Program „Rođeni za čitanje“ nacionalni je program poticanja čitanja djeci od najranije dobi, a pokrenulo ga je Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.
Na redovitim sistematskim pregledima pedijatri će roditelje uputiti u važnost čitanja djetetu od najranije dobi te im tom prilikom pokloniti slikovnicu prilagođenu dobi djeteta, i to od navršenih šest mjeseci pa sve do polaska u školu. Ovaj je projekt vrlo važan jer su već dobro poznate sve prednosti poticanja ranog čitanja djeci kako za pojedinca, tako i za društvo u cjelini.
Ipak, cijela ova priča svoj početak počinje „pisati‟ upravo u gradu pod Srđem, a brojni Dubrovčani, zahvaljujući dr. Radonić, smjernice ovog programa već primjenjuju u praksi.
Generacijama roditeljima dobro poznata dubrovačka pedijatrica za poticanje čitanja u svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi prvi je put čula na Kongresu socijalne i preventivne pedijatrije u Trstu 2007. godine. Prisustvovala je predavanju prof. dr. sc. Giorgija Tamburlinija i koordinatorice projekta „Nati per leggere‟ u Italiji prof. Alessandre Sile, te ih je pozvala da program predstave i u Dubrovniku.
Već tada čvrsto je odlučila da počne provoditi navedeni program u Gradu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali želja joj je bila provesti ga i u nacionalnim okvirima. Zahvaljujući njezinu entuzijazmu, upornosti i vjeri u ovaj projekt, želja joj se i ispunila.
Grad Dubrovnik odmah je prepoznao vrijednost projekta i već sljedeće godine tiskana je prva slikovnica za djecu u dobi od 6 do 18 mjeseci pod imenom Gledaj ova mala slatka lica. Uslijedile su slikovnice Idem spavati za djecu u dobi od 18 mjeseci do 3 godine, Gdje je moj tata? za djecu u dobi od 3 do 5 godina i Crne mačke, bijele mačke za predškolsku dob. Program je dobio iskrenu podršku svih gradonačelnika, najprije prof. Dubravke Šuice, zatim dr. Andra Vlahušića te pročelnika odjela Mihe Katičića i Mirjane Beg.
Dr. Radonić nije jedina Dubrovkinja koja je vjerovala u ovaj projekt, koji je prepoznat i na nacionalnoj razini. Naime, slikovnice su s talijanskog prevele gospođa Vesna Gamulin, prof. Zrinka Režić Tolj i prof. dr. sc. Katija Bakija, koja ih je ujedno i lektorirala.
Projekt je započeo na Dječjem odjelu Opće bolnice Dubrovnik, gdje je dr. Radonić u to doba bila voditeljica, a zatim su se u zajedničko čitanje slikovnica s djecom i poklanjanje slikovnica uključili svi pedijatri u Gradu i, konačno, svi pedijatri u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. S ciljem promocije projekta, slikovnice su slali dječjim odjelima bolnica u Kninu i Vukovaru, a prva iskustva prezentirana su na međunarodnom skupu „Rođeni za čitanje“ u Puli. Uslijedila su predstavljanja na brojnim stručnim pedijatrijskim skupovima u RH.
„2014. g. zajedno s pedijatrima PZZ-a i pedijatrima dječjih odjela općih bolnica u RH proveli smo i veliko istraživanje o tome koliko čitamo djeci, na uzorku od preko 1000 roditelja djece u dobi do 7 godina. Najvažnije što smo vidjeli jest da što su djeca mlađa, manje im se čita, posebno kao dio svakodnevne rutine‟, ističe dr. Radonić, te dodaje: „Čitanje djeci od najranije dobi potiče razvoj pismenosti, razvoj jezika, potiče ljubav prema čitanju, obogaćuje odnos između roditelja i djece i pomaže u djetetovom socio-emocionalnom sazrijevanju. ‘Rođeni za čitanje‘ nacionalni je program poticanja čitanja djeci od najranije dobi. Pedijatri na redovnim sistematskim pregledima potiču roditelje da dijele iskustvo čitanja knjiga sa svojom djecom, što je po riječima prof. Barryja Zuckermanna potencijalno i jedina aktivnost pedijatara za koju se može dokazati da utječe na djetetov psihomotorni razvoj. Stoga bismo se kao struka trebali zalagati da promocija pismenosti od najranije dobi u budućnosti postane neizostavan dio preventivnih programa u pedijatriji.‟
Nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi, očekivano, podržavaju i Dubrovačke knjižnice: „Čitanje nam pomaže da razvijamo govor, obogaćujemo rječnik i vještinu izražavanja, pomaže nam da kritički mislimo, razvijamo maštu, upoznajemo svijet i širimo horizonte. S obzirom na misiju knjižnica, Dubrovačke knjižnice podržavaju i rado bi se uključile u nacionalni program ‘Rođeni za čitanje‘‟, zaključuje Lucija Bjelokosić, ravnateljica Dubrovačkih knjižnica.