Nova Uredba o turističkom zemljištu konačno uređuje zakup turističkog zemljišta u kampovima, turističkim naseljima i oko hotela, na rok od 50 godina, a time bi konačno mogle biti pokrenute i veće investicije koje očekujemo i na području Dubrovačko neretvanske županije. Riječ je o zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva te nije zemljište tlocrtne površine ispod građevine, vrijednom zemljištu u vlasništvu države i lokalnih samouprava, a koje koriste turističke kompanije. Na području cijele države rješavat će se zakupi zemljišta na 75 kampova ukupne površine u vlasništvu države od 14,5 milijuna četvornih metara, te na 150 hotela i turističkih naselja, ukupne površine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i države od više nego 6 milijuna kvadrata, obrazložio je uz donošenje uredbe resorni ministar Branko Bačić.
S TRI KUNE NA TRI EURA
U obalnim županijama pa tako i našoj, Vladinom uredbom je određeno da godišnji iznos zakupnine ne smije biti manji od 1,50 eura, niti veći od 3,00 eura po četvornim metru zemljišta. Također, najviši godišnji iznos zakupnine ne smije prijeći 4 % prometa koji je hotel ili turističko naselje ostvarilo u prethodnoj godini.
Znatno je to veći trošak za turističke tvrtke nego su dosad plaćale - 2,8 kuna po kvadratu za zakup zemljišta oko hotela i naselja, te u kampovima 4,4 kune po kvadratu.
Hrvatska udruga turizma koja okuplja poslodavce u turizmu i koji već četiri godine čekaju na ove uredbe nije naravno zadovoljna povećanjem cijene od gotovo osam puta. Ističu da će toliko povećanje negativno utjecati na investicijski potencijal kompanija koje koriste državno zemljište.
U više smo navrata već pisali i o brojnim sudskim postupcima koji Grad Dubrovnik vodi s Valamar Rivierom oko imovinsko pravnih pitanja na zemljištu na Babinom kuku i komunalnoj infrastrukturi. Općinski sud u Dubrovniku priznao je tužbeni zahtjev Grada Dubrovnika na zemljištu parka, površine 19943 četvorna metra, dok je u drugom dijelu tužbeni zahtjev Grada Dubrovnika odbijen. Na navedenu presudu pravovremeno su uložili žalbe Grad Dubrovnik i Valamar Riviera d.d. te o ovim žalbama još nije odlučeno
Ipak iz Valamara pozdravljaju donošenje novih Uredbi koje su pišu, definirale trošak turističkog zemljišta. – Iako očekujemo da će trošak biti barem dvostruko veći nego do sada, poznati uvjeti poslovanja i korištenja turističkog zemljišta na dugi rok omogućit će nova ulaganja u razvoj i kvalitetu hotela, ljetovališta i kampova – odgovaraju iz Valamara na naš upit i dodaju kako će točan izračun i razina zakupnina bit će jasna tek nakon detaljnog utvrđivanja površina turističkog zemljišta u svakom pojedinom turističkom hotelu, ljetovalištu ili kampu, utvrđivanja pomorskog dobra prema novom Zakonu o pomorskom dobru, stvaranja preduvjeta za potpisivanje ugovora o zakupu te obračuna godišnjih zakupa (ovisno o površini, ali i prihodima pojedinog objekta).
DUGOROČNA ULAGANJA
Podsjećaju kako ove godine Valamar grupa planira investirati sveukupno 82 milijuna eura u unapređenje kvalitete usluga, digitalizaciju, zelenu gradnju, održive izvore energije i turističku infrastrukturu u svim destinacijama. Planirane investicije obuhvaćaju daljnja ulaganja u hotelima Lacroma u Dubrovniku, kao i uređenje nove zone za smještaj radnika u Dubrovniku.
Pred gradovima i općinama koje na svom području imaju ova zemljišta sada su odluke o određivanju cijene zakupa. Odrede li prevelike zakupnine, moguće je i da hotelske kompanije prestanu koristiti cjelokupno zemljište oko hotela ako im ono nije nužno za poslovanje, pa će njegovo održavanje pasti na lokalnu samoupravu.
Koliku će visinu zakupa odrediti Dubrovnik kada je u pitanju zakup turističkog zemljišta kako bi se našao pravi balans između zakupa i komercijalno teško iskoristivog zemljišta koje će morati i održavati, naći će se i pred dubrovačkom gradskom upravom. - S obzirom na to da je Uredba o uređenju zakupa na turističkom zemljištu na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja donesena 8. veljače 2024. Grad Dubrovnik aktivno provjerava nekretnine na području Grada koje bi eventualno predstavljale zemljište u okviru navedenu Uredbe. Naime, rješavanje vlasništva zemljišta na kojima se nalaze turistički objekti - hoteli i kampovi - potječe iz vremena pretvorbe društvenog vlasništva, nakon čega su doneseni Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije te Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Njima je određena podjela prava vlasništva – odgovaraju na naš upit.
Ekonomist dr. sc. Nebojša Stojčić, profesor na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku ističe kako je kod predložene uredbe dobro to što se njome eksplicitno definira namjena dijela prikupljenih prihoda za financiranje turističke infrastrukture i očuvanja resursne osnove.
- Tako će se dio dobiti preliti u rješavanje negativnih eksternalija turizma što svakako treba pozdraviti. Ostaje se nadati i da će dio prihoda koji pripada jedinicama lokalne samouprave biti utrošen u svrhu rješavanja svih onih pojava koje idu uz turizam, a ugrožavaju urbanu održivost. U kojoj mjeri će to opteretiti poslovanje obveznika plaćanja naknade ovisit će od slučaja do slučaja, ali i od odluke jedinica lokalne samouprave o visini naknade koju će odrediti u onom rasponu koji je njima prepušten na odlučivanje – govori Stojčić.
Država i u obrazloženju uredbe navodi kako će prema preliminarnim izračunima, zakupnine predložene ovom uredbom u konačnici godišnje generirati tri do šest puta više prihoda za proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave te Fonda za turizam od prihoda koji su ostvareni po prethodnom zakonu s osnove koncesijske naknade.