Za većinu dubrovačkih poduzetnika i obrtnika vođenje vlastitog knjigovodstva prerasta u pravu noćnu moru jer zbog kroničnog manjka lokalnog kadra spas moraju tražiti izvan grada. Sve češće oni u bespućima interneta dogovaraju online računovodstvene usluge, što katkad prelazi digitalne okvire i svodi se na starinsko mukotrpno skeniranje računa i njihovo slanje poštom na popis i provjeru.
Stanje je alarmantno
- Nije lako. Pošalješ pismo i uvijek si u strahu da neće doći na odredište, da ćeš ni kriv ni dužan imati posla s Poreznom, ovo stvarno postaje problem – kaže nam sugrađanin, vlasnik malog obrta kojega dodatno opterećuje i unos podataka o artiklima u blagajnu:
- Kad treba upisati primke, odnosno dokumente dobavljača koji dobivaš s robom, nekad trebaš sate da uneseš svaki posebno. Kafići, recimo, ne mogu dva ili više alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske upisati pod jedno ‘domaće žestoko’, nego svakog pojedinačno specificirati. Još teže je suvenirnicama, tamo bude primki i za par stotina artikala, od magnetića do majica, za sve to popisati je baš muka – govori nam dubrovački obrtnik o rastućem dubrovačkom problemu ulaznih i izlaznih kalkulacija koji je prepoznat i u središnjici Hrvatske obrtničke komore.
Na naš upit kako izaći na kraj s manjkom kadra, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić priznaje da stanje i na nacionalnoj razini postaje alarmantno:
- U proteklih šest godina bilježimo pad broja računovodstvenih ureda radi sve većeg problema s pronalaskom radne snage, ali i prečestih izmjena zakonskih propisa, zbog čega računovođe zatvaraju urede i pronalaze jednostavnije poslove, o čemu kontinuirano upozorava Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore.
- Osim što je je pad računovodstvenih ureda u navedenom razdoblju 26 posto, dodatno zabrinjavaju i podaci da će u narednih desetak godina 29 posto računovođa otići u mirovinu te će se time dodatno smanjiti broj računovodstvenih ureda. Naime, dobar dio njih, prema podacima iz ankete provedene na nedavno održanom 1. Susretu računovođa, nema nasljednika za svoj posao. U pravilu obrtnici obveznici plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu pokušavaju sami voditi svoje poslovne knjige, iako sve veći broj takvih obrtnika također traži pomoć računovođa. Ostali obveznici poreza na dohodak ili dobit, prepuštaju brigu oko poslovnih knjiga stručnjacima, kojih je sve manje – upozorava Mostarčić.
Ručni unos primki
Ukazuje na još jedan nepremostiv problem:
- Jedinstveni cjenik usluga na razini države nije moguće dogovarati, a prisutnost povećeg broja raznih tečajeva koji vas “pretvaraju” u knjigovođu kroz tri tjedna, mjesec dana ili tri mjeseca rade sve veći problem struci. Naime, danas češće nego ranije, struka se suočava sa sve više ispravaka pogrešnih knjiženja, evidencija i obračuna koja se moraju raditi nakon preuzimanja dokumentacije nezadovoljnih obrtnika i ostalih poduzetnika koji postaju sve svjesniji da nije svejedno tko obavlja uslugu računovodstva – smatra predsjednica Sekcije računovođa HOK-a i osvrće se na problematiku ručnog unosa primki artikala, obrtnik je dužan voditi robno-materijalnu evidenciju svog poslovanja, ukoliko je obveznik vođenja poslovnih knjiga ili obveznik plaćanja poreza na dobit. Ovaj dio poslovanja svakako može prenijeti na vanjski računovodstveni ured, a ukoliko obrtnik ovaj dio vodi sam, može se dogoditi da mnoge artikle mora ručno unositi u sustav u kratkom vremenu, jer je to dnevna obveza.