StoryEditorOCM
DubrovnikNi manča nije što je nekad bila

Dubrovački konobar o oporezivanju napojnice: ‘Oni nisu normalni! U nas se nigdje putem kartice ne može ostavit tip, a i da može, mi na kraju gubimo više od trećine‘

Piše Kristina Filičić
21. listopada 2022. - 17:03

Ni napojnice nisu što su nekoć bile. Današnji turisti i bocu vode plaćaju kreditnom karticom, a kamoli kavu ili objed. Gotovine je sve manje. Postoji mogućnost da se manča plati karticom ali malo koji ugostiteljski objekt u Dubrovniku tu mogućnost nudi. Komplicirano je računovodstveno a i zbog visokih iznosa poreznih davanja na napojnice plaćene karticom.

Konobari tako, unatoč tome što bi ih za ljubaznost i uslužnost gost izdašno nagradio, sve češće ostaju kratkih rukava. Da se ne bi lagali, nije da se ne zaradi. Nađe se tu onih - račun karticom, tip u kešu.

image

Sve više gostiju plaća kreditnom karticom, gotovina je rijetkost

Božo Radić/Cropix

Koliko uz plaću mjesečno zaradi na napojnicama dubrovački konobar nam otkriva:

- Dvije do tri plaće, ako znaš radit. Financijski je isplativo ali radit s ljudima je teško. Gost ti sjedi po sat i pol vremena, imaju prohtjeve ovakve i onakve, pa se ljute ako im ne ispunim ovo ili ono. Trebaš dobre živce i uvijek s osmijehom. Ali da se isplati, isplati se – iskreno će konobar uz uvjet anonimnosti. Primjećuje kako je ove godine manje napojnica jer ‘sve skoro ide na karticu‘.

Nigdje keša

- Englezi ne koriste keš, u Skandinaviji je zabranjen skroz. U Švedskoj ako odeš u restoran platiš kešom tri tisuće kruna, policija ti je na vratima, pita odakle ti novac. Sve više svi koriste kartice a kod nas u objektu se tip ne može ostavljat na karticu – kaže nam pa pojašnjava kako pad količine napojnica definitivno ima veze i sa cijenama u objektima:

- Nebitno kakav je ugostiteljski objekt kvalitetom, ako jedan povisi cijene, i svi će ostali. U Dubrovniku i onaj što prodaje frešku ribu i onaj koji na pjatu donese gostu smrznutu ribu ima iste cijene. Kad su bile manje cijene u lokalima, gosti su ostavljali više. Dvoje ako sad sjedne, dva predjela, dva glavna jela i butelja vina, to nije ispod 1200 kuna, oko 200 dolara. Na 100, 150 dolara računa gost će konobaru bez problema ostavit 50 dolara tipa, ali ako je račun 200, 250 dolara to im već bude puno pa onda smanje i bakšiš.

image

Sve više gostiju plaća kreditnom karticom, gotovina je rijetkost

Božo Radić/Cropix

Pitamo ga i za najave Ministarstva financija koje će kroz izmjene zakona do kraja iduće godine riješiti i pitanje oporezivanja napojnica, što slovi za jedan od davno prisutnih neriješenih problema turističkih djelatnika i ugostitelja.

- To s oporezivanjem, pa oni nisu normalni! Putem kartice se ni u jednom ugostiteljskom objektu kod nas ne može ostavit tip. Ako objekt i ima uvedenu tu mogućnost, konobar od tipa na kraju dobije niti 35 posto. Na napojnicu koju je meni ostavio gost za moj posao, diže se 33 posto poreza. Čekaš još tri mjeseca i negdje u procesu se izgubi još 30-tak posto tako da konobar s odmakom vremena dobije nekih 35 posto onoga što su ti ljudi ostavili preko kartice. A svi mi, da se razumijemo, radimo ovaj posao zbog živog novca. Znači, netko mi hoće ostavit sto kuna, a ja moram čekat tri mjeseca da dobijem ono što mi je netko ostavio odmah i još ću na kraju dobit 30-ak kuna od toga. Jako besmisleno – kaže naš sugovornik.

Prijedlog Nacionalne udruge ugostitelja je da neoporezive budu napojnice do 10 posto iznosa računa te da djelatnik ima pravo godišnje primiti do 25 tisuća kuna napojnice bez oporezivanja. Iznosi iznad toga bi se, prema prijedlogu, oporezivali. Na njih bi se naplaćivao porez na dohodak ali bi bili oslobođeni plaćanja doprinosa na te iznose. Taj prijedlog uključivao bi i napojnice koje se naplaćuju putem kreditnih kartica i one gotovinom.

image

Sve više gostiju plaća kreditnom karticom, gotovina je rijetkost

Božo Radić/Cropix

Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik potvrđuje nam kako način naplate napojnice, zasebno putem kartice, manji i srednji ugostiteljski objekti izbjegavaju zbog kompliciranosti. To jedino provode hotelski sustavi koji imaju svoje unutarnje knjigovodstvene servise.

Kao poklon

- To isključivo ide u škinu radnicima, poslodavac s time nema ništa. Tu poslodavac ne gubi nego isključivo radnik. Jer sve više turista plaća karticom. Vani to funkcionira. Kad gost plaća karticom ima liniju gdje upisujete iznos računa a ispod liniju gdje se upisuje iznos tipa. Iznos tipa se obračunava odvojeno, vodi se evidencija. Ovisno o dogovoru, neki stavljaju tip zajedno pa dijele na kraju, neki za smjenu ili pojedinog djelatnika. Izvještaji se naprave koliko je tko bakšiša imao svaki dan i on se isplaćuje uz plaću idući mjesec.

Tu poslodavac jedino ima trošak transakcije. U većini država se napojnica ne oporezuje – pojašnjava Vlašić i dodaje:

- Trenutno se gubi određeni iznos novca iz hrvatske ekonomije. Recimo, dođe Amerikanac i potroši za večeru 500 kuna, htio bi ostavit 50 kuna konobaru za uslugu ali neće ostaviti. I to je 50 kuna koje nisu ostale u Hrvatskoj. To je izgubljeni prihod koji neće bit oporezovan kroz plaću, nego naknadno kroz PDV kad se bude trošio.

Iznosi i primjer s kojim se suočio u svom objektu.

image

Ilustracija

Duje Klaric/Cropix/Cropix

- Grupa Norvežana napravila je račun od recimo 10 tisuća kuna. Rezervacija je išla preko firme. Čovjek me pitao ‘možete li mi dodati na račun još 200 kuna za servis?‘ Rekao sam da nažalost ne mogu. Oni znači imaju mogućnost tip platiti putem firme karticom. To je kod nas nezamislivo.

Vlašić smatra kako novac za napojnice ne bi trebao biti oporezovan jer ‘bakšiš nije plaća, to je nečija nagrada za rad, zahvala, stimulacija djelatnicima, to bi se trebalo tretirati kao poklon‘.

Ispod 400 kuna dnevno, taj stvarno ne zna radit!

Koliko jedan dubrovački konobar može dnevno dobiti od tipa?

- Onaj koji u sezoni uzme ispod 400 kuna dnevno, taj stvarno ne zna radit. U opisu posla ti je da si ljubazan, ali pogledajte samo većina ljudi koji rade ovaj posao po Dubrovniku ne znaju ga radit. U Dubrovniku možda ima do 12 dobrih konobara. Nitko nema interes učit taj posao. Koliko konobara zna pravilno prezentirat butelju vina, koliko ih zna skuhat ono što je na meniju objekta da može znati prezentirati gostu jelo jer tada mu i govoriš o načinu pripremanja. Sad su konobari u restoranima ljudi koji u životu nisu ništa skuhali i onda oni kao prezentiraju jelo. Nauče oni nositi tacne i tanjure, to je ovdje konobar, a u originalu to bi bio server, neki prosječan pomoćnik – kaže dubrovački konobar s višegodišnjim iskustvom. Nije za skupljanje tipa tijekom smjene pa raspodjelu među djelatnicima, ‘svatko svoje, individualno se odrađuje stol‘.

02. svibanj 2024 07:38