pojavilo prije desetak godina, kažu nam ljudi iz Grada. Kružile bi poviše Zlatnog Potoka i Svetog Jakova, i malo-pomalo, uselile su se u Ulicu svetog Dominika. Dosta ih je i na Trgu oružja, govore. Idu za hranom, skužile su da tu nemaju neprijatelja, a dosta su invazivne.
- U Ulici svetog Dominika rupe u zidinama zauzimali su golubovi, a ljeti i čiope. Čiope su već došle, ali ne vidimo da ih u toj ulici ima. Sigurno je desetak rupa zauzeto od čavki u tom dijelu. Tu se često vide i izbačeni golubići na tlu – kažu Dubrovčani iz stare gradske jezgre. – Čavka je invazivna vrsta koja tu nikad prije nije bila, a i ono glasanje je grozno! Još malo i samo će nam čavke letjeti poviše glava!
Škakljiv problem
Čavka (na latinski Corvus monedula) je jedna od najmanjih ptica iz porodice vrana. Naraste od 34 do 39 centimetara duljine, a prepoznatljiva je po perju crnosive boje, sa svjetlijim trbuhom i bijelim šarenicama. Živi po cijeloj Europi, u Zapadnoj Aziji te Sjevernoj Africi.
To je društvena i vrlo glasna ptica, koja živi u malim grupama složenog društvenog ustrojstva na poljoprivrednim imanjima, otvorenim šumama, na obalnim liticama i u urbanim sredinama. Poput svojih rođaka vrabaca, čavka je inteligentna ptica, a primijećeno je i da se služi određenim alatima.
Čavke se gnijezde nedaleko od ljudi jer im to olakšava pronalazak hrane.
Ornitolog volonter iz Ornitološkog društva Brkata sjenica iz Metkovića Bariša Ilić rekao je za dubrovacki.hr da su čavke agresivne ptice čije bi se naseljavanje u Dubrovniku moglo riješiti premještanjem njihovih gnijezda jer će one onda tražiti druga staništa. Ovaj stručnjak za ptičji svijet također je spomenuo da su njihove najezde nekada rješavala lovačka društva, ali je pitanje je li to danas izvedivo, ustvari da je to neizvedivo u urbanim sredinama.
– Trebalo bi im riješiti gnijezda pa bi tražile druga staništa. Nije to baš lagan, nego škakljiv problem jer se ptice ne smiju dirati, a više-manje su i zaštićene. Ovom problemu treba prići s dozom opreza. Prije je to bilo puno fleksibilnije, manje se gledalo na ptice. Nekada ste za ubijenu vranu dobivali bodove. Možda bi se mogli obratiti službama ministarstva u Zagrebu, jer kod njih vrane, pa čak i vrapci, napadaju ljude – savjetovao je Bariša Ilić.
Dok u Grad pristižu prve čiope najavljujući proljeće, čekamo odgovor od nadležnih, među kojima i onaj Grada Dubrovnika, i objavit ćemo ih čim stignu.