StoryEditor
Hrvatska i svijetNIJE SVE IZGUBLJENO |

UTJEHA S UŠĆA NERETVE ‘Periska nam se vratila, ostala je živa, nisu je uništili paraziti!‘ Dobre vijesti dolaze i s Kvarnera te iz Omiša

Piše DV/ Stanislav Soldo
2. siječnja 2021. - 19:46
Periske su i dalje životno ugrožene, ali ima nade za njihov spasCropix
Periska se vratila u ušće Neretve. Sretnu vijest za ekologe i ljubitelje prirode, ali i znanstvenu javnost koja strpljivo bilježi svaku živu ličinku u Jadranu, na kraju burne 2020. godine donijela je profesorica Goranka Ivanković, koja je roneći na ušću zapazila žive periske.
- Bila sam sretna kao malo dijete. Pa periska nam se vratila, ostala je živa, nisu je uništili paraziti na našem ušću Neretve - kazala nam je vidno ushićena profesorica Ivanković.

image
Prof. Goranka Ivanković je , roneći na ušću Neretve,  zapazila žive periske.
Cropix


Kad sam ronila, ugledala sam perisku, nije to bila neka velika dubina. Dotaknula sam je nogom i vidjela da je čvrsta. Znači da u njoj ima života. Prvo što mi je tada palo na pamet pa nije sve izgubljeno za periske - govori nam.
Profesorica Ivanković istupila je u javnost želeći prekinuti crni niz o plemenitoj periski.

- Stalno nas bombardiraju lošim vijestima, a ovo je stvarno nešto lijepo - kaže nam Goranka, koja je zapazila, kako kaže, stotinjak komada živih periski što je zaista ravno senzaciji jer su kolonije plemenite periske u Jadranskom moru odavno opustošene.

U podmorju se, prema pisanju Slobodne Dalmacije,  tek mogu naći prazne ljušture zabijene u pijesak te one koje plima izbaci na obalu. To su nijemi svjedoci da je tu nekada živjela ova endemska vrsta.
- Ljubav prema prirodi i okolišu bitna je za opstanak čovječanstva. Moramo čuvati ono što nam je Bog darovao - kazala je profesorica Ivanković, koja očekuje sa se njezinim otkrićem pozabave znanstvenici jer „nije sve tako crno kako se čini“.
U Nacionalnom parku Brijuni pronađeno desetak ličinki periske! Prebačene su u poseban bazen u kojem su odmah i nahranjene
A čitava stručno znanstvena javnost digla se na noge kako bi se spasilo ono što je od jadranskih periski ostalo. Nažalost, neuspješno. Uglavnom se sve svelo na statističko pobrojavanje ljuštura mrtvih jedinki. Stoga je svaka drukčija informacija o periskama dobro došla i sa zanimanjem se prati i evaluira.

image
Ima nade na perisku na ušću Neretve
Cropix


Na tom tragu je i saznanje profesorice Ivanković. Iako njezina informacija da se plemenita periska nalazi na ušću Neretve još uvijek nije stručno evaluirana svakako je dobar znak i pokazatelj da se nešto s periskom mijenja na bolje.
Slične informacije dolaze nam i iz Kvarnerskog zaljeva gdje su zamijećene žive periske na dubini od četrdeset metara. Kod Omiša je pronađena ličinka periske koja je zatim prebačena u Aquarium Pula do njezina povratka u sigurno prirodno okruženje.
Naime, to je prva ličinka zasad nađena u kolektorima duž cijelog Jadrana, a po iskustvu znanstvenika iz Španjolske, može se očekivati tek desetak primjeraka. Embrionalni razvoj plemenite periske započinje razvitkom prve planktonske, ličinačke faze (trohofora). Nakon 24 sata, iz slobodnoplivajuće i trepetljikave ličinke razvija se veliger ličinka u kojoj se stvara prva ljuštura - pojašnjavaju znanstvenici.
Podsjetimo, plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana, poznata pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Raste na dubinama do 30 m u obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica koje proizvode mnogo organske tvari kojom se periske hrane i upravo tu one dosežu velike dimenzije, odnosno mogu narasti i do 120 cm. Površina mlađih periski prekrivena je ljuskama, no starije su obrasle algama, mahovnjacima, cjevašima, spužvama i ostalim sjedilačkim organizmima. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja.
Nažalost, periska na ušću Neretve kao i u ostalom dijelu Jadrana masovno je uginula. Paraziti i bakterije kojima su pogodovale klimatske promjene i globalno zatopljenje učinili su svoje i stradala je upravo plemenita periska. Sjetimo se apokaliptičnih prizora na ušću Neretve s početka ove godine kada je more izbacilo na stotine ljuštura ove endemične morske vrste, koju štiti čitav niz nacionalnih i EU Zakona i Direktiva.

image
Zdrava periska rijedak je stanovnik podmorja Jadrana
Aleksandar Popijač


- Taj nalaz na ušću Neretve treba znanstveno obraditi. Ako je to istina, ako imamo žive periske na ušću Neretve, onda imamo svjetsku senzaciju - kazala je Tatjana Bakran Petricioli, koje se upravo sprema na Brijune gdje će vaditi kolektore kojima pokušavaju uhvatiti ličinke periske.
Crveni popis
Nažalost, ima dosta dojava da se u podmorju vide uspravljene periske za koje se naknadno utvrdi da nisu žive. Svakako bismo trebalo zaroniti i utvrditi postoji li životinja u ljušturi, odnosno jesu li periske žive, ističe dr. Petricioli, koja naglašava da je u Venecijanskoj laguni pronađena kolonija živih periski.
- Želim vjerovati da ima nade za perisku, no naša dosadašnja iskustva ne ukazuju na to. Sada ćemo vaditi te kolektore na Brijunima i što god nađemo, pažljivo ćemo izvaditi i prebaciti u pulski akvarij - kaže dr. Petricioli.

Pomor periski u Jadranu je katastrofalan. Doslovno uz otoke Vis i Lastovo nema niti jedne jedine periske. Nešto je bilo uz Dugi otok, ali i tamo su uginule. Žive periske se doslovno broje na prste - zaključuje.
I Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje u projektu "Očuvanje plemenite periske u južnom dijelu jadranskog mora" pa tako i na predjelu ušća Neretve gdje je profesorica Ivanković uočila periske za koje pretpostavlja da su žive. Njezino otkriće je evidentirano u bazi podataka Bioportala i uskoro očekuje i stručno-znanstvenu evaluaciju.

- Neka zaštićena područja i područja europske ekološke mreže Natura 2000 kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije staništa su mediteranskog endema plemenite periske (Pinna nobilis) čija je populacija pred izumiranjem na razini cijele Republike Hrvatske - ističe ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Marijana Miljas Đuračić, koja podsjeća da je Plemenita periska od 2019. godine zbog izumiranja dospjela na Crveni popis kritično ugroženih vrsta zbog patogena koji su je zahvatili još tijekom 2016. godine na području Španjolske dok je bolest tijekom 2019. ušla u Jadransko more, navodi Slobodna.

image
plemenita periska
H.Čižmek/Društvo 2000 milja


S obzirom na geografski položaj Dubrovačko-neretvanske županije i blizinu Jonskog mora, pojava mortaliteta plemenite periske na području Republike Hrvatske zabilježena je prvotno upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije na području ekološke mreže Elafiti, a zatim se širila na plemenite periske u područjima ekoloških mreža Stonski kanal, Rt Rukavac - Rt Marčuleti, Malostonski zaljev te na područje posebnog ornitološko-ihtiološkog rezervata ušće Neretve.
Tijekom prosinca 2019. i siječnja 2020. godine Javna ustanova, u suradnji sa znanstvenom zajednicom, zabilježila je na ušću Neretve 90%-tni mortalitet plemenite periske, podsjeća Miljas Đuračić.
Lokacije plemenitih periski mogu se prijaviti na adresu vrste@mzoe.hr ili putem online obrasca za dojavljivanje, kojem se može pristupiti putem poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Sve dojave nalaze se na web-portalu Informacijskog sustava zaštite prirode – Bioportalu, gdje su dostupni i dosad prikupljeni podaci o utvrđenim lokacijama plemenitih periski, u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću - zaključila je Miljas Đuračić.
11. lipanj 2021 07:25