Slobodna Dalmacija organizirala je konferenciju “Gospodarski razvoj, izgradnja i unaprijeđenje morskih luka na Jadranu” na kojoj su sudjelovali čelnici lokalnih i regionalnih samouprava, agencija, ustanova, tvrtki, udruga i zajednica koje sve imaju u svom poslovanju prefiks – morski, među njima i s područja Dubrovačko-neretvanske županije.
U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković govoreći o lučkoj infrastrukturi, dotaknuo se luka u ovoj županiji.
Luka Dubrovnik – Gruž u najvećoj mjeri utječe na dubrovački turizam, što su, prije pandemije, brojke itekako pokazivale. No, prema riječima ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik Blaža Peza, brojke bi se sljedeće godine mogle vratiti u pretpandemijsko stanje. Kako komentirate brz oporavak ovog oblika turizma i zainteresiranost stranih brodara za naš jadranski biser?
– S obzirom na status Dubrovnika kao poželjne turističke destinacije na Mediteranu i tradiciju kruzing turizma koju Dubrovnik ima, rekao bih da brojke o ostvarenom prometu ne iznenađuju. Poznato je da se zbog utjecaja pandemije COVID-a promet u posljednje dvije godine smanjio, ali i u tom razdoblju Dubrovnik je potvrdio svoju poziciju kao jedne od najvažnijih destinacija na Mediteranu. Tržište se polako, ali sigurno oporavilo i promet je u luci Gruž u ovoj godini rastao po svim kategorijama putnika. Ono što je dobro jest da se, prema najavama, rast može očekivati i u 2023. godini.
Također, planirano je povećanje kapaciteta koje se odnosi na dva nova veza ukupne dužine 426 metara, opremljena svom potrebnom priveznom opremom, komunalnom infrastrukturom te prostorom za ukrcaj.
Možete li nam reći više o tome, koja je vrijednost projekta te kako će doprinijeti Dubrovniku?
– Prema informacijama koje imam, za projekt postoji pravomoćna građevinska dozvola i uključen je u Nacionalni plan razvoja luka od osobitog međunarodnoga gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, a Lučka uprava Dubrovnik planira ga prijaviti za sufinanciranje iz europskih sredstava. Kroz projekt se planira izgradnja nove operativne obale u dužini od 426 metara s dvije trajektne rampe na području Batahovine, što bi omogućilo dodatne kapacitete za brodove u luci Dubrovnik – Gruž. Vrijednost je ove investicije oko 120 milijuna kuna, a osigurala bi veće mogućnosti prihvata malih domaćih brodova, izletničkih brodica i jahti i drugo.
U online svijetu, u kojem se trgovina jako ubrzala u odnosu na razdoblje kad nismo mogli ono što nas interesira naručiti iz naslonjača, obujam posla zasigurno će se s godinama povećavati i u lukama za ukrcaj i iskrcaj robe u Rijeci i Pločama. Postoje li planovi za dodatnu modernizaciju spomenutih luka?
– Spomenuo sam već kako je u Luci Rijeka u provedbi cijeli niz projekata, a u pripremi je i veći broj njih koji se razmatraju za potencijalno sufinanciranje europskim sredstvima. Tako je Lučka uprava Rijeka prijavila i projekt proširenja Praškog pristaništa u Luci Rijeka na Transport Military Mobility, kojim bi se dovršile studije o radovima na proširenju Praške obale, koja će pridonijeti razvoju osnovne infrastrukture na Terminalu za generalni teret u Luci Rijeka.
Taj će korak generirati potrebne uvjete za povećanje operativne površine kako bi se omogućilo pristajanje većih plovila te iskrcaj i ukrcaj tereta, ali i kao bi se poboljšala povezanost pomorskog i željezničkog prometa u riječkoj luci, uz analizu potreba za opskrbom brodova električnom energijom s kopna.
I za projekte jaružanja na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata – drugu fazu, kao i za nadogradnju infrastrukture Luke Rijeka na Zagrebačkoj obali, također drugu fazu, nastoji se ostvariti financiranje iz europskih izvora.
Zaustaviti iseljavanje
Već je poznato da su u Luci Ploče, kruni budućeg koridora VC, koji će preko BiH povezati Mađarsku i Hrvatsku, a zapravo EU i Jadran, hrvatska Vlada i EU uložili u modernizaciju luke 300 milijuna eura, a takve su investicije potaknule lučke koncesionare da i oni ulože još stotinu milijuna. Kako to komentirate? Koliko razvoj jedne luke utječe na cjelokupan kraj u kojem se ona nalazi?
– Razvoj pomorske infrastrukture i bolja povezanost hrvatskih otoka s kopnom jedan je od nacionalnih razvojnih prioriteta. Za uravnotežen razvoj zemlje posebno je važno osigurati održiv razvoj otoka i spriječiti daljnje iseljavanje otočnog stanovništva, a jedna od mjera bez koje ne bi bio moguć održiv razvoj naseljenih otoka je osigurati povezanost otoka i kvalitetu prijevoza. Prema tome, razvojem samih luka ostvaruju se brojne koristi.
Projekti razvoja lučke infrastrukture utjecajem i na povećanje prometa i potražnje ostvaruju povećanje razine kvalitete života stanovništva, ali i povećanje konkurentnosti.
Indirektni su učinci bolje prometne povezanosti povećanje produktivnosti gospodarstva zbog povećanja dostupnosti i smanjenja troškova, poboljšan pristup brojnim javnim institucijama i tvrtkama. Pozitivni učinak u smislu razvoja lokalnoga gospodarstva ogleda se u povećanju prihoda, novim investicijama, povećanju turističke potrošnje, otvaranju novih radnih mjesta i drugom.
Nakon izazova otvaranja Pelješkog mosta, koji je znatno smanjio gužve na liniji Orebić – Dominče, Korčulani su odlučili dodatno smanjiti to putovanje te doskočiti silnim ljetnim gužvama, te grade novu luku Polačište. Koliko će Vlada uložiti u tu luku, a koliki će dio sredstava doći iz europske blagajne? Kakvi su daljnji planovi za povezivanje tog otoka s kopnom i s ostalim, obližnjim, otocima?
– Ukupna je vrijednost tog projekta 189,7 milijuna kuna, a za financiranje je osigurano 27,4 milijuna kuna iz proračuna i 155,2 milijuna kuna iz europskih fondova. Uz novu luku Polačište, u prometnom povezivanju Korčule najveću ulogu ima projekt izgradnje pomorsko-putničkog terminala Vela Luka, kojim se planira premještanje luke iz centra Vela Luke u novi pomorsko-putnički terminal na prostoru ispred bivše tvornice "Jadranka", kako bi se povećali kapaciteti u obalnom linijskom prometu i smanjila zakrčenost same luke. Projekt je u naprednoj fazi radova, a omogućit će i pristajanje većih brodova, poboljšat će kvalitetu linijskog prijevoza na postojećoj trajektnoj i brzobrodskoj liniji te će osigurati uvjete za uvođenje dodatne lokalne trajektne linije.
Ulaganje nacionalnih i europskih sredstava u povezivanje otoka s kopnom i međuotočno povezivanje bit će konstanta u sljedećih 10 godina i u nadolazećoj europskoj perspektivi za lučke će projekte na raspolaganju biti oko 750 milijuna kuna iz nekoliko izvora.