Ovo je pitanje najveća uvreda za svakog Komolčanina koji mjesece ulaže u uzgoj krizantema. Kupci dugog jezika olako optuže na preprodaju, a da i ne znaju koliko se truda krije iza jedne žute ili bijele glave matrikala kojima uz Dan mrtvih uređujemo posljednja počivališta najbližih.
Ni ove, po svemu čudne godine, od starih običaja čeljad ne odustaje. Bez obzira na koronu, maske i razmak, groblja treba urediti, a čime drugim doli krizantemama i pratećim zelenim dekoracijama kojima se u Komolcu cvjećari bave generacijama. Mikroklima u Rijeci dubrovačkoj je povoljna, tlo zdravo, a iskustvo uzgajivača prebogato.
Važan je, dakako, i faktor sreće, jer cvijeće zna biti itekako ćudljivo:
- S krizantemama vam je prava lutrija. Skoro cijelu godinu se pripremate za tih deset dana krajem listopada. I stalno pazite na balans. Ako se prerano rascvjetaju, ne valja. Ako zakasne samo dva dana, prođe rok i gotovo je. Treba pogoditi u dan, a to nije lako. Krizanteme najbolje uspijevaju ako im je u vrijeme cvatnje oblačno vrijeme i južina. Prošli tjedan smo imali par hladnih jutara, temperatura je pala ispod 10 stupnjeva i pupoljci su odmah zastali – podijelio je s nama djelić svakodnevnih briga Severin Kozina, Čapljinac oženjen u Komolcu. Već 30 godina on i supruga mu Luce druguju s krizantemama.
Zasadili su ih na nekih tisuću kvadrata površine i poznaju ih u dušu. Sitnocvatne raznobojne idu u bukete, rezane loptaste glave prodaju su pojedinačno, izdašne su i baš moćno izgledaju. No, treba ih držati na oku od sadnje početkom lipnja sve do berbe uoči Svih svetih. Za žilu, bujnost, jačanje stabljike i cvijeta neizostavan je sustav navodnjavanja kap po kap.
Gljivične bolesti i štetnici stalna su prijetnja, a ove jeseni vrebaju i divlje svinje, sve brojnije i bezočnije:
- Prije par dana mogli smo ostati bez nasada. Krdo svinja se spustilo do Komolca, no na sreću su životinje samo prošetale uz rasadnike i polomile možda pet ili šest cvjetova. A mogle su nam upropastiti cijelu berbu – kaže Severin koji sa ženom drži cvjećaru kod zebre na Boninovu. Cvijeće, domaće i uvezeno od Hrvatske preko Nizozemske do Ekvadora prehranjuje obitelj cijelu godinu, a krizanteme iz obiteljskog uzgoja poprave budžet ujesen.
A kako su matrikali jednogodišnje biljke, svake godine cvjećari su praktički na početku. Luce se ovog ljeta okupala samo triput, a i to je jedva stigla. Kako bi uspjela i imala dobar vegetativni rast, krizantema traži dulji dan, dok joj je kraći potreban za iniciranje cvatnje, a osigurava se 'zamračivanjem' crnim folijama, barem pola dana, dok se pupoljak ne formira.
Svako jutro se treba dignut' u 4.30 ujutro za plijeviti biljke. Kad dođe vrijeme, pojedinačne cvjetove treba pincirati i očistiti od 'sporednih' izrasta kako bi veliki ojačali prije rezidbe. Posla je preko glave, toliko da će se angažirati cijela obitelj i još uzeti deset radnika, otkriva nam Luce. Osim buketa i aranžmana, gazdarica brine i za ostale detalje poput spužvi za cvijeće, srca i križeva za cvjetne kušine, žala u gipsu...uz zidove kuće poredane su grane pitaspore, lovora i palme.
Nešto osjetljivijeg cvijeća čuva se u komori gdje je temperatura cijelu godinu 8 do 10 Celzija. Kod Kozina je cijeli pogon podređen njezinu veličanstvu krizantemi koja je prilično zahtjevna, bila u plasteniku ili na otvorenom. Da bude prava, trebalo bi je saditi na zemlji koja 2 ili 3 godine odmara i tako redom...
Severinov kum Marin Vuić, uzgajivač iz OPG-a Vuić kaže kako su ove sezone imali dosta izazova, od korone preko suša do 'repromaterijala' iz Iste i Italije koji je pokazao slabosti kod sitnijih krizantema. Te se nisu stigle dovoljno razviti, no zato su veliki 'pomponi' prvorazredni.
- U Istri nam se čude kako uspijemo od jedne sadnice izvući dvije ili tri – ponosan je Marin koji je uzgoj krizantema 'naslijedio' od roditelja.
- U Šumetu su ih prvi počeli uzgajat, a moja mama je po udaji to donijela sa sobom i tako smo nastavili uzgajati cvijeće u Komolcu. U ratu smo neko vrijeme stali, pa se cvijeću opet vratili prije desetak godina. Naporno je, ali ako neki pos'o voliš, ništa nije teško – poručuje Marin dok s kumom razgleda bijelo-žutu robu koja će za blagdan krasiti dubrovačke grobove.
