U ljetnikovcu Bunić Kaboga održano je 29. svibnja predstavljanje novog dvobroja časopisa ''Dubrovački horizonti'', u izdanju Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu. O časopisu su govorili pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Pero Maldini, član izdavačkog vijeća časopisa prof. Pavo Jančić i glavna i odgovorna urednica, docentica na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, dr. sc. Katja Bakija.
- Dubrovački horizonti bave se dubrovačkim temama s različitih motrišta, propituju Grad i njegove mijene kroz povijest, a prate i njegov današnji kulturni i društveni život. Cilj pokretanja i dugogodišnjeg izdavanja ovog časopisa je čuvanje identiteta Grada od zaborava, ali i otvaranje novih saznanja sadašnjim generacijama", istaknuo je prof. Maldini, osvrnuvši se pritom na prekomjerno iskorištavanje baštinskih kapaciteta Grada.
U istom tonu nastavio je i profesor sociologije i kroatologije Pavo Jančić,koji je u svom izlaganju naveo kako su upravo časopisi poput ''Dubrovačkih horizonata'' bili svojevrsni egzil svima koji su se borili protiv koncepta dokidanja Grada, koji je godinama balansirao na rubu napetosti i puknuća, između onog što jest i onog što bi trebao biti. Grada koji se pretvarao u sociološki konstrukt ''nemjesta'', u prostor lišen identiteta, povijesti i relacije.
- Novi dvobroj časopisa cijeli je u znaku egzila i njegovih iskaznih potencijala i varijanti. Egzila promatranog kroz nekoliko razina. Onog tjelesnog, duhovnog, intelektualnog. Bilo da se radi o Ruđeru Boškoviću i njegovoj korespondenciji i putnim zapisima, bilo da se radi o autobiografskoj, memoarskoj literaturi Vicka Njirića ili književnosti Dunje Ozanic, uvijek se radi o zajednickim elementima opisivanja poetike nepripadanja. Bez obzira na razlike u formi, pripovjednom iskazu, stilu, educiranosti autora, svi ovi tekstovi imaju svoju nemjerljivu povijesnu i sociološku vrijednost. Kako ne spomenuti Stjepana Gradića koji je iz Rima spašavao svoj grad razoren potresom ili Marina Držića u svoj kompleksnosti njegove urotničke pozicije i smrti u egzilu. O svemu ovome, između ostalog, možete čitati u novom dvobroju Horizonata' – istaknuo je prof. Jančić.
Voditeljica promocije pročitala je pismo predsjednika Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu gospara Luka Hilje koji je pozdravio sve sudionike promocije, zahvalio glavnoj i odgovornoj urednici i istaknuo kako je Društvo Dubrovčana u Zagrebu jedina zavičajna udruga koja ima svoju dugovječnu publikaciju.
Kako je istaknula dugogodišnja urednica časopisa doc.dr.sc. Katja Bakija, "Dubrovački horizonti" na jednom mjestu nastoje okupiti priznate stručnjake raznih profila. ''Kroz uređivačku koncepciju i uglavnom stalne rubrike (Iz prošlosti Grada, O Gradu, Osvrti, Grad u srcu, Kronika, In memoriam), Dubrovački horizonti nastoje biti zanimljivo štivo koje će doprinositi bogatoj literaturi i bibliografiji o Dubrovniku. Posebno bih istaknula kako se u ovom novom dvobroju osjeća svježina novih autora, madih suradnika kojima smo otvorili prostor u našem časopisu'' – zaključila je Bakija.
- U kontekstu propitivanja i bavljenja temama Dubrovnika i dubrovačkog kraja pokrenuli smo biblioteku Tezoro. Prva knjiga u novoj biblioteci je knjiga autora Željana Konsua Kroz obiteljsku povijest i nije samo precizno iščitana i ispričana duga povijest jedne obitelji i prikaz raspršenosti njenih članova po svijetu nego je i bogato vrelo podataka o ljudima i životu Dubrovačkog primorja kroz povijest.“ istaknula je Bakija i najavila da pripremaju drugu knjigu novopokrenute biblioteke jer „želimokroz njena izdanja doprinositi reinterpretaciji kulturne baštine i osvješćivanju njene vrijednosti.“
Glavna i odgovorna urednica zahvalila je svim suradnicima, posebice grafičkoj urednici Romani Milutin Lulić, pomoćnici glavne urednice Matiji Nenadić, akademskoj slikarici i docentici na Odjelu za restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku Iris Lobaš Kukavičić, autorici naslovnice i slika koje najavljuju rubrike u časopisu te članovima Izdavačkog vijeća koji su joj savjetima i podrškom kao i svojim prilozima objavljenim u ovom broju puno pomogli.
Dvobroj 52-53 sadrži brojne znanstvene i kritičke priloge, oglede i osvrte iz književnosti, povijesti, glazbe, likovnosti, kazališta i baštine načak 365 stranica. Program predstavljanja vodila je Suzi Sokol uz sudjelovanje glazbenika prof. Jakše Boškovića.
