Nakon pojave visoko zarazne infekcije dišnog sustava pertussis poznatije kao hripavac u Splitu, provjerili smo je li bilo zaraženih i u Dubrovniku. Početkom kolovoza zabilježeno je nekoliko slučajeva hripavca ili kako ga neki zovu magarećeg kašlja odnosno kukurikavca, uglavnom grupiranih na područje Zatona, Orašca i Trstenog, kaže nam prim.mr.sc. Marija Radonić, specijalistica pedijatrije i subspecijalistica pedijatrijske pulmologije.
- Kad bih pitala djecu je li još netko slično kašlje rekli bi mi: "Kako ne, doktorice?! Kašlje cijeli Orašac, kašlje cijeli Zaton!"
Dugotrajnu i tešku zaraznu bakterijsku bolest hripavac karakteriziraju napadi kašlja, sve jači i češći, posebno izraženi noću. Bolest je najzaraznija na početku kad sliči običnoj prehladi.
- Tada je teško posumnjati da se radi o pertussisu. Na pregled se javljaju obično nakon tri, četiri tjedna kada je bolest najkarakterističnijeg tijeka, kašlje se u napadima između kojih dijete izgleda potpuno zdravo. Kašalj se može pogoršati zbog fizičkog napora, čak i smijeha. Ta faza može trajati čak do tri mjeseca a neki znaju kašljati i pola godine, međutim sve slabijim intenzitetom, napadi kašlja su sve blaži a periodi između napada kašlja su duži – pojašnjava dr. Radonić pa spominje kako pojava hripavca nije neuobičajena pogotovo na područjima slabije procijepljenosti.
- U Dalmaciji odnosno Splitsko-dalmatinskoj županiji i našoj Dubrovačko-neretvanskoj je procijepljenost nešto manja nego što je u ostalim dijelovima Hrvatske i to stvara uvjete da bolest cirkulira. Iako, ovaj put bilo je više djece koja nisu cijepljena ili su djelomično procijepljena ali bilo je i onih koji su redovito cijepljeni. Nakon šest do deset godina poslije posljednjeg cjepiva zaštita slabi. Stoga se u mnogim zemljama razmišlja, u nekima i provodi, cijepljenje adolescenata, a u nekima čak i trudnica u posljednjem tromjesečju trudnoće kako bi se antitijela transplacentarno prenijela na novorođenčad i tako bi bila zaštićena jer cijepljenje počinje nakon drugog mjeseca života – kaže dubrovačka pedijatrica i podsjeća kako cijepljenje za pertussis spada u obavezni kalendar cijepljenja djece u RH.
- Može se provoditi profilaksa kontakata da bi se zaustavilo širenje bolesti ali zapravo je jedino za ovu bolest bitna prevencija, a roditelji tek kad vide kako taj kašalj izmuči djecu, a nerijetko obolijevaju i odrasli, vide prednost cijepljenja.
Dr. Radonić naglašava kako je najugroženija skupina novorođenčad i dojenčad.
- U njih nema tipičnih napada kašlja, bolest se može manifestirati apneom odnosno prestankom disanja, dijete poplavi, to izgleda jako dramatično, takvu djecu hospitaliziramo. Na sreću, ove godine nismo imali bolesne novorođenčadi i dojenčadi i nismo hospitalizirali ni jedno dijete – kaže dr. Radonić pa dodaje kako je veći broj bolesnih zadnji put bio oko 2010. godine ‘tada smo imali zaraženu djecu i iz doline Neretve, Dubrovnika, Župe dubrovačke, nisu bili grupirani kao sada baš na jedno područje‘.
- Bolest se može komplicirati upalom pluća, kod ugrožene skupine novorođenčadi i dojenčadi čak zbog prestanka disanja i krvarenjem u mozgu. Ovo nije bezazlena bolest. Neki čak završe s frakturom rebara s obzirom na jačinu kašlja. Terapija je simptomatska daju se antitusici ali bolest ima svoj prirodni tijek. Ono što je najvažnije spomenuti kada govorimo o pertussisu to je redovito cijepljenje prema kalendaru – kaže dr. Radonić na pitanje kako olakšati ovu bakterijsku bolest.
U ranoj fazi bolesti moguće je, pojašnjava, liječenje makrolidnim antibioticima. S istim antibiotivima provodi se i kemoprofilaksa osoba koje su u visokom riziku, primjerice trudnice.
Kako će roditelji znati, odnosno posumnjati na hripavac i potražiti pomoć doktora?
- Znate kako kažu, imaju dvije stvari u životu koje ne možeš sakriti, što ih više kriješ, one se bolje vide. To su kašalj i siromaštvo. Znači nema roditelja koji neće primijetiti da mu dijete kašlje, naravno neće tražiti pomoć u početku bolesti jer početak nije dramatičan. Svi se u pravilu javljaju treći, četvrti tjedan.
Signal da je ono što se čini prehlada ustvari hripavac može biti podatak da još netko iz okoline kašlje primjerice još djece u vrtiću ili razredu, ili da kašlju članovi u obitelji.
- Ako je netko kašljao i ima dokazan pertussis a drugi počne kašljati slično, to je znak da se jave odmah – zaključuje prim.mr.sc. Marija Radonić.
Razlikovanju prehlade od hripavca pomaže i činjenica da je tjelesna temperatura često normalna, a kašalj se ipak postupno pojačava.