Slabost, mučnina, vrtoglavica, glavobolja, križobolja. Popis simptoma 'onih dana u mjesecu' može biti i dulji, a barem neku od tegoba iskusila je svaka žena u reproduktivnoj dobi. No, dosad ovu problematiku nitko nije izravno povezivao s poslovnom sposobnošću pripadnica nježnijeg spola. Sve do Španjolske koja bi mogla postati prva EU zemlja u kojoj će žene i djevojke imati zakonsko pravo na menstrualni dopust u trajanju od tri do pet dana.
Prijedlog zakona o kojem će ovih dana odlučivati španjolski parlament stiže u vrijeme dok Hrvatsku potresa dramatična priča Mirele Čavajde koja je na prekid trudnoće upućena slovenskim ginekolozima nakon što se većina hrvatskih kolega pozvala na priziv savjesti. Na lokalnoj razini, španjolska inicijativa koincidira s projektom Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku koji pod krilaticom 'UNIDU MENGA' želi osigurati besplatne menstrualne potrepštine za studentice.
Previše je tu kotačića...
Je li riječ o slučajnoj podudarnosti ili se ipak nešto pomiče u pravcu poboljšanja (higijenskog) statusa žene u društvu? Kako bi domaći poslodavci reagirali na eventualnu zakonsku novotariju i je li ona uopće realna u uvjetima ionako teže zapošljivosti ženske radne snage?
- Pozdravljam sve što može pridonijeti poboljšanju pozicije žene u društvu, no mislim da bi ovaj problem trebalo rješavati ne kroz donošenje zakona, nego individualno kod žena i djevojaka koje inače imaju tegoba tijekom mjesečnog ciklusa. Bojim se da bi uvođenje tzv. menstrualnog dopusta izazvalo poremećaj u cijelom lancu zapošljavanja. Iz pozicije poslodavca znam kako je nužno nadoknaditi svaki izostanak zaposlenika s posla. U slučaju menstrualnog dopusta, to bi uz redovito plaćeni godišnji odmor bilo 36 plus radnih dana u godini, a gdje su još i radni vikendi? Iskreno, ne znam koliko bi država imala sluha za poslodavca u tom slučaju. Pun je kotačića u procesu da bi se ideja realizirala a da pritom nijedna karika u lancu ne bude ugrožena – kaže nam poduzetnica Tilda Bogdanović, vlasnica agencije Dubrovnik partner i začetnica Ponta Lopud filmskog festivala. Ukazuje i na problem teže 'dokazivosti' mjesečnih ženskih tegoba koje bi u većini slučajeva trebala pratiti i odgovarajuća liječnička potvrda.
Dr. Petra Kojan, specijalizantica ginekologije u Općoj bolnici Dubrovnik također je komentirala mogućnost uvođenja mjesečne 'poštede' za zaposlenice svih profila:
- Inicijativa za uvođenjem trodnevnog menstrualnog dopusta za žene i petodnevnog za zaposlenica s jakim simptomima zamišljena je u Španjolskoj u sklopu reforme zakonodavstva koja uključuje i pitanje pobačaja te PDV-a na higijenske potrepštine. Teško je reći kako se to s političke strane može organizirati, no sigurno bi puno značilo ženama s izuzetno bolnim menstruacijama. Ovdje treba uzeti u obzir da u praksi svi poslovi nisu isti, negdje se može organizirati rad od kuće, negdje ne. Svi u svom okruženju poznajemo žene i djevojke s izrazito teškim problemima koje preživljavaju na lijekovima. Ženina priroda je specifična, u doba menstruacije nismo u istoj razini energije, događa se pad hormona, što netko podnosi lakše, a netko teže, posebno ako su s menstruacijom povezane i neke ginekološke bolesti. Uz redovite kontrole, tu mogu pomoći tjelovježbe, uravnotežena prehrana i smanjenje stresa, sve to utječe na reakciju tijela tijekom ciklusa- podsjeća dr. Kojan.
Bogatstvo za uloške i tampone
Potporu uvođenju menstrualnog dopusta daje i SDP-ova gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović koju ljuti što se na mjesečni ciklus kod nas još uvijek gleda kao na nešto sramotno:
- Menstruacija je u našem društvu i dalje tabu tema. Čak se ni ime ovog, za ženu normalnog stanja, izbjegava izgovarati glasno, nego se za njega koristi niz zamjenskih izraza kao 'stvari', 'tetka', 'menga'... - primjećuje Bonačić Obradović koja španjolski prijedlog zakona smatra odličnim rješenjem za žene:
- Mnoge od nas pate od bolnih menstruacija koje otežavaju ili čak onemogućuju obavljanje dnevnih obveza. No, već smo naučile stisnuti zube i odraditi posao, ali bi predah od 3 do 5 dana itekako dobro došao. Bojim se jedino da bi ženama, ionako diskriminiranima pri zapošljavanju, sve to moglo prouzročiti probleme – govori naša sugovornica koja primjećuje i kako Hrvatska kaska za ostatkom Europe, makar se svi kunu u ravnopravnost spolova:
- Vlada je iz drugog pokušaja porez na higijenske potrepštine snizila sa 25 na 13 umjesto na 5. Zna li se da ženama godišnje za higijenske potrepštine treba oko 22.500 kuna, a čine polovicu populacije, lako je izračunati da se od njih dobro puni proračun – zaključila je SDP-ova vijećnica.
Studentski zbor Sveučilište u Dubrovniku u prvoj polovici svibnja pokrenuo je projekt 'UNIDU MENGA' s ciljem podizanja svijesti o važnosti menstrualnog zdravlja žena, te uklanjanja srama i stigmeoko pojma menstruacije.
U okviru projekta besplatne menstrualne potrepštine postavljene su u dispenzerima u ženskim sanitarnim čvorovima na četiri mjesta; u Sveučilišnom kampusu (Branitelja Dubrovnika 41), zgradi Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju (Lapadska obala 7), sveučilišnoj zgradi na adresi Ćira Carića 4 te u Studentskom domu.
Ovom akcijom Studentski zbor se pridružio drugim sveučilištima u nacionalnom projektu kojim se također namjerava potaknuti lokalnu i regionalnu samoupravu na slične poteze u odgojno-obrazovnim institucijama.