StoryEditor
Turizam i gospodarstvoNAMETNIK HARA AKVATORIJEM JADRANA

POMOR PALASTURA Opasni parazit uništava i periske u Malostonskom zaljevu!

Piše Ahmet Kalajdžić foto: H.Čižmek, NP Mljet i Odjel za patologiju Hrvatskog veterinarskog instituta
21. prosinca 2019. - 18:29
Nakon što je prvo 2016. godine uočen uz mediteranske obala Španjolske, potpuni pomor palastura, odnosno plemenitih periski (Pinna nobilis) bilježi se i u akvatoriju hrvatskog Jadrana.

Zakonom zaštićeni školjkaš na hrvatskom je Jadranu bio najčešći u akvatoriju nacionalnih parkova Mljet i Telaščica, ali je ovih dana i službeno potvrđeno kako ga u Telaščici kod Zadra više nema. Populaciju plenmenitih školjki koje su mogle narasti i do 120 cm učinkovito smo sve do sada štitili zabranom izlova, ali ta zabrana ne pomaže kod najnovijeg pomora.




Još su početkom rujna stručnjaci Nacionalnog parka Mlet i Veterinarskog instituta kontrolom zabilježili totalni, odnosno 100 postotni pomor palastura na istraživanim lokalitetima vanjskog mora NP Mljet i u Velikom jezeru. Periske u Malom jezeru smo kartirali da si olakšamo češći redoviti monitoring, a zbog razvijene veće otpornosti na stresove zbog posebnih uvjeta života u Malom jezeru, tamo postoji mogućnost očuvanja te vrste. Još tada su stručnjaci Instituta za more i priobalje razmišljali o izuzimanju živih primjeraka i stavljanju u izolirane vanjske sustave s morskom vodom, da bi se sigurno sačuvao potencijalno jedinstveni genom periske iz Malog jezera.

 

- Do ljeta 2018. bolest je zahvatila zapadni Mediteran. Brzo se širila i početkom ljeta ove godine već stigla do srednjeg Jadrana. Simptom infekcije je nemogućnost zatvaranja ljuštura. Školjkaši su filtratori, prikupljaju čestice i organizme koji plutaju u morskoj vod. Probavljaju ih pomoću sekreta probavnih žlijezdi, a smrtnost se javlja zbog izgladnjivanja uslijed začepljenja tih žlijezda u kojima se paraziti umnažaju.

Od lani Nacionalni park Mljet i Hrvatski veterinarski institut usko surađuju ite smo travnja ove godine obavili zajednički pregled zdravstvenog stanja periski u podmorju Mljeta i izuli uzorke za laboratorijsku dijagnostiku koja je pokazala pozitivni nalaz na dvije palasture na lokalitetu s vanjskoj obale i to je, službeno, bio prvi pozitivni nalaz u Hrvatskoj- ispričao nam je u rujnu stručni voditelj NP Mljet Aleksandar Popijač i dpodao da je ohrabrujuće što je velika populacija periski u Malom jezeru bila još uvijek zdrava, a razlog tome je relativna izoliranost ekosustava jezera od otvorenog mora, ali i činjenica da su naše periske otpornije zbog uvjeta u kojima žive i stresova uslijed značajnih promjena temperature mora zimi i ljeti (5 - 31 ºC) te stalne promjene saliniteta.




Neki od ronilaca s kojima smo razgovarali tvrde da se opasni parazit u Jadranu prvo pojavio na Elafitima, odnosno otocima Koločepu, Lopudu i Šipanu, ali znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje dr. sc. Valter Kožul ističe da je bolest prvo uočena u akvatoriju najjužnije ribarske luke Molunat koji je prvi "na udaru" morskih struja. Najnovija vijest je da su pčele ugibati i periske u Malostionskom zaljevu.

Prema Kožulovim riječima, poslušali su stručnjake te su više desetina jedinki prekrasnih periski donijeli u Aquarij. Tamo su ih postavili u više različitih bazena, gdje promatraju moguće promjene na njima. Treba reći da su neke već uginule, ali je Kožul uvjeren da će eksperiment uspjeti:

-Parazit koji je napao plemenitu jadransku perisku Pinna nobilis veličine je samo par mikrona! Uzroci pojave i širenja su još nepoznati. Nadam se kako ćemo s periskama koje prežive uspjeti u projektu repopulacije. Istina, bit će to neizvjestan i vrlo zahtijevan posao, ali tu plemenitu školjku želimo ponovno naseliti u hrvatskom dijelu Jadrana. Inače, na parkovima školjkara Malostonskog zaljeva i našim pokusnim parkovima smo još prije deset godina započeli istraživanja palastura i dokazali mogućnost kontroliranog uzgoja, od kolektiranja mlađi do razvijenih spolno zrelih jedinki. Svo vrijeme smo održavali matični stok od isključivo uzgojenih jedinki. Inače, prije par godina, točnije 2016. je na nekim lokacijama u Jadranu uočeno sporadično ugibanje kunjke, što morski biolozi nisu povezivali s istim parazitom. Od tada je ugibanje kunjki prestalo, ali su počele ugibati palasture! Mortalitet je potvrđen od sjeverne Afrike do Italije i Grčke. Posljedice oboljenja su takve da oboljele školjke slabo reagiraju na vanjske podražaje, a meko tkivo se povlači u unutrašnjost ljušture. Posljedično, dolazi do raspadanja mekog tkiva- ispričao nam je Kožul.


 
Još je detaljniji bio poznati znanstvenik s Odjela za patologiju Hrvatskog veterinarskog instituta dr.sc. Željko Mihaljević:- Uzročnik masovnog pomora, većeg od 99 posto populacije, je parazit Haplosporidium pinnae i bakterija Mycobacterium sp. U samo tri godine proširio se cijelim Mediteranom. Analize u NP Mljet smo napravili u travnju i rujnu. Prema uputama IUCN (Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava) obilježili smo i mapirali žive periske za lakši monitoring ali situacija nije dobra jer je potpuni pomor zabilježen sve do Zadra!

Preporučili smo izmještanje zdravih periski u vanjske zatvorene sustave kakvi već postoje u dubrovačkom akvariju, dok se takav objekt u Puli još gradi.



Malokolog dr.sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku kaže da parazit nema prirodnog neprijatelja te da je najveći problem to što se na parazit ne može djelovati. Međutim, ona se još sredinom rujna uvjerila da su "sve periske u Brijesti još uvijek žive, zdrave i vesele", ali ju je stanje na terenu odnosno u podmorju postupno demantira. 

item - id = 639620
related id = 0 -> 1068338
related id = 1 -> 632014
20. rujan 2021 12:11